{"id":44804,"date":"2009-06-13T14:19:07","date_gmt":"2009-06-13T14:19:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44804"},"modified":"2009-06-13T14:19:07","modified_gmt":"2009-06-13T14:19:07","slug":"vi-kvartalni-nato-watchdog-izvjestj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/13\/vi-kvartalni-nato-watchdog-izvjestj\/","title":{"rendered":"VI kvartalni NATO watchdog izvjestj"},"content":{"rendered":"

I PRETHODNE INFORMACIJE<\/strong><\/p>\n

Me\u0111unarodne aktivnosti<\/em><\/strong><\/p>\n

– Na samitu šefova dr\u017eava i vlada zemalja \u010dlanica NATO-a, odr\u017eanom po\u010detkom aprila u Strazburu i Kelu, pozitivno ocijenjen dosadašnji u\u010dinak Crne Gore u atlantskim integracijama. Vo\u0111e NATO-a poru\u010dile i da \u0107e Sjeverno-atlantski savjet, krovno tijelo Alijanse, uskoro odgovoriti na crnogorski zahtjev za dobijenje statusa kandidata. U Deklaraciji samita poru\u010deno da \u0107e Sjeverno-atlantski savjet u stalnom zasjedanja (na nivou ambasadora) uskoro odgovoriti na zahtjev Crne Gore da u\u010destvuje u Akcionom planu za \u010dlanstvo. S obzirom na to da to tijelo zasjeda najmanje jednom mjese\u010dno, odluka o zahtjevu Crne Gore mo\u017ee biti donijeta bilo kad do kraja godine. <\/p>\n

            – I na prolje\u0107nom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO, koja je odr\u017eana krajem maja u norveškom gradu Oslu, ocijenjeno da je Crna Gora napredovala u pridru\u017eivanju NATO, a podr\u017eani su njeni "napori i krupni koraci" koje je do sada napravila.
            – Nakon parlamentarnih izbora odr\u017eanih krajem marta, Crne Gora sredinom juna dobila novu\/staru vlada, a u resorima od najve\u0107eg zna\u010daja za atlantske integracije nije bilo kadrovskih promjena. Nakon izbora Vlade ponovljeno da su \u010dlanstvo u EU i NATO i dalje strateški proriteti Crne Gore u narednom periodu.<\/p>\n

            – Novi\/stari premijer, Milo \u0110ukanovi\u0107 poru\u010dio da nema potrebe za zaokretima kada su u pitanju strateški ciljevi dr\u017eavne politike Crne Gore, a to su EU I NATO, te da \u0107e se njegova Vlada zalagati da nastavak atlanskih integracija, jer je za Crnu Goru bezbjednosno korisno da bude dio NATO-a.  \u0110ukanovi\u0107 kazao da referendum o ulasku Crne Gore u NATO nije propisan ni jednim zakonskim aktom i poru\u010dio da je sklon varijanti da se o tome odlu\u010duje u Skupštini.<\/p>\n

– Crna Gora je nastavila sa sprovo\u0111enjem konkretnih aktivnosti iz dva najva\u017enija procesa koja razvija zajedno sa Alijansom – Proces planiranja i revizije(PARP), koji se odnosi na odbrambene reforme i Individualni partnerski akcioni plan(IPAP), sveobuhvatini politi\u010dko-bezbjednosni proces.<\/p>\n

            <\/strong>– Najavljeno da \u0107e Crna Gora najkasnje do ljeta potpisati sporazum sa Sjevernoatlanstkim savezom o u\u010deš\u0107u crnogorske Vojske u NATO vo\u0111enoj operaciji ISAF u Avganistanu. Bilateralnim sporazumom sa Alijansom, Crna Gora \u0107e biti "prepoznata kao ne-NATO dr\u017eava koja daje doprinos ISAF misiji u Avganistanu". To je i posljednja formalna prepreka da se crnogorski vojnici na\u0111u u ISAF-u, nakon što je usvojen Zakon o misijama, a Skupština donijela odluku da se u Avganistan uputi tro\u010dlani vojno-medicinski tim.<\/p>\n

            – Nakon posjete naviših vojnih zvani\u010dnika vojske Njema\u010dke, najavljeno da \u0107e prva crngorska jedinica u Avganistanu biti dio njema\u010dkog kontigenta u Sjevernom regionu te bliskoisto\u010dne zemlje. U me\u0111uvremenu, za obuku jedinice koji \u0107e do kraje godine biti upu\u0107ena u ISAF operaciju u Avganistanu, anga\u017eovana ameri\u010dka kompanija MPRI, poznata po obuci pla\u0107eni\u010dke vojske. Iz Njema\u010dke su stigle primjedbe na izbor kompanije.<\/p>\n

–  <\/strong>Ministarstvo odbrane Bugarske ponudilo je da se medicinski tim Vojske CG u ISAF misiji u Avganistanu pridru\u017ei bugarskoj vojnoj bolnici u toj zemlji. Prema ranije donijetoj odluci, medicinski tim VCG trebalo bi da se pridru\u017ei savezni\u010dkim jedinicama u Kabulu u avgustu ove godine.<\/p>\n

– Crna Gora i zvani\u010dno podnijela kandidaturu Savezni\u010dkoj komandi za operacije NATO-a za zemlju doma\u0107ina pomorske vje\u017ebe "Cooperative Mako", a koja \u0107e se odr\u017eati u drugoj polovini juna 2010. godine. Vje\u017ebe iz ciklusa "Cooperative Mako" spadaju u jedne od najva\u017enijih godišnjih vje\u017ebovnih aktivnosti NATO-a, a pored snaga zemalja-\u010dlanica Alijanse, u njima u\u010destvuju i pripadnici oru\u017eanih snaga dr\u017eava-\u010dlanica Partnerstva za mir (PfP) i "Mediteranskog dijaloga", dok su \u010dlanice "Istanbulske inicijative za saradnju" (ICI) posmatra\u010di.<\/p>\n

– U Budvi odr\u017eana Finalna planska konferencije za organizaciju najve\u0107e NATO vje\u017ebe "Kombajnd Endevor 2009", na kojoj je u\u010destvovalo više od 300 najviših vojnih zvani\u010dnika i 43 NATO i partnerske zemlje. Ta NATO vje\u017eba je jedna od najve\u0107ih godišnjih savezni\u010dkih aktivnosti u Evropi posljednjih 14 godina, a Crna Gora je izabrana da bude doma\u0107in finalne planske konferencije za tu vje\u017ebu.<\/p>\n

– Crnu Goru posjetio još jedan brod I flote ameri\u010dke ratne mornarice. Fregata „Klakring" Mornarice SAD  boravila u trodnevnoj radnoj i prijateljskoj posjeti Mornarici VCG. <\/p>\n

– Pukovnik Zoran Boškovi\u0107 imenovan je za vojnog atašea Crne Gore u Njema\u010dkoj. Posljednjih mjeseci, Boškovi\u0107 je obavljao funkciju šefa Odsjeka za me\u0111unarodnu odbrambenu saradnju Ministarstva odbrane. Tako\u0111e, za crnogorskog oficira za vezu u Zdru\u017eenoj komandi NATO u Napulju imenovan poru\u010dnik bojnog broda \u017deljko Ojdani\u0107.  <\/p>\n

 <\/p>\n

Zakonska regulativa<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

– Iako je to bilo planirano za decembar prošle godine, a zatim i za prvo ovogodišnje zasjedanje crnogorskg parlamanta, još nijesu donijeti novi Zakoni o vojsci i obrani. Zakon o parlamentarnom nadzoru slu\u017ebi bezbjednosti i dalje u formi nacrta. Nastavljena izrada Strategijskog pregleda odbrane(SDR) klju\u010dnog dokumenta koji \u0107e odrediti budu\u0107i izgled crnogorskog sistema odbrane.<\/p>\n

– Iako je novi saziv crnogorskog parlamenta izabran prije skoro dva mjeseca, još nije konstituisan Odbor za bezbjednost i odbranu. Opozicione stranke su zahtjevale da njihov predstavnik bude na \u010delu tog tijela, ali im nije udovoljeno. <\/p>\n

– Nakon Zakona o misijama, koji je usvojen krajem prošle godine, i odluke o slanju medicinskog tima ve\u0107 u avgustu, Vlada je nedavno donijela dvije uredbe koje pobli\u017ee definišu budu\u0107e aktivnosti dr\u017eave u toj oblasti. Prva uredba se odnosi na zarade crnogorskih gra\u0111ana dok su na du\u017enosti u nekoj od mirovnih misija ili me\u0111unarodnih vojnih operacija, a duga uredba propisuje uslove za u\u010deš\u0107e, obuku i opremanje takvih jedinica ili timova. Ti propisi definištu da  <\/strong> pripadnici vojske, policije i dr\u017eavni slu\u017ebenici mogu i\u0107i u misije samo na dobrovoljnoj osnovi, moraju imati samo crnogorsko dr\u017eavljanstvo, adekvatnu obuku i opremu, ali još nije donijeta odluka kolike \u0107e im biti nov\u010dane naknade za taj posao.<\/p>\n

            – Najavljeno da \u0107e crnogorski parlament uskoro donijeti odluku o upu\u0107ivanju voda crnogorske vojske u misiju ISAF u Avganistanu.
            – Nansen dijalog centar zapo\u010deo projekat podrške formiranja i rada posebnih odbora u okviru svake partije koji \u0107e se baviti pitanjima bezbjednosti. Ideja za realizaciju programa rezultat evidentne potrebe za obrazovanjem svih struktura društva, a posebno politi\u010dkih partija, na temu bezbjednosti. Program se realizuje uz podrškua Ambasade SAD u Podgorici.<\/p>\n

– <\/strong>U Osnovnom sudu u Podgorici sredinom maja po\u010delo su\u0111enje dr\u017eavi Crnoj Gori po osnovu \u010detiri tu\u017ebe porodica iz mjesta Murino kod Plava, \u010diji su \u010dlanovi poginuli 30.aprila 1999. godine tokom NATO bombardovanja.<\/p>\n

– U Crnoj Gori još uvijek nije kvaliteno regulisan status privatnih kompanija, koje se bave obezbje\u0111enjem. Niko do sada na javnoj seni nije aktuelizovao ovo pitanje, koje je dio procesa reforme sektora bezbjednosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vojska Crne Gore<\/em><\/strong><\/p>\n

– Hrvatska kompanija KROKO uskoro \u0107e isporu\u010diti 2.000 kompleta uniformi pripadnicima Vojske Crne Gore, a isporuka je vrijedna oko 1,2 miliona eura. Hrvati \u0107e osim novih uniformi izraditi i ruksake, borbene šljemove sa navlakama i balisti\u010dke prsluke za potrebe specijalaca crnogorske Vojske, a KROKO uniforme \u0107e nositi i pripadnici VCG koji budu išli u mirovne misije.<\/p>\n

– U skladu sa novom strukturom Vojske, koja je uskla\u0111ena sa standardima i praksom dr\u017eava \u010dlanica NATO-a, imenovani novi komandati svih jedinica VCG. Prema novoj organizaciji, VCG \u0107e imati samo jednu jedinicu ranga brigade, a ne kao do sada tri, manje zaposlenih u Generalštabu, a planirano je pove\u0107anje broja ljudi sa "trupnim zadu\u017eenjima".<\/p>\n

– Pu\u010dinski remorker PR-41 „Orada", predstavljao je Mornaricu Vojske Crne Gore na zdru\u017eenoj pomorskoj vje\u017ebi zemalja \u010dlanica Jadransko-jonske inicijative „ADRION LIVEX 09", odr\u017eanoj u teritorijalnim vodama Albanije.  <\/p>\n

– U akvatorijumu oko rta Platamuni i sjeverno od Budve po\u010detkom juna odr\u017ean prvi dio velike takti\u010dke vje\u017ebe Mornarice Vojske Crne Gore u kojoj su, po prvi put od osnivanja crnogorskih oru\u017eanih snaga, sadejstvovale mornari\u010dke i vazduhoplovne jedinice. Tom prilikom sve vje\u017ebovne aktivnosti realizovane su uz radio-komunikaciju na engleskom jeziku i uz koriš\u0107ene NATO signalnog kodeksa i procedura.<\/p>\n

– Nakon višemjese\u010dnih analiza i pronala\u017eenja donatora, po\u010deli pripremni radovi na rekonstrukciji dva najve\u0107a skladišta naoru\u017eanja i vojne opreme "Taraš" i "Brezovik", u kojima je prema najnovijim podacima Ministarstva odbrane, smješteno više od 5.300 tona eksplozivnih sredstava. Projekat modernizacije skladišta sprovodi se u okviru MONDEM-a, koji zajedno realizuju Vlada Crne Gore, Kancelarija UNDP-a i OEBS, a trabalo bi da bude završen u narednoj godini.<\/p>\n

– Paralelno sa sanacijom skladišta, u okviru MONDEM-a je pri kraju druga faza uništavanja teškog naoru\u017eanja. Na poligonima kasarni u Danilovgradu i Kapinom polju u nikši\u0107koj opštini i završeno rezanje oko 200 protivavionskih topova 30\/2 mm, topova 130 mm N46, kao i 290 komada ru\u010dnih baca\u010da M57. Nakon što se završi rezanje to oru\u017eje prosje\u010dno staro izme\u0111u 40 i 50 godina, bi\u0107e pretopljeno u pogonima nikši\u0107ke "\u017deljezare".<\/p>\n

– Najavljeno je da \u0107e se pripadnici VCG za u\u010deš\u010de u misijama obu\u010davati u trening centrima u Makedoniji i Bugarskoj, a crnogorski pitomci školovati na visokim vojnima školama u Skoplju i Sofiji. <\/p>\n

– Najviši vojni zvani\u010dnici Vojske CG predstavili projekta osnivanja Regionalnog centra za obuku pilota helikoptera u Golubovcima. <\/p>\n

– Simulator leta za avion Supergaleb (G4), transportovan sa vojnog aerodorma u Golubovcima u Srbiju, shodno ugovoru o donaciji koji su potpisali crnogorski i srpski ministari odbrane po\u010detkom februara. Srpska strana, me\u0111utim, u pregovima sa crnogorskim Ministarstvaom odbrane i dalje ne odustaje od zatjeva da se sa podgori\u010dkog aerodroma u Srbiju vrate i avioni – šest aviona G4 i još jedan trena\u017eer<\/p>\n

– Ve\u0107 je ustaljeno u posljednjim mjesecima da kasne isplate zarada pripadnicima Vojske CG. Posljednja zarada, ona za maj, upla\u0107ana je ve\u0107ini jedinica iz dva dijela.  <\/p>\n

– Period prije odr\u017eavanja parlamentranih izbora u Crnoj Gori, krajem marta ove godine, obilje\u017eile intezivne posjete \u010delnika vojske jedinicama VCG, najave gradnje stanova i rekonstrukcije u kasarnama. Za desetak dana sredinom marta, ministar odbrane i na\u010delnik Generalštaba sa saradnicima obišli skoro sve vojne lokacije, objekta i kasarne u Crnoj Gori i otvorili više gradilišta na kojima \u0107e se graditi stanovi za pripadnike vojske. <\/p>\n

– Ministarstvo odbrane raspisalo oglas za davanje u zakup na neodre\u0111eno vrijeme 16 vojnih stanova u Podgorici, Nikši\u0107u, Ulcinju, Pljevljima, Kolašinu i Tivtu.<\/p>\n

– <\/strong>Pred Privrednim sudom u Podgorici ve\u0107 mjesecim se vodi sudski proces u kojem beogradska kompanija "Cofis" od dr\u017eave potra\u017euje više od 5,9 miliona dolara. Ta firma je prije dvije godine tu\u017eila je tivatski vojno-remontni zavod Arsenal, zbog zbog pretrpljene štete nastale nepoštovanjem rokova u remontu pet starih raketnih \u010damaca tipa "osa I" , koje je Ministarstvo odbrane SCG prije oko \u010detiri godine, posredstvom "Cofisa", prodalo Ratnoj mornarici Egipta. Likvidacioni tim Arsenala osporava ta potra\u017eivanja, a od "Cofisa", kontra tu\u017ebom tra\u017ei naplatu oko 200.000 eura, po osnovu usluga koje je radio za tu kompaniju.<\/p>\n

 <\/p>\n

NATO promoteri<\/em><\/strong><\/p>\n

– Slova\u010dka Atlantska komisija, uz podršku Ministarstava inostranih poslova Crne Gore i Slova\u010dke, kao i vladinog Koordinacionog tijela za implementaciju komunikacione strategija za evro-atlantske integracije realizovala višemjese\u010dni projekat podrške crnogorskom putu u NATO. Sredinom marta organizovan seminar za zaposlene u javnoj upravi, zatim javne tribine u ve\u0107ini crnogorskih opština, a projekat je završen regionalnom konferencijom o evro-atlantskim perspektivama Balkana koja je odr\u017eana u Kolašinu. <\/p>\n

– I Ambasada Ma\u0111arske, kao kontakt ambasada NATO-a za Crnu Goru, najavila da \u0107e se aktivnije uklju\u010diti u prosec podrške priklju\u010denju Alijansi. U dvogodišnjem projektu, izme\u0111u ostalog, planirano organizovanje posjeta NATO-u i \u010dlanicama tog saveza, dolazak zvani\u010dnika Alijanse u Crnu Goru, štampanje publikacija, i organizovanje seminara i tribina. <\/p>\n

– Formirana ALFA mre\u017eu za podršku \u010dlanstvu Crne Gore u NATO koji \u010dini šest NVOa. Uz podršku ambasade Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, ALFA mre\u017ea zapo\u010dela višemjese\u010dni projekat "Me\u0111u jednakima", koji predvi\u0111a dr\u017eavanje radionica i javnih tribina sa razli\u010ditim akterima u društvu, a posebno iz civilnog sektora, vezano za konkretne vidove saradnje sa NATO-om. U okviru tog projekta u Ulcinju odr\u017eana trodnevna radionica posve\u0107ena ekološkim aspektima \u010dlanstva Crne Gore u NATO, na kojoj su u\u010destvovali predstavnici 18 ekoloških NVO iz Crne Gore i regiona. Najavljena i sli\u010dna aktivnost sa predstavnicima civilnog sektora koji se bave pitanjima \u017eenskih prava. <\/p>\n

– ALFA centar i Nansen dijalog centar raspisali konkurs za najbolji esej na temu "Moje vi\u0111enje odnosa Crne Gore i NATO". Autor najboljeg rada po ocjeni peto\u010dlanog \u017eirija je magistar Dritan Abazovi\u0107. Nedugo nakon ovog projekta, u oviru projketa Slova\u010dke Atlantske komisije, organizovan još jedan konkurs, na kojem je bio ektsrmno mali broj pristiglih radova.<\/p>\n

–  U organizaciji Euro-atlanstkog kluba Crne Gore odr\u017eana tribina o ekonomskim aspektima ulaska Crne Gore u NATO. Po prvi put iznijete konkretne cifre koliko \u0107e neke zajedni\u010dke aktivnosti sa NATO-om potencijalno koštati Crnu Goru. Saopštena procjena da jedan vojnik u prosje\u010dno rizi\u010dnoj NATO operaciji za šest mjeseci košta oko 30. 000 eura, odnosno da kontingent od deset vojnika u misiji srednjeg intenziteta za šest mjeseci mo\u017ee koštati oko 300 hiljada eura. To se odnosi samo na personalne troškovi za vojnike, zarade, oprema i osiguranje, te da tome treba dodati još oko 270.000 hiljada za fiksne troškove deseto\u010dlane jedinice – transport, smještaj, vozila. EAK tako\u0111e odr\u017eao nekoliko tribina u više crnogorskih opština o u\u010deš\u010du u misijama, ali i dugim aspektima \u010dlanstva u NATO-u. <\/p>\n

– Odr\u017ean sastanak predstavnika vojnih penzionera sa \u010dlanovima nikši\u0107kog ALFA centra, na temu kako vojni veterani u Crnoj Gori vide integracije u NATO savez.
Saopšteno da vojni penzioneri, njih više od 90 odsto ne podr\u017eavaju \u010dlanstvo Crne Gore u NATO-u, i smatraju da je Partnerstvo za mir dovoljan okvir za saradnju sa tim savezom. To je prvi put da te bivše vojne profesionalce neko konsultuje, iako su me\u0111u skoro 3.000 \u010dlanova udru\u017eenja brojni stru\u010dnjaci sa najvišim vojnim školama i dugogodišnjim iskustvom u razli\u010ditim bezbjednosnim oblastima.<\/p>\n

– Udru\u017eenja boraca ratova od 1990. godine saopštilo da se protivi ulasku Crne Gore u NATO kao i da "energi\u010dno" zastupa stav da o tom pitanju mogu jedino odlu\u010diti gra\u0111ani na referendumu. Ina\u010de, to udru\u0111enje je jedino u Crnoj Gori  zvani\u010dno obilje\u017eilo desetogodišnjicu NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore,  kako je saopšteno  "evociranjem uspomena na više od hiljadu poginulih pripadnika oru\u017eanih snaga SRJ". <\/p>\n

– Politi\u010dke stranke, kao ni predstavnici civilnog sektora koje se protive crnogorskom \u010dlanstvu u NATO-u, u posljednjih tri mjeseca nijesu bili aktivni u komentarisanju odluka vlade i aktivnosti dr\u017eavnih resora po pitanju \u010dlanstva u tom savezu.   <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

II GENERALNE OCJENE <\/strong><\/p>\n

– Odluka NATO samita da otvara vrata MAP-a Crnoj Gori, odnosno dobijanje  statusa kandidata, prema procjenam, o\u010dekuje se ve\u0107 na jesen. U tom slu\u010daju, Crna Gora bi ve\u0107 po\u010detkom sljede\u0107e godine mogla da po\u010dne sa sprovo\u0111enjem prvog godišnjeg programa aktivnosti kao zamlja kandidat. Me\u0111utim, iz Brisela su nakon samita Alijanse stigle poruke da \u0107e se Crna Gora pozvati u MAP samo ako intezivira napore u reformskim procesima, posebno u oblasti reforme pravosu\u0111a, nastavaku reformi policije, kao i zakru\u017eivanju zakonskih mehanizma za civilnu kontrolu sektora odbrane. <\/p>\n

– Iako se niti u jednom zvani\u010dnom dokumentu Alijanse to ne pominje, niti \u0107e to zvani\u010dno potvrditi neki NATO zvani\u010dnik, odluku o dobijanju statusa kandidata, ali i onu o \u010dlanstvu, svakako \u0107e ubrzati slanje vojske u NATO vo\u0111enu operaciju u Avganistanu. Zato se crnogorskoj Vlada intezivno radi da osim medicinskog tima, što prije u Avganistan uputi i jedinicu sa oru\u017ejem. Tako se o upu\u0107ivanju voda VCG uskoro o\u010dekuje i formalan predlog prema Skupštini, koji mora da usvoji takvu odluku. I sa skoro završenog ministarskog sastanka NATO-a i zemalja Partnerstva za Mir, na kojem je u\u010destvovala i crnogorska delegacija, stiglo je „ohrabrenje" zemljama koje još nijesu u Kabulu, da uskoro pošalju svoje trupe i za to \u0107e imati podršku Alijanse.   <\/p>\n

– U me\u0111uvremenu, osim Zakona o misijama i dvije uredbe, ali bez iznosa dnevnica za ISAF operaciju, Crne Gora nije donijela nikakav dokument koji bi definisao precizan set kriterijuma za slanjem jedinica vojske u NATO vo\u0111ene operacije. Tako\u0111e, ne postoji ni ozbilja analiza koji su i kakvi kapaciteti dr\u017eave za u\u010destvovanje u takvim me\u0111unarodnim aktivnostima.<\/p>\n

– <\/strong>Iako je donijeta odluka da budu\u0107a crnogoska jedinica u Avganistan ide kao dio njema\u010dkog kontigenta, a zvani\u010dnici Bundesvera (vojske SR Njema\u010dke) se ponudili da ti pripadnici vojske, i to besplatno, treniraju za takve zadatke sa njema\u010dkim vojnicima, crnogorska Vlada je za taj posao ipak anga\u017eovana ameri\u010dku kompanije MPRI. Ugovor Ministarstva odbrane i ameri\u010dke kompanije Military profesional resources incorporated (MPRI) za obuku pripadnika crnogorske vojske koji \u0107e i\u0107i u Avganistan, u iznosu od 2,5 miliona eura, najve\u0107i dio obaveza iz ugovora se odnosi na tromjese\u010dnu obuku oko 80 pripadnika Vojske u Danilovgradu.  Za ostali iznos, MPRI \u0107e biti anga\u017eovan za "konsultanstke usluge". Odluka da se za pripremu te jedinice anga\u017euje ameri\u010dka kompanija, poznata po svom anga\u017emanu za pripremu pla\u0107enika u Iraku i Avganistanu, nije naišla na odobravanje njema\u010dkih partnera crnogorske Vojske, niti na odobravanje crnogorske javnosti. Konkretnih reakcija dr\u017eavnih organa za sada nije bilo.<\/p>\n

– Iako je Ministarstvao odbrane to negiralo tvrde\u0107i da je rije\u010d o „ranije planiranim posjetama", aktivnosti vojnih zvani\u010dnika neposredno pred odr\u017eavanje parlamnetarnih izbora,  bili su primjer koji ne doprinosi razvoju demokratije i fer izbornog procesa. Najave gradnje stanova u nekoliko crnogorskih opština, otvaranje dva gradilišta za izgradnju vojnih stanova u Podgorici, najava rekonstrukcije u kasarnama, posjete mornarici i vazduhoplovstvu, pa \u010dak I akcija "Dan Vojske u vašem gradu", nedvoljno su li\u010dili na "redovne aktivnosti Ministarstva odbrane". Tako intezivna aktivnost Ministartsa odbrane nakon izbora je naglo utihnula, a gradilišta za vojne stanove ne tako aktivna kao u predizbornom periodu. <\/p>\n

–  Nova racionalnija organizacije Vojske, brojne me\u0111unarodne aktivnosti, u\u010destvovanje na NATO vje\u017ebama, pa i projekat osnivanja regionalnog helikopterskog centra, u kojem \u0107e se trenirati \u010dak i NATO piloti, dokaz je da su oru\u017eane snage Crne Gore u odnosnu na druge segmente u dr\u017eavi, postigle ponajviše u dostizanju NATO standarda, odnosno potrebnog stepena operativnosti sa snagama Alijanse. I najavljna rekonstrukcija skladišta, obu\u010davanje ljudi koji \u0107e rukovati za zalihama municija i naoru\u017eanja, uništavanje viškova naoru\u017eanja, brojni primjeri edukacije pripadnika vojske u inostranstvu, \u010dinjenice su koje idu u prilog takvim tvrdnjama.  <\/p>\n

– Kao i u predhodnom periodu, "najslabija karika" u procesu atlantskih integracija je kampanja,koja slu\u017ei za "informisanju gra\u0111ana o prednosima \u010dlanstva". Sve su glasnije ocjene da iako je kampanja o \u010dlanstvu Crne Gore u Alijansi sve je intenzivnija, a aktivnosti skoro svakodnevne, njen sadr\u017eaj nije mnogo unaprije\u0111en u odnosu na po\u010detak. Isti govornici, sa sli\u010dnim prezentacijama, u istim salama, koji ponavljaju iste argumente i primjere o benefitima \u010dlanstva, bez i malo kriti\u010dkog osrta. Pojedini mediji posebno afirmišu ovakav pristup. Primjer za to je projekat koji je po\u010detkom godine najavljan kao ambiziozna zajedni\u010dka aktivnosti dvije sestrinske organizacije, Evro-atlanstkog kluba Crne Gore i slova\u010dke Atlanstke komisija, i sa Fratišekom Lipkom kao supervizorom. Kad je došlo do konkretnih aktivnosti, koordinaija Podgorica – Bratislava nije bila idealna (Slovaci su trebali da finansiraju projekat), pa se Ministarstvo inostranih poslova uklju\u010dilo, spašavaju\u0107i projekat, a crnogorski EAK povukao iz projekta. <\/p>\n

Prvo je propao seminar za novinare, jer se uprkos brojnim pozivima nije pojavio nijedan predstavnik medija. Onda je sredinom maja organizovana "speaker tour", gdje su Slovaci, uz brojne dr\u017eavne zvani\u010dnike i predstavnike diplomatskog kora, pet dana i u skoro svim crnogorskim opštinama govorili pred skoro praznim salama.  Prije toga je skup na Univerzitetu "Donja Gorica", iako najavljen kao prilika se govori o prednostima, ali i manama \u010dlanstvama u NATO-u, završio kao fijasko, jer su u\u010desnici panel diskusije odbili da odgovore i na jedino pitanje koje se odnosilo na nedostatke \u010dlanstvu u NATO. Sli\u010dno je bilo i na tribini u Nikši\u0107u, ali i u Plavu, gdje je su neki slova\u010dki govornici napustili skup zbog "nezgodnih" pitanja vezno za bombardovanje Murina.<\/p>\n

– Osim projekta sa Slova\u010dkom, predhodan kvartal su obilje\u017eile mnogobroje sli\u010dne aktivnosti, koje su se, iako u organizaciji razli\u010ditih institucija i NVO, \u010desto preklapale. Bilo je primjera da se dnevno, i to u razli\u010ditim gradovima, odr\u017eavaju i po \u010detiri NATO skupa. Jedino osvje\u017eenje bile su tribine o ekonomskim i ekološkim aspektima \u010dlanstva, koje su poslije više od dvije godine NATO kampanje, ponudile neke konkretne podatke i nove informacije gra\u0111anima Crne Gore. <\/p>\n

–  Na skupovima promocije \u010dlanstva u NATO-u nastvaljano je da se licitira o uzro\u010dno-posljedi\u010dnoj vezi ulaska u NATO i EU. I dalje se iznose tvrdnje da NATO nema alternative, a posebeno da je \u010dlanstvo u tom savezu uslov za ulazak u EU, iako sasvim suprotno tvrde zvani\u010dnici oba saveza u javnim obra\u0107anjima. Tako\u0111e, uslovi i potreban nivo reformi za EU i Sjevernoatlanstki savez se u javnim istupima NATO promotera \u010desto poistovje\u0107uju, iako je jasno da pritupanje EU zahitjeva sveobuhvatne refome najširih struktura u cijeloj dr\u017eavi.<\/p>\n

III PREPORUKE<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

1. <\/strong>Intezivirati napore u reformskim procesima va\u017enim za atlantske integracije, posebno u oblasti reforme pravosu\u0111a i policije, bobre protiv organizovanog kriminala, kao i zakru\u017eivanju legislativnih mehanizama za civilnu kontrolu sektora odbrane. <\/strong><\/p>\n

2. Obezbjediti precizan <\/strong>set kriterijuma zašto, sa kojim ciljem, a posebno koji su nacionalni interesi za slanje jedinica vojske u NATO vo\u0111ene operacije. Tako\u0111e, izraditi sveoubuhvatnu analiza koji su i kakvi kapaciteti dr\u017eave za u\u010destvovanje u takvim me\u0111unarodnim aktivnostima.<\/strong><\/p>\n

3. <\/strong>Ne insistirati na hitnom slanju vojske u misije, dok se ne obezbjede svi potrebni uslovi vezno za obuku i opremanje, kao i osiguranje od evenutalnih ne\u017eeljenih posljedica.<\/strong><\/p>\n

4. Bud\u017eetska sredstva, posebno za trening, opremanje i nabavku naoru\u017eanja za jedinica za misije, koristiti racionalno i tansparentno. Efikasni ispitati eventualne zloupotrebe.<\/strong><\/p>\n

5. Nastaviti sa zapo\u010detom modernizacijom oru\u017eanih snaga, vode\u0107i ra\u010duna o realnim potrebama dr\u017eave u tom segmentu. Stvoriti uslove i za reformisanje ostalih segmenta u sektoru bezbjednosti i odbrane va\u017enih za NATO integracije – sudstva, policije i sektora civilne zaštite.<\/strong><\/p>\n

6.  Obezbjediti zna\u010dajnije u\u010deš\u0107e Skupštine i Odbora za bezbjednost i odbranu ne samo u završnoj fazi donošenja zakonskih propisa, ve\u0107 i tokom izrade takvih akata. Kako \u0107e ve\u0107i dio \u010dlanova novog saziva Odbora za bezbjednost i odbranu biti nov, obezbijediti njihovu hitnu i kvalitetnu obuku.<\/strong><\/p>\n

7.  Depolitizovati najviše vojne i odbrambene strukture, kao i kompletne oru\u017eane snage, i sankcionisati zloupotrebe u tom smislu.<\/strong><\/p>\n

8. Stvoriti uslove da umjesto otvorene propagande za ulazak u NATO, aktivnosti vladinog Koordinacionog tima budu otvorene javne debate na kojima \u0107e neistomišljenici mo\u0107i da suprotstave stavove, i kao priliku da se javnosti obezbjede „dvije strane" \u010dlanstva u NATO-u. Koristiti više spostvene resurse i ekspertska mišljenja doma\u0107ih stru\u010dnjaka, a racionalno i transparentno trošiti bud\u017eetska sredstva i u toj oblasti. Argumenta za ulazak u NATO ima sasvim dovoljno, te ne postoji potreba da usljed neta\u010dnih ili poluta\u010dnih argumenta, proces bude ugro\u017een. <\/strong><\/p>\n

9. Aktivnosti u NATO kampanji osvje\u017eiti novim sadr\u017eajima, doga\u0111ajima i u\u010desnicima, koji \u0107e gra\u0111anima obezbjediti istinite i stru\u010dne informacije o NATO-u, funkcionisanju tog saveza, njegovoj ulozi na Blakanu i mogu\u0107nostima saradnje sa Alijansom.<\/strong><\/p>\n

10. Prestati sa isklju\u010divom retorikom da je \u010dlanstvo u NATO-u bez alternative, sa nemjerljivim benefitima, te da bi te integracije gra\u0111ani ve\u0107inski podr\u017eali „da imaju dovoiljno znanja i da se oslobode predrasuda".  <\/strong><\/p>\n

11. Analizirati i zakonsku urediti funkcionisanje privatnih bezbjednosnosnih agnecija, jer prijeti opasnost da broj upolsenih u njima bude ve\u0107i od broja uposlanih u dr\u017eavnim institucijama koje se bave bezbjednoš\u0107u. <\/strong><\/p>\n

Nansen Dialogue Center – Montengro<\/em><\/p>\n

13. jun 2009<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I PRETHODNE INFORMACIJE Me\u0111unarodne aktivnosti – Na samitu šefova dr\u017eava i vlada zemalja \u010dlanica NATO-a, odr\u017eanom po\u010detkom aprila u Strazburu i Kelu, pozitivno ocijenjen dosadašnji u\u010dinak Crne Gore u atlantskim integracijama. Vo\u0111e NATO-a poru\u010dile i da \u0107e Sjeverno-atlantski savjet, krovno tijelo Alijanse, uskoro odgovoriti na crnogorski zahtjev za dobijenje statusa kandidata. U Deklaraciji samita poru\u010deno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44804","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44804"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44804\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}