{"id":44858,"date":"2009-12-10T09:13:03","date_gmt":"2009-12-10T09:13:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44858"},"modified":"2009-12-10T09:13:03","modified_gmt":"2009-12-10T09:13:03","slug":"zarobljene-zivotinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/10\/zarobljene-zivotinje\/","title":{"rendered":"Zarobljene \u017eivotinje"},"content":{"rendered":"<p>Prijatelji \u017eivotinja obilje\u017eavaju Me\u0111unarodni dan prava \u017eivotinja <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Svetlana Manojlovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Od 1998. godine 10. decembar obilje\u017eava se kao Me\u0111unarodni dan prava \u017eivotinja. Obilje\u017eavanje ovoga dana ima za cilj da nas podsjetiti da ovu planetu dijelimo s drugim \u017eivotinjskim vrstama koje imaju pravo na \u017eivot bez iskori&scaron;tavanja od strane \u010dovjeka. Me\u0111unarodni dan prava \u017eivotinja obilje\u017eava se &scaron;irom svijeta, kako bi \u017eivotinje pokazao vidljivijima u svojoj patnji i potla\u010denosti.<\/p>\n<p>Svake godine, nekoliko desetaka milijardi \u017eivotinja&nbsp; &scaron;irom svijeta je namjerno uzgojeno, zato\u010deno, mu\u010deno i na kraju ubijeno zbog ljudske obijesti. Kao u Evropi i ostatku svijeta i u Crnoj Gori \u017eivotinje bivaju na jednak na\u010din iskori&scaron;\u0107avane. <\/p>\n<p>Ne stoji tvrdnja da su \u017eivotinje u Crnoj Gori &#8216;sre\u0107ne&#8217; i da, primjera radi na&scaron;e krave \u017eive na prostranim pa&scaron;njacima. Skoro 80 posto krava u CG na trajnom je vezu, odnosno \u010ditav \u017eivot provode zatvorene u &scaron;tali zavezane lancem. Niti drugim \u017eivotinjama nije ni&scaron;ta bolje ve\u0107 naprotiv gore nego u drugim zemljama. Pri tom ne treba zaboraviti na \u010dinjenicu da bez obzira kakav one &#8216;tretman&#8217; tokom \u017eivota imale, sve \u017eivotinje zavr&scaron;avaju brutalno ubijene u klanici. <\/p>\n<p>&nbsp;&#8216;Zarobljene \u017eivotinje&#8217; donose i jasnu poruku saosecanja te nam daju priliku da vidimo one pred \u010dijom patnjom svi zatvaraju o\u010di. \u017divotinje, zato\u010dene u farmama za intezivan uzgoj, pozivaju nas da progledamo i izaberemo put prema odr\u017eivom na\u010dinu \u017eivota za nas i sve druge \u017eivotinjske vrste.<\/p>\n<p>\u017divotinje su danas u tolikoj mjeri&nbsp; izrabljene od strane \u010dovjeka da se prava svjesnih jedinki i njihovih jasnih \u017eelja za vlastitim \u017eivotom ,potpuno izgube u svrsi masovne ljudske proizvodnje.&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>Donald Watson, jedan od osnivaca Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama 20-og vijeka, vjerovao je da je uzgajanje \u017eivotinja na farmama&nbsp; za intezivni uzgoj (zatvoreni sistemi) izuzetno surovo, kako prema zivotinjama , tako i prema ljudima kao potrosacima i konzumentima mesa.<\/p>\n<p>Zivotinje zatvorene u betonskim halama,vezane&nbsp; kratkim lancima, nikada ne izadju&nbsp; da na kratko vide sunce i osjete miris rosne trave. Njihovo kretanje je ograniceno na velicinu lanca. Stalno su pod stresom, imuni sistem im je oslabljen i sklone su bolestima.Tada ih kljukaju hormonima, da bi rasli. Daju im kortikosteroide da bi im podigli imuni sistem, uz masovno kori&scaron;\u0107enje antibiotika.<\/p>\n<p>Sam \u010din klanja izaziva u\u017eas i strah te je ve\u0107 ionako kontaminirano meso prepuno hormonima straha. Da li ljudi znaju kakvo meso jedu i koliko &scaron;tete imaju od toga?<\/p>\n<p>A tek koliko &scaron;tete se nanosi \u017eivotnoj sredini, kroz neadekvatno uklananje otpada iz tih sistema. Sav izmet i urin kontaminiram gore navedenim&nbsp; lijekovima ide u zemlji i rijeke (jer se sve na&scaron;e nazovi farme prave blizu rijeka ili uz jezero&nbsp; ( zato &scaron;to nemaju rije&scaron;ene sisteme za skladi&scaron;tenje i uni&scaron;tavanje tog otpada).<\/p>\n<p>Zapitamo li se za&scaron;to je sve vi&scaron;e ljudi koji imaju alergije, rezistenciju na lekove i antibiotike? Mo\u017eda ih dobijamo putem hrane!<\/p>\n<p>Da li ljudi u svojoj pohlepi proizvode vise hrane nego sto nam treba , na u&scaron;trb kvaliteta iste. Da li takvom proizvodnjom uni&scaron;tavaju &scaron;ume , zarad pa&scaron;njaka (ne da bi na njima pasle \u017eivotinje, ve\u0107 da je kombajnima pokose &#8230;.).<\/p>\n<p>Pohlepa je velika , patnja \u017eivotinja jos ve\u0107a.<\/p>\n<p>Nije slucajno da se zadnjih decenija pojavljui epidemije-pandemije (pticiji grip, svinjski grip&#8230;).<\/p>\n<p>DA LI SU, SVE OVE EPIDEMIJE&nbsp; OSVETA ZA ONO &Scaron;TO \u010cINIMO \u017dIVOTINJAMA?<\/p>\n<p><strong>Kucaj srce maleno<\/strong><\/p>\n<p>Kucaj srce maleno, miruj tu kraj mene<br \/>Na svje\u017e \u017eivot miri&scaron;e&scaron; jo&scaron; samo ovu no\u0107<br \/>Miruj srce maleno, sklopi o\u010di snene<br \/>S jutarnjim svitanjem na dug put \u0107e&scaron; po\u0107&#8217;.<\/p>\n<p>Kad do\u0111u po tebe vi&scaron;e ne gledaj u mene<br \/>Glasa nemoj pustiti i pogled obori<br \/>Jer tu\u0107i \u0107e te, mu\u010diti i da ne postanu jo&scaron; gori<br \/>U ti&scaron;ini sa\u010dekaj da tvoja la\u0111a krene.<\/p>\n<p>Po cestama &scaron;irokim ona \u0107e te voziti<br \/>I \u017ee\u0111at \u0107e&scaron; i gu&scaron;it se i daviti u stravi<br \/>Al&#8217; druge, milo, ne guraj jer svi \u0107ete tad patiti<br \/>O kako to da objasnim tvojoj maloj glavi?!<\/p>\n<p>I znat \u0107e&scaron; da si stigao kad miris krvi osjeti&scaron;<br \/>I jo&scaron; iz daljine \u010dut \u0107e&scaron; te&scaron;ke krike<br \/>Svoj mali dah zadr\u017ei i sjeti me se ponovo<br \/>I miruj srce maleno &#8211; sve brzo bit \u0107e gotovo.<\/p>\n<p>Uskoro \u0107u i ja istom la\u0111om krenuti<br \/>Al&#8217; \u0107u tiho snivati dok ne do\u0111e taj \u010das<br \/>Da srest \u0107u te ponovno na pa&scaron;njaku vje\u010dnosti<br \/>Iz daljine, vjeruj mi!, prepoznat \u0107u tvoj glas.<\/p>\n<p>Zato miruj srce maleno, kucaj tu kraj mene<br \/>Na svje\u017e \u017eivot miri&scaron;e&scaron; jo&scaron; samo ovu no\u0107<br \/>Kucaj srce maleno, sklopi o\u010di snene<br \/>S jutarnjim svitanjem na dug put \u0107e&scaron; po\u0107&#8217;.<\/p>\n<p><em>Svetlana Manojlovi\u0107,<br \/>Dru&scaron;tvo za za&scaron;titu \u017eivotinja Podgorica<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prijatelji \u017eivotinja obilje\u017eavaju Me\u0111unarodni dan prava \u017eivotinja <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44858","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44858"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44858\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}