Dana 5. januara \u2014 dva dana nakon \u0161to su ameri\u010dke bombe pale na Karakas i ameri\u010dke specijalne snage kidnapovale predsjednika Venecuele Nikolasa Madura \u2014 Stejt department Sjedinjenih Dr\u017eava je objavio grafikon na svojim nalozima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Preko crno-bele slike Donalda Trampa, napisao je: \u201eOvo je NA\u0160A hemisfera.\u201c<\/p>\n
Tri dana kasnije, Tramp je objavio da \u0107e Sjedinjene Dr\u017eave \u201epo\u010deti sada\u201c sa kopnenim napadima unutar Meksika, pod izgovorom ciljanja narko-kartela \u2013 pro\u0161iruju\u0107i istu doktrinu sile van granica Venecuele i jasno stavljaju\u0107i do znanja da nijedna nacija u regionu nije izuzeta.<\/p>\n
Poruka je trebalo da zastra\u0161i. Ali trebalo bi da poslu\u017ei kao poziv na okupljanje svima koji znaju da, rije\u010dima kubanskog pjesnika Hozea Martija, \u201epravedna stvar, \u010dak i iz dubina pe\u0107ine, mo\u017ee u\u010diniti vi\u0161e od vojske\u201c.<\/p>\n
Pod zastavom \u201eDonroove doktrine\u201c \u2013 Trampove groteskne obnove dva vijeka stare Monroove doktrine \u2013 Sjedinjene Dr\u017eave su eskalirale od nasilja sprovedenog putem tabela do nasilja sprovedenog raketama, objavljuju\u0107i svoju namjeru da vladaju Amerikom silom.<\/p>\n
Ove akcije nisu suptilne, niti su obu\u010dene u jezik prava ili zajedni\u010dkog morala. Tramp je bio eksplicitan: napad na Venecuelu je zbog nafte, nazivaju\u0107i ga \u201ejednim od najpreciznijih napada na suverenitet\u201c. Njegov potpredsednik, D\u017e. D. Vens, oti\u0161ao je jo\u0161 dalje, hvale\u0107i se da je napad, pored \u201ekontrole nevjerovatnih prirodnih resursa Venecuele\u201c, imao za cilj da \u201eljudi budu upla\u0161eni da nam se suprotstave\u201c.<\/p>\n
To je ono \u0161to zna\u010di \u201eNa\u0161a hemisfera\u201c: strah, sila i plja\u010dka.<\/p>\n
Od Karakasa do Havane, od Meksiko Sitija do Bogote, Bijela ku\u0107a unapre\u0111uje projekat star koliko i sama imperija: da pot\u010dini narode hemisfere, zaplijeni njihove resurse i slomi svaki politi\u010dki pokret koji se usudi da ljudske potrebe stavi iznad privatne dobiti. Ono \u0161to je po\u010delo sankcijama i blokadama sada se nastavlja kroz bombe, otmice i otvorene prijetnje invazijom. Danas je to Venecuela. Sjutra je to Meksiko. Kuba, Kolumbija i svaka nacija koja odbija pokornost ve\u0107 su na ni\u0161anu Va\u0161ingtona.<\/p>\n
Kada vlada Sjedinjenih Dr\u017eava pola\u017ee pravo na hemisferu kao svoju, ona ne govori u ime svog naroda. To je rije\u010d kapitala \u2014 protiv radnika, seljaka, starosjedela\u010dkog stanovni\u0161tva i narodnih ve\u0107ina koje se bore za suverenitet, dostojanstvo i demokratsku kontrolu nad svojom budu\u0107no\u0161\u0107u. Kao \u0161to je latinoameri\u010dki oslobodilac Simon Bolivar predvideo prije skoro dva vijeka, \u201eSjedinjenim Dr\u017eavama se \u010dini da je Promi\u0161lju predodre\u0111ena da Ameriku mu\u010de bijedom u ime slobode.\u201c<\/p>\n
Nasuprot ovoj viziji posjedovanja stoji druga: Na\u0161a (Nuestra) Amerika.<\/p>\n
Kao \u0161to je Gustavo Petro upozorio, \u201eLatinska Amerika mora ponovo da se emancipuje.\u201c Njegove rije\u010di odra\u017eavaju dugu i nedovr\u0161enu tradiciju kontinentalnog otpora \u2013 od Bolivara, preko meksi\u010dkog Benita Huareza, koji je insistirao da mir zahtijeva po\u0161tovanje prava drugih, do kubanskog Hosea Martija, koji je ovoj borbi dao njeno najtrajnije ime.<\/p>\n
U svom eseju \u201eNa\u0161a Amerika\u201c iz 1891. godine, Marti je upozorio da je \u201eprezir stra\u0161nog susjeda [Sjedinjenih Dr\u017eava]… najve\u0107a opasnost sa kojom se suo\u010dava na\u0161a Amerika\u201c. Pozvao je narode kontinenta \u201eda se okupe i mar\u0161iraju jedinstveno\u201c u redovima \u201ezbijenim kao \u017eile srebra u dubinama Anda\u201c.<\/p>\n
Ono \u010demu danas svedo\u010dimo jeste klasna borba koja se odvija kroz imperijalno nasilje. Sjedinjene Dr\u017eave predstavljaju politi\u010dki i vojni instrument kapitala: velike naftne kompanije finansiraju politiku; proizvo\u0111a\u010di oru\u017eja profitiraju od uni\u0161tenja; a finansijska mo\u0107 cvjeta zahvaljuju\u0107i plja\u010dki i permanentnom ratu. Ovi djelovi kapitala pla\u0107aju politiku koju \u017eele i bogato su nagra\u0111eni. Cijene akcija velikih ameri\u010dkih naftnih kompanija sko\u010dile su oko 10% nakon Madurove otmice, \u0161to predstavlja povra\u0107aj od oko 100 milijardi dolara na investiciju od 450 miliona dolara na poslednjim ameri\u010dkim izborima.<\/p>\n
Vlada slu\u017ei svojim donatorima, tako da agresija mo\u017ee da se nastavi bez pristanka. Javno mnjenje je vi\u0161e puta pokazalo protivljenje ameri\u010dkoj vojnoj akciji u Venecueli \u2014 jaz izme\u0111u apetita elite i narodne volje premo\u0161\u0107en je silom, a ne demokratijom.<\/p>\n
Venecuela \u2014 kao i mnoge nacije prije nje \u2014 predstavlja druga\u010diju mogu\u0107nost: da narodne klase mogu da vladaju same sobom, kontroli\u0161u svoje resurse i zacrtaju budu\u0107nost van imperijalne komande. A ta mogu\u0107nost predstavlja egzistencijalnu pretnju imperiji.<\/p>\n
Pod Ugom \u010cavezom, siroma\u0161tvo i nezaposlenost su prepolovljeni, upis u \u0161kole je porastao, neuhranjenost je prakti\u010dno eliminisana, a milioni su prvi put dobili pristup penzijama i zdravstvenoj za\u0161titi. Kao \u0161to je sam \u010cavez rekao: \u201eMi ne prijetimo svijetu; mi prrijetimo privilegijama.\u201c Jo\u0161 gore, iz perspektive imperije, Venecuela se usudila da promovi\u0161e regionalnu integraciju i me\u0111unarodnu solidarnost \u2013 pokazuju\u0107i da je drugi put ne samo mogu\u0107, ve\u0107 i ostvariv.<\/p>\n
Zato je Venecuela meta ve\u0107 25 godina. I zato je ulog Trampove eskalacije intervencije u Latinskoj Americi zaista globalan.<\/p>\n
Reakcionarne snage se brzo udru\u017euju oko obnovljene doktrine dominacije. U Ekvadoru, predsjednik Danijel Noboa je pozdravio Madurovu otmicu izjavljuju\u0107i da \u0107e \u201esvi kriminalni narko-\u010davisti imati svoj trenutak\u201c, predvi\u0111aju\u0107i da \u0107e se progresivni pokret \u201esru\u0161iti \u0161irom kontinenta\u201c. U \u010cileu, novoizabrani predsjednik krajnje desnice Hose Antonio Kast je pozdravio ameri\u010dki napad kao \u201eodli\u010dnu vijest za region\u201c. U Argentini i Salvadoru, Havijer Milei i Najib Bukele su se na dru\u0161tvenim mre\u017eama rugali onima koji osu\u0111uju flagrantno kr\u0161enje Povelje UN. Ova reakcionarna internacionala se ve\u0107 formira \u2013 i spremna je da slu\u017ei korporativnim i strate\u0161kim interesima Va\u0161ingtona.<\/p>\n
Pa ipak, snage mira, demokratije i suvereniteta ostaju fragmentirane. Postoje zajedni\u010dke izjave \u2013 najzna\u010dajnije iz Brazila, \u010cilea, Kolumbije, Meksika, Urugvaja i \u0160panije \u2013 ali nema zajedni\u010dke strategije. Rije\u010di bez koordinacije ne mogu se mjeriti sa doktrinom potkrijepljenom silom. Ta neravnote\u017ea je omogu\u0107ila imperijalnoj agresiji da napreduje br\u017ee od solidarnosti potrebne da se ona zaustavi.<\/p>\n
Zato se Progresivna internacionala vra\u0107a u Bogotu kako bi organizovala hitan saziv vlada, politi\u010dkih lidera i pokreta za odbranu Nove Amerike . 24. i 25. januara, oda\u0107emo po\u010dast nasle\u0111u Bolivara, Huareza i Martija ne ceremonijom, ve\u0107 posve\u0107eno\u0161\u0107u \u2014 artikulisanjem zajedni\u010dkog plana akcije za odbranu jedinstva Amerike i slobode njenih naroda od tiranije strane dominacije.<\/p>\n
Prijavite se sada da biste pratili emisije iz cijelog sveta \u2014 i da biste bili uz one koji odbijaju da \u017eive na svojoj hemisferi i umjesto toga nastavljaju dugu borbu za izgradnju na\u0161e Amerike.<\/p>\n
U znak solidarnosti,<\/p>\n
Progresivni me\u0111unarodni sekretarijat<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Progresivna internacionala se vra\u0107a u Bogotu kako bi organizovala hitan saziv vlada, politi\u010dkih lidera i pokreta za odbranu Nove Amerike . 24. i 25. januara, oda\u0107emo po\u010dast nasle\u0111u Bolivara, Huareza i Martija ne ceremonijom, ve\u0107 posve\u0107eno\u0161\u0107u \u2014 artikulisanjem zajedni\u010dkog plana akcije za odbranu jedinstva Amerike i slobode njenih naroda od tiranije strane dominacije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":448623,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-448620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=448620"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":448624,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448620\/revisions\/448624"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/448623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=448620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=448620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=448620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}