{"id":448132,"date":"2026-01-03T08:14:29","date_gmt":"2026-01-03T07:14:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=448132"},"modified":"2026-01-03T08:14:29","modified_gmt":"2026-01-03T07:14:29","slug":"hocete-socijalizam-dobit-cete-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/03\/hocete-socijalizam-dobit-cete-rat\/","title":{"rendered":"Ho\u0107ete socijalizam? Dobit \u0107ete rat!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ivo \u0160kori\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Najsigurniji na\u010din za ameri\u010dkog predsjednika da brzo povrati popularnost je da zapo\u010dne rat. Zato svjedo\u010dimo ovom gomilanju ameri\u010dke mornarice u Karipskom zaljevu, nalik na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici u velja\u010di 2022. Venezuela nema veze s drogom. Dugoro\u010dno, Exxon i Texaco, svakako \u017eele natrag u Venezuelu, da povrate ulo\u017eeno, no nafte danas ima dovoljno za svjetsku potro\u0161nju i nema \u017eurbe oko Venezuele zbog nafte. Jedino \u0161to Trumpu treba je brz i neupitan trijumf nad Madurom.<\/p>\n

Sljede\u0107e godine je 250-godi\u0161njica na\u0161e nezavisne dr\u017eave. Deklarativno, o\u010devi na\u0161e domovine zaklinjali su se u slobodu, jednakost i zakon. Izme\u0111u redova, dobili smo stolje\u0107e robovlasni\u0161tva i brutalne otima\u010dine \u2013 plja\u010dke \u2013 zemlji\u0161ta od domoroda\u010dke populacije, Manifest Destiny, koji je sto godina kasnije bio inspiracija Hitlerovom Lebensraum projektu, a sve u utrci da se akumulira \u0161to vi\u0161e u \u0161to manje ruku, zatim prvi industrijski, izuzetno okrutan i krvolo\u010dan gra\u0111anski rat, a nakon toga stolje\u0107e i po polarizacije izme\u0111u polovice stanovni\u0161tva koja se zbog toga osje\u0107a krivim i toga se stide i one druge polovice, koja smatra da je tako bilo od boga odre\u0111eno.<\/p>\n

Ono \u0161to i dalje osje\u0107amo posljedice su tog bjesomu\u010dnog nagona za akumulaciju. Tako da danas manje od 1 posto stanovni\u0161tva posjeduje vi\u0161e od tre\u0107ine bogatstva ove zemlje. A 1 posto unutar tih 1 posto (dakle 0,01 posto) posjeduje 18 posto ukupnog bogatstva, dok je pred 40 godina posjedovalo \u201csamo\u201d 7 posto. Manje se o tome govori, a jednako je ubojito za stabilnost dru\u0161tva, koliko je s vremenom distribucija bogatstva postala i demografski izvitoperena, favoriziraju\u0107i starce, koji sve kasnije umiru, ostavljaju\u0107i svaku novu generaciju mladih sve siroma\u0161nijima. Godine 1940. je skoro 90 posto 30-godi\u0161njaka zara\u0111ivalo vi\u0161e od svojih o\u010deva, a 1986. tek 50 posto. Danas, gotovo nitko.<\/p>\n

Danas su 70-godi\u0161njaci 72 posto bogatiji nego pred 40 godina, dok su mla\u0111i od 40 \u2013 24 posto siroma\u0161niji. I sve im je te\u017ee na\u0107i posao. Zaposlenost mladih pada neprestano od 1948. Stopa nezaposlenosti me\u0111u mla\u0111ima od 25 je vi\u0161e nego dvostruko vi\u0161a od stope u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini. Desetlje\u0107ima je zaposlenost slijedila vrijednost S&P 500. U zadnjih pet godina, te dvije krivulje su se potpuno razi\u0161le: S&P 500 je nastavio vrtoglavo rasti, a zaposlenost je po\u010dela strmoglavo padati. Danas vi\u0161e ljudi zara\u0111uje od obrtanja kapitala nego od vlastitog rada.<\/p>\n

Niti si dana\u0161nji mladi mogu vi\u0161e kupiti ku\u0107u, taj kvintesencijalni korak prema ameri\u010dkom snu. Od 1985.-2022. median prihodi su porasli <4x, a median cijena ku\u0107a skoro 7x, tako da je danas median prihod tek 57 posto od onoga koliko banke zahtijevaju da bi dale zajam za kupnju ku\u0107e. Nekretnine jo\u0161 jedino mogu kupiti starci, s u\u0161te\u0111evinom iz boljih vremena. Median godi\u0161te kupca ku\u0107e danas je 61 godinu. I samo 21 posto nekretnina kupuju kupci kojima je to prva nekretnina.<\/p>\n

Ku\u0107e uglavnom kupuju bogati penzioneri. I onda ih dr\u017ee praznima. Jer su i cijene najma najvi\u0161e u povijesti, nepriu\u0161tive, pa ne mogu na\u0107i unajmljiva\u010de. No\u0107na mora svakog mladi\u0107a, dugo godina pejorativno pripisivana zemljama postkomunisti\u010dkog bloka, kao \u0161to je Hrvatska \u2013 \u017eivot sa starcima \u2013 danas postaje novo normalno i u SAD-u: 60 posto de\u010dki od 18-24 \u017eivi sa roditeljima.<\/p>\n

Nekad su ameri\u010dki 20-godi\u0161njaci selili u velike gradove, \u017eivjeli s cimerima, i\u0161li na tulume, putovali slobodno zemljom, istra\u017eivali, nalazili se u prostranstvu ove velike zemlje \u2013 danas su sku\u010deni na kvadraturu ekrana svog kompjutera, ili, \u010de\u0161\u0107e, telefona, u podrumu ku\u0107e svojih roditelja, igraju\u0107i video igre, \u0161pekuliraju\u0107i s dionicama i kriptovalutama, provode\u0107i sav svoj socijalni \u017eivot u neizmjernom prostranstvu interneta.<\/p>\n

Jo\u0161 posebno nakon pandemije 2020. kad su ih sve potjerali iz \u0161kola da \u201eostanu ku\u0107i\u201c. Pa su ostali ku\u0107i, i shvatili da im je ba\u0161 fino biti ku\u0107i, i sad vi\u0161e nikud niti ne idu van ku\u0107e. Provode napolju manje vremena od zatvorenika, kako pi\u0161e Scott Galloway, profesor marketinga na NYU, u svojoj novoj knjizi Notes on Being a Man. A kako \u017eenidba i sku\u0107ivanje idu ruku pod ruku, tako je danas postotak 30-godi\u0161njaka, koji su i o\u017eenjeni i sku\u0107eni manji od 10 posto, dok je 1950. bio ve\u0107i od 50 posto.<\/p>\n

Novac za \u0161kolarine duguje ih 38 milijuna, startaju \u017eivot pod optere\u0107enjem duga (za koji nisu dobili adekvatnu protuvrijednost kroz obrazovanje i zaposlenje), a 5 milijuna ih je ve\u0107 u startu pod ovrhom. Raste i \u201cnesigurnost oko hrane\u201d, tj. glad. U najbogatijoj zemlji na svijetu, 200 tisu\u0107a djece gladuje. Dok neke sjeverne dr\u017eave, kao Minnesota, Vermont (8 posto djece na rubu gladi), Massachussets i New Hampshire imaju statistike kao razvijene zemlje EU, druge, kao Arkansas, Louisianna, Mississippi i Texas (24 posto djece na rubu gladi) izgledaju kao Tre\u0107i svijet. Trump se pita za\u0161to nam ne dolaze imigranti iz Norve\u0161ke i Danske: pa nisu ludi do\u0107i u ovu shithole zemlju.<\/p>\n

Brojkama o gotovo punoj zaposlenosti i padu cijena, te niskoj inflaciji, koje ova administracija objavljuje, ljudi jednako vjeruju kao \u0161to su vjerovali Milki Planinc u SFRJ kasnih osamdesetih. Samo tokom 43 dana government shutdowna ove jeseni izgubili smo 1,5 posto BNP-a, a 60 000 ljudi je ostalo bez posla, prema Kevinu Hassettu, direktoru National Economi Councila. Nakon tog shutdowna vi\u0161e niti jedna brojka nije vjerodostojna. Trump je, recimo, na badnje ve\u010de twitao (odnosno \u201ctruthao\u201d) da nam je godi\u0161nji rast BNP-a +4,3 posto, a da inflacije \u2013 nema.<\/p>\n

Dr\u017eava nam la\u017ee. Pad cijena isklju\u010duje najamnine, hranu i gorivo. Gotovo puna zaposlenost se ostvaruje tako da se ljude, koji sjede doma na bolovanju, i mlade koji rade po deset sati tjedno od ku\u0107e, vodi kao zaposlene. Rast potro\u0161nje je jo\u0161 prisutan jedino me\u0111u vlasnicima jahti i privatnih mla\u017enjaka. Jedino se jo\u0161 prodaju najskuplje nekretnine. Nitko na Wall Streetu te brojke ne uzima ozbiljno. Ve\u0107ina velikih ulaga\u010da (Buffet, Ackman, Thiel) su ve\u0107 rasprodali svoje dionice, tr\u017ei\u0161te dr\u017ee jo\u0161 mali, lakovjerni ulaga\u010di i twitovi na\u0161eg karizmati\u010dnog vo\u017eda.<\/p>\n

Za 80 posto rasta tr\u017ei\u0161ta dionica, od pojave ChatGPT-a 2022. do danas, zaslu\u017eno je tek pola tuceta kompanija, koje sa\u010dinjavaju AI balon (NVIDIA, AMD\u2026), a gotovo sav na\u0161 online \u017eivot se nalazi na serverima 5 kompanija: Amazon, Alphabet, Microsoft, Meta i QST. Nezaustavljiva proliferacija data centara i broja servera, neophodnih da servisiraju sve ve\u0107i oblak, u kojem se nalazi ispunjenje na\u0161ih civiliziranih \u017eivota i njihovih snova, zahtjeva sve ve\u0107e koli\u010dine elektri\u010dne energije: do 2028. se o\u010dekuje da tro\u0161e godi\u0161nje 12 posto elektri\u010dne energije proizvedene u SAD, a danas ve\u0107 tro\u0161e jednako kao Florida.<\/p>\n

Svi ti data centri, sa sve vi\u0161e servera, zahtijevaju \u010dipove, koje treba proizvesti od ograni\u010denih resursa, \u0161to je dovelo do nesta\u0161ice i strmoglavog (>100 posto) rasta cijena osnovnih materijalnih komponenata tog sustava, koji se svi proizvode na Tajvanu, u Kini, Koreji i Japanu, kao npr. kompjuterske memorije, ove jeseni, dovode\u0107i do mogu\u0107eg skorog kraja ekspanzije AI balona. Rast cijena kompjuterske memorije je sitna komponenta inflacije, no kako sve \u0161to postoji o njoj ovisi, kao nekad o nafti, tako \u0107e se sljede\u0107e godine taj trend sigurno odraziti na generalnu inflaciju.<\/p>\n

Dotle, svaki dan 10 000 novih baby-boomera odlazi u penziju, u koju sve manji broj zaposlenih mladih sve manje ula\u017ee od premalih pla\u0107a. O\u010dekuje se da nakon 2034. dr\u017eava vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i svim umirovljenicima ispla\u0107ivati mirovine. Broj penzionera je u razdoblju 2010. \u2013 2020. porastao peterostruko br\u017ee u usporedbi s generalnim rastom populacije. 59 milijuna ljudi u SAD-u danas je zaposleno brinu\u0107i se o starcima. 64 posto njegovatelja ima klini\u010dke znakove depresije. Bogatiji pla\u0107aju pomo\u0107. Obitelji tro\u0161e vi\u0161e od \u010detvrtine svojih godi\u0161njih prihoda na odr\u017eavanje svojih baka i djedova na \u017eivotu. Godi\u0161nje se tro\u0161i $415 milijardi na to. 40 posto pla\u0107ene pomo\u0107i su imigranti, uglavnom imigrantkinje, koje Trump kani deportirati.<\/p>\n

\u0160to zapravo onda preostaje mladima danas? Kako podizati djecu bez ku\u0107e, bez zaposlenja, bez sigurnosti da ne\u0107e biti gladna, bez zdravstvenog, bez garancije obrazovanja, bez porodiljskog dopusta, uz neprestani rast cijena, uz uzdr\u017eavanje starih i nemo\u0107nih roditelja? Osim toga, za reprodukciju na\u0161eg dru\u0161tva, na\u0161e demokracije i na\u0161e civilizacije, nije dovoljno samo da su ljudi sku\u0107eni i da nisu gladni.<\/p>\n

Ljudi koji \u017eive na rubu siroma\u0161tva ne participiraju u reprodukciji dru\u0161tva. O tome je pisao ekonomist Adam Smith jo\u0161 u 18. stolje\u0107u, skovav\u0161i frazu \u201ccijena participacije\u201d \u2013 da se \u010dovjek osje\u0107a sigurnim pojaviti u javnosti bez srama \u2013 u Smithovo vrijeme to je zna\u010dilo da si je sposoban priu\u0161titi lanenu ko\u0161ulju. U svom eseju na Substacku, financijski analiti\u010dar Michael Green tvrdi da je to, danas, $140 000, prihod koji ostvaruje manje od 10 posto Amerikanaca.<\/p>\n

Zemlja s 1 posto super-bogatih, 9 posto srednje klase i 90 posto ljudi koji (jedva) sastavljaju kraj s krajem, nema budu\u0107nosti kao demokracija, niti se mo\u017ee zvati civiliziranom. I taj pesimizam se najbolje o\u010dituje u padu volje za reprodukcijom. Ba\u0161 kao \u0161to imamo sve vi\u0161e starih, tako, istovremeno, imamo i sve manje djece. \u0160to onda dovodi do situacije koju imamo danas, i koja je tema ovog teksta, jer je najve\u0107a prijetnja pre\u017eivljavanju na\u0161eg dru\u0161tva, na\u0161e nezavisne dr\u017eave.<\/p>\n

Mladi ljudi ne samo da vi\u0161e ne \u017eele imati djecu, nego im se gadi, u ovakvom dru\u0161tvu i pod takvim uvjetima, imati i intimne odnose. Scott Galloway u svojoj knjizi pi\u0161e: \u201c45 posto mladih mu\u0161karaca 18-25 nije nikada iza\u0161lo s djevojkom\u201d. Jedan od vode\u0107ih desni\u010darskih influensera te mlade generacije, Nick Fuentes (27 godina star), koji otvoreno izjavljuje da je Hitler bio cool, priznaje, tokom razgovora s Piers Morganom, da je djevac, kako nikad nije imao seks. To je danas trend.<\/p>\n

Niti ne piju. Barovi u brooklynskoj \u010detvrti Williamsburg, gdje sam se opijao u devedesetima, danas vi\u0161e ne slu\u017ee alkoholna pi\u0107a, a klijentela sjedi i bulji u telefone. Umjesto o drogama, 24 posto Generacije Z ovisno je o dru\u0161tvenim mre\u017eama, serverima, \u010dipovima, elektrici. Amerika 1960-tih, sex and drugs and rock and roll, ta slika postoji samo jo\u0161 u starim hollywoodskim filmovima. A i muzika je danas sa\u010duvaj boze: Taylor Swift?!<\/p>\n

Posebno na lijevom politi\u010dkom spektru: \u201cfree love\u201d ideje seksualne revolucije \u0161ezdesetih zamijenjene su woke ideologijom, gdje za svaki poljubac treba notarizirati ugovor o pristanku, te je natalitet na ljevici pao sa 2,8 1970. na 1,8 2020. De\u010dki i cure su se politi\u010dki totalno razi\u0161li, de\u010dki desno, cure lijevo, negdje nakon #metoo eksplozije 2006. \u2013 generacijski, globalno, svuda u razvijenom svijetu. Ne pri\u010daju me\u0111usobno. U \u0161ezdesetima, u doba Rimskog kluba, smo se bojali da \u0107e nas biti previ\u0161e do 2100. \u2013 danas strepimo da \u0107e populacija do tada znatno opasti. Umjesto tucanja u autu, dana\u0161nja generacija ima OnlyFans, \u010diji prihodi su porasli od $0,3 milijarde 2019. na $6,6 milijardi 2023.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, Trump progla\u0161ava antifa\u0161izam i antikapitalizam teroristi\u010dkim poduhvatima, tvrde\u0107i da su Amerikanci prirodno kontra socijalizma. To je jo\u0161 jedna notorna la\u017e, koju kapitalisti\u010dki sustav neumorno perpetuira ve\u0107 dva i po stolje\u0107a, dok je jo\u0161 ranih 1600-tih, Robert Kayne, bogati trgovac u tada puritanskom Bostonu, morao platiti visoku kaznu \u0161to se usudio prodavati robu po znatno ve\u0107oj cijeni nego ju je kupio (ne\u0161to \u0161to se danas, nakon dva i po stolje\u0107a kapitalizma, na\u017ealost, smatra sasvim prihvatljivim), i jo\u0161 se morao pokajati pred sugra\u0111anima u crkvi za svoj grijeh.<\/p>\n

\u010cinjenica je da, dok su ameri\u010dki gra\u0111ani percipirali da im kapitalizam pru\u017ea budu\u0107nost, socijalizam nije bio popularan: ljudi su ga poistovje\u0107ivali sa diktaturama, redovima za hranu, mra\u010dnim, zatvorenim dru\u0161tvima. Danas, me\u0111utim, imamo socijalisti\u010dke gradona\u010delnike u New Yorku i Minneapolisu, i 66 posto gra\u0111ana, koji se politi\u010dki identificiraju kao demokrati, favorizira socijalizam nasuprot kapitalizma, dok kapitalizmu, prema posljednjim Gallupovim anketama, drasti\u010dno i ekspresno pada popularnost.<\/p>\n

Ljudi shva\u0107aju da im kapitalizam vi\u0161e ne pru\u017ea garanciju budu\u0107nosti i da je ve\u0107a ekonomska jednakost nu\u017ean preduvijet funkcioniraju\u0107e politi\u010dke demokracije. \u010cak osamdesetgodi\u0161nji biv\u0161i Clintonov strateg, James Carville, danas obgrljuje ideje, ovdje tipi\u010dno etiketirane socijalisti\u010dkim: 74 posto Amerikanaca \u017eeli minimalac od $20 po satu, 63 posto \u017eeli besplatno visoko obrazovanje, 70 posto smatra da je preskupo imati djecu bez univerzalne pred\u0161kolske brige za njih \u2013 pred smrt, napokon, Carville misli da je krajnje vrijeme da vlast po\u010dne slu\u0161ati i izvr\u0161avati \u0161to gra\u0111ani zaista \u017eele, \u0161to Bernie Sanders trubi ve\u0107 40 godina.<\/p>\n

Trump i njegova kamarila ni\u0161ta od toga ne \u017eele, naravno. Ali Trump \u017eeli i dalje biti popularan. Tako je nedavno dekretom makao kanabis s popisa najopasnijih droga, ne\u0161to, \u0161to su jo\u0161 davno Obama, ili mo\u017eda \u010dak Clinton trebali u\u010diniti, da su imali ki\u010dme. Preimenovao je Kennedy Centar u Kennedy i Trump Centar. I najavio izgradnju klase najve\u0107ih ratnih brodova od Bismarcka i Tripitza, nazvanih, naravno, Trump klasa.<\/p>\n

No, najsigurniji na\u010din za ameri\u010dkog predsjednika da brzo povrati popularnost (pomoglo je i Clintonu i Bushu prvom, i Bushu drugom), je da zapo\u010dne rat. Zato svjedo\u010dimo ovom gomilanju ameri\u010dke mornarice u Karipskom zaljevu, nalik na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici u velja\u010di 2022. Venezuela nema veze s drogom. Trump je upravo pomilovao biv\u0161eg predsjednika Hondurasa, Juan Orlanda Hernandeza, osu\u0111enog na 45 godine zatvora za \u0161verc 400 tona kokaina.<\/p>\n

Venezuela ima najve\u0107e rezerve nafte na planeti. Ali slabu infrastrukturu za eksploataciju. Ono malo \u0161to izvade, prodaju uglavnom Kini, no Kini je to tek 4 posto uvoza i lako nadoknadivo iz drugih izvora. Dugoro\u010dno, Exxon i Texaco, svakako \u017eele natrag u Venezuelu, da povrate ulo\u017eeno, no nafte danas ima dovoljno za svjetsku potro\u0161nju i nema \u017eurbe oko Venezuele zbog nafte.<\/p>\n

Jedino \u0161to Trumpu treba je brz i neupitan trijumf nad Madurom: za slu\u010daj da AI balon prsne, i istiniti podaci o inflaciji i zaposlenosti najednom postanu o\u010diti, te ekonomija naglo kolabira u nadolaze\u0107im mjesecima, tu su nosa\u010di aviona, kako popularnost ba\u0161 ne bi previ\u0161e pala prije \u201cmidterm\u201d izbora za Kongres sljede\u0107e jeseni. Sumnjam da \u0107e se itko baviti pravim problemima, koje Galloway opisuje.<\/p>\n

Ho\u0107ete socijalizam? Dobit \u0107ete rat!<\/a><\/p><\/blockquote>\n