{"id":448084,"date":"2026-01-02T07:55:11","date_gmt":"2026-01-02T06:55:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=448084"},"modified":"2026-01-02T07:55:11","modified_gmt":"2026-01-02T06:55:11","slug":"tri-dogadjaja-koji-su-uzdrmali-svet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/02\/tri-dogadjaja-koji-su-uzdrmali-svet\/","title":{"rendered":"Tri doga\u0111aja koji su uzdrmali svet"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Yanis Varoufakis<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ovo je bila godina u kojoj su sru\u0161eni poslednji preostali stubovi poretka s kraja pro\u0161log veka, \u0161to je razotkrilo prazninu u sredi\u0161tu onoga \u0161to smo nazivali globalnim sistemom. Za to su bila dovoljna tri udarca.<\/p>\n<p>Prvi je dolaze\u0107a pobeda Rusije i poraz udru\u017eenog politi\u010dkog vo\u0111stva Evrope u Ukrajini. Gotovo \u010detiri godine, Evropska unija i NATO su igrali opasnu dvostruku igru. S jedne strane, izjavama su se obavezivali da \u0107e osigurati pobedu Ukrajine, ali nisu bili spremni da je finansiraju. S druge strane, iskoristili su rat bez kraja da u\u010dvrste novi politi\u010dki i ekonomski konsenzus: to je militarizovani kejnzijanizam kao poslednji poku\u0161aj da se zaustavi dalja deindustrijalizacija Evrope.<\/p>\n<p>Na kontinentu na kom su politi\u010dka ograni\u010denja onemogu\u0107ila zna\u010dajnije deficitno finansiranje investicija u zelenu tranziciju ili socijalne politike, rat u Ukrajini je iskori\u0161\u0107en kao obrazlo\u017eenje za usmeravanje javnog duga u vojno-industrijski kompleks. Pre\u0107utana je istina o tome da produ\u017eavanje ovog rata ima veoma va\u017enu funkciju: rat je savr\u0161en motor za jo\u0161 jedan poku\u0161aj oporavka posustale evropske privrede primenom doktrine vojnog kejnzijanizma.<\/p>\n<p>To je pogubna kombinacija: ako se rat u Ukrajini zavr\u0161i mirovnim sporazumom, plan \u0107e se te\u0161ko ostvariti. Istovremeno, pobeda koja bi opravdala ulaganja previ\u0161e ko\u0161ta i geostrate\u0161ki je rizi\u010dna. Evropa je izabrala najgoru mogu\u0107u strategiju: sla\u0107emo im dovoljno opreme da se krvarenje u Ukrajini nastavi, ali nedovoljno da se tok rata promeni.<\/p>\n<p>Po\u0161to je Rusija na putu da ostvari pobedu (\u0161to je bio predvidljiv rezultat koji je ameri\u010dki predsednik Donald Trump samo javno izneo), planovi EU su u ru\u0161evinama. Evropa nema plan B za period mira, jer njena ukupna strate\u0161ka pozicija zavisi od nastavka rata. Kakav god da bude prljavi mirovni sporazum koji \u0107e Kremlj i Trumpovi ljudi na kraju nametnuti Ukrajini, posledice \u0107e biti mnogo \u0161ire od prekrajanja granica. Bez obzira na to da li \u0107e Rusija i dalje predstavljati pretnju ili ne, Evropa \u0107e izgubiti pretekst za planirani bum vojne industrije, \u0161to nagove\u0161tava povratak mera \u0161tednje.<\/p>\n<p>Drugi \u0161ok je pobeda Kine u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Dr\u017eavama. Ameri\u010dka strategija, koju je uvela prva Trumpova administracija, da bi je Biden preuzeo, bila je zami\u0161ljena kao manevar kle\u0161ta: carinske barijere kojima se spre\u010dava pristup stranim tr\u017ei\u0161tima i embargo na napredne poluprovodnike i alate da bi se usporio tehnolo\u0161ki uspon Kine. Ta strategija je 2025. godine do\u017eivela svoj Vaterlo. Evropa je ponovo bila najve\u0107a kolateralna \u017ertva.<\/p>\n<p>Kina je odgovorila izvo\u0111enjem dva majstorska poteza. Prvo je iskoristila dominantnu poziciju u trgovini retkim rudama i mineralima, \u0161to je izazvalo potrese u lancima snabdevanja koji nisu mnogo naudili ameri\u010dkim proizvo\u0111a\u010dima, ali su paralizovali evropsku i isto\u010dnoazijsku zelenu industriju. U drugom potezu, koji je Americi kao globalnom tehnolo\u0161kom lideru naneo najvi\u0161e \u0161tete, Kina je mobilisala \u201esistem cele nacije\u201c i stavila ga u slu\u017ebu jednog cilja: dostizanja tehnolo\u0161ke nezavisnosti. Rezultat je bilo zapanjuju\u0107e ubrzanje doma\u0107e proizvodnje \u010dipova, pri \u010demu su SMIC i Huawei napravili proboje posle kojih zapadni embargo, koji predvode SAD, nije samo besmislen, nego i kontraproduktivan.<\/p>\n<p>To je verovatno \u0161ok koji \u0107e imati najdugoro\u010dnije posledice. U protekloj godini se pokazalo da Sjedinjene Dr\u017eave ne mogu usporiti rast Kine i da su je uvedenim merama samo podstakle da osigura punu nezavisnost sopstvenog tehnolo\u0161kog sektora. Evropa, koja je poslu\u0161no uvodila sankcije Kini po diktatu Bele ku\u0107e, dobila je sve najgore od oba sveta: potisnuta je sa unosnog kineskog tr\u017ei\u0161ta za robe visoke vrednosti i nije dobila ni\u0161ta od dare\u017eljivih subvencija i beneficija za o\u017eivljavanje doma\u0107e proizvodnje iz sada povu\u010denog ameri\u010dkog Zakona za smanjenje inflacije. Biraju\u0107i da nastupi kao strate\u0161ki podizvo\u0111a\u010d za Sjedinjene Dr\u017eave, Evropska unija je samo ubrzala sopstvenu deindustrijalizaciju. To nije poraz u trgovinskom ratu; to je geopoliti\u010dki \u0161ah-mat, u kom je Evropa imala ulogu \u017ertvovanog piona.<\/p>\n<p>Tre\u0107i \u0161ok je lako\u0107a s kojom je Trump izvojevao pobedu u carinskom ratu sa EU. Na kraju sastanka u jednom od Trumpovih golf klubova u \u0160kotskoj, u koreografiji Trumpovih ljudi kojom je maksimalno nagla\u0161eno njeno poni\u017eenje, Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, poku\u0161ala je da dokument o kapitulaciji predstavi kao \u201eva\u017ean sporazum\u201c. Carine na evropski izvoz u Sjedinjene Dr\u017eave sko\u010dile su sa oko 1,2% na 15%, u nekim slu\u010dajevima i na 25% i 50%. Stare tarife Evropske unije na uvoz iz Sjedinjenih Dr\u017eava su ukinute. Na kraju, ali ne i najmanje va\u017eno, Komisija je obavezala Evropu da investira 600 milijardi dolara u ameri\u010dku industriju na ameri\u010dkom tlu \u2013 \u0161to je novac koji se mo\u017ee obezbediti jedino preusmeravanjem uglavnom nema\u010dkih investicija u hemijske fabrike u Teksasu i fabrike automobila u Ohaju.<\/p>\n<p>To je bila vi\u0161e nego lo\u0161a nagodba, ugovor o ekstrakciji kapitala bez presedana. Tako je formalizovana tranzicija EU iz statusa industrijskog konkurenta u status vazala. Evropa treba da bude izvor kapitala i tr\u017ei\u0161te prilago\u0111eno potrebama ameri\u010dke robe, tehnolo\u0161ki zavisni mla\u0111i partner. Da sve bude jo\u0161 gore, ta nova stvarnost je kodifikovana kao obaveza koju je sada prihvatilo svih 27 dr\u017eava \u010dlanica, \u010dime je blok izgubio svaki privid suvereniteta. Evropa se ugovorno obavezala da obezbedi deo kapitala koji je Trumpu potreban da na osovini Va\u0161ington-Peking izgradi svoju viziju sveta G2.<\/p>\n<p>Ova tri \u0161oka \u010dine sinergijsku celinu. Poraz Evrope u Ukrajini otkrio je njene strate\u0161ke slepe ta\u010dke i sru\u0161io projekat militarizovanog kejnzijanizma. Trumpov dogovor s kineskim predsednikom doneo je poplavu kineskog izvoza u EU. Zavrtanje ruke u \u0160kotskoj ko\u0161talo je Evropu akumuliranog kapitala i bilo kakve nade u ravnopravan tretman.<\/p>\n<p>U svetu G2, globalno selo postaje gladijatorska arena kojom zbunjeno lutaju Evropska unija i Velika Britanija. Novi, tvr\u0111i i hladniji svetski poredak sagra\u0111en je na grobu evropskih ambicija. Trajna lekcija protekle godine jeste to da u doba egzistencijalnih sukoba strate\u0161ka zavisnost neizbe\u017eno vodi u irelevantnost.<\/p>\n<p>Preveo \u0110or\u0111e Tomi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hr.sott.net\/article\/47064-Yanis-Varoufakis-Tri-dogadaja-koji-su-uzdrmali-svijet\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novi, tvr\u0111i i hladniji svetski poredak sagra\u0111en je na grobu evropskih ambicija. Trajna lekcija protekle godine jeste to da u doba egzistencijalnih sukoba strate\u0161ka zavisnost neizbe\u017eno vodi u irelevantnost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271576,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-448084","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=448084"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448084\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":448088,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448084\/revisions\/448088"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=448084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=448084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=448084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}