{"id":447999,"date":"2025-12-31T17:44:22","date_gmt":"2025-12-31T16:44:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=447999"},"modified":"2025-12-31T17:44:22","modified_gmt":"2025-12-31T16:44:22","slug":"ciklus-predavanja-posvecen-ljudskim-i-manjinskim-pravima-i-kulturi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/31\/ciklus-predavanja-posvecen-ljudskim-i-manjinskim-pravima-i-kulturi\/","title":{"rendered":"Ciklus predavanja posve\u0107en ljudskim i manjinskim pravima i kulturi"},"content":{"rendered":"

Javlja: Dru\u0161tva za kulturni razvoj ‘Bauo’<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na samom kraju 2025. godine, Dru\u0161tvo za kulturni razvoj \u201eBauo\u201c iz Petrovca na moru realizuje projekat posve\u0107en ljudskim i manjinskim pravima i kulturi. U pitanju je ciklus od \u010detiri zasebna onlajn predavanja, na razli\u010dite teme, relevantnih crnogorskih stru\u010dnjaka\/kinja, istra\u017eiva\u010da\/ica i aktivista\/kinja u razli\u010ditim oblastima.<\/p>\n

Dr Vesna Deli\u0107<\/strong>, etnolo\u0161kinja-antropolo\u0161kinja, istra\u017eiva\u010dica RE kulture i identiteta tokom dvije decenije, posve\u0107ena unapre\u0111enju polo\u017eaja i prava RE populacije u Crnoj Gori, odr\u017eala je predavanje \u2013 antropolo\u0161ki osvrt na za\u0161titu identiteta i prava Roma. Pored ostalih pitanja, predava\u010dica s kulturolo\u0161kog aspekta otvara i poku\u0161ava da doprinese razumijevanju op\u0161tepoznatih problema u domenu neobrazovanja, nezaposlenja, diskriminacije i stereotipizacije ove zajednice, koja \u017eivi na sna\u017enoj dru\u0161tvenoj i fizi\u010dkoj margini, ne samo u crnogorskom kontekstu. U okviru spektra uvrije\u017eenih predrasuda, smatra se da su Romi \u201enazadna, tradicijom okovana zajednica, koja je u sebi okamenila paganske i od strane svih odba\u010dene degradiraju\u0107e obi\u010daje\u201c. S druge strane, \u201eu tom paketu se nalaze i predrasude koje na jedan romantizovan i egzoti\u010dan na\u010din predstavljaju Rome kao vje\u010dite nomade koji muzikom zabavljaju sebe i druge, i kojima su muzika i igra neizostavni dio svakodnevice, pa i zanat na osnovu kojeg se oni \u0161irom svijeta identifikuju\u201c. Autorka zaklju\u010duje da smo kao dru\u0161tvo i pojedinci pozvani ne samo da se bavimo manjinama, nego i cjelokupnim dru\u0161tvom, te da poku\u0161amo da objasnimo i razjasnimo razne fenomene, ru\u0161imo socijalne prepreke koje postoje i time unapre\u0111ujemo polo\u017eaj, kulturu i prava svih \u010dlanova dru\u0161tvene zajednice \u010diji smo dio.<\/p>\n

Mr Ksenija Rako\u010devi\u0107<\/strong>, profesorica crnogorske knji\u017eevnosti, kao i feministi\u010dka i kvir aktivistkinja i istra\u017eiva\u010dica, u okviru ovog projekta govorila je o kvir tematici u crnogorskoj knji\u017eevnosti, s ciljem ukazivanja na (ne)postojanje lgbtiq+ mu\u0161kih i \u017eenskih likova u doma\u0107oj prozi nastaloj tokom posljednja dva vijeka. Kao zanimljivu komparativnu ravan, predava\u010dica je ponudila i osvrt na savremenu inostranu filmsku produkciju, s posebnim fokusom na analizu filma \u201eZovi me svojim imenom\u201c (2017) s otvorenom kvir tematikom, koji je predstavljen kao primjer druga\u010dijeg kulturnog konteksta i otvorenijeg pristupa predstavljanju kvir iskustva, afekta i intimnosti. U fokusu izlaganja je pojedinac\/ka koji\/a osje\u0107a izvan i preko dozvoljenih kulturnih normi, pri \u010demu je upravo taj osje\u0107aj prepoznat kao klju\u010dna kategorija za razumijevanje odnosa izme\u0111u subjekta i kulture. Polaze\u0107i od jedne od osnovnih naratorolo\u0161kih definicija kulture, reklo bi se da je ona predstavljena kao gusta i slo\u017eena mre\u017ea normi, pravila i zabrana koja pojedinca\/ku uvodi u unaprijed zadate okvire djelovanja, mi\u0161ljenja i osje\u0107anja, jasno odre\u0111uju\u0107i granice onoga \u0161to je dozvoljeno i onoga \u0161to nije. Upravo ta ograni\u010denja i zabrane prepoznate su kao jedan od centralnih problema u vizuelnoj naratorologiji i semiolo\u0161kim pristupima tuma\u010denju kulture i njenih mehanizama kontrole, normalizacije i isklju\u010divanja. U tom kontekstu, crnogorsku knji\u017eevnost treba \u010ditati kroz naro\u010dite interpretativne modele koji u fokus stavljaju pitanja tijela, \u017eelje, afekta, seksualnosti i identiteta.<\/p>\n

Slavica Strikovi\u0107<\/strong>, ekspertkinja za pitanja roda, ambasadorka u Crnoj Gori EPALE (Electronic Platform for Adult Learning in Europe), govorila je o vi\u0161estrukoj marginalizaciji \u017eena s invaliditetom kroz prizmu intersekcijske diskriminacije. Predavanjem je ukazano na potrebu posebnog, sveobuhvatnog pristupa ovoj izuzetno slo\u017eenoj dru\u0161tvenoj temi, koja se odnosi na brojnu, ali \u010desto nevidljivu grupu u dru\u0161tvu. Nagla\u0161eno je da se vi\u0161estruki oblici diskriminacije sa kojima se \u017eene s invaliditetom suo\u010davaju ne mogu posmatrati kao puki zbir pojedina\u010dnih nejednakosti, ve\u0107 kao me\u0111usobno povezani procesi koji proizvode specifi\u010dne, duboke i sistemske barijere. Strikovi\u0107 je istakla da se ove barijere manifestuju kroz pove\u0107anu izlo\u017eenost nasilju, smanjenu sigurnost i bezbjednost, ote\u017ean pristup zapo\u0161ljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj za\u0161titi, kao i kroz sna\u017ean uticaj patrijarhalnih dru\u0161tvenih obrazaca. Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je neophodnosti razvijanja inkluzivnih, rodno osjetljivih i me\u0111usektorskih politika koje \u0107e odgovoriti na kompleksnost njihovog polo\u017eaja.<\/p>\n

Mr Du\u0161an Medin<\/strong>, arheolog i menad\u017eer u kulturi i medijima, odr\u017eao je predavanje posve\u0107eno filmu Rajka Grli\u0107a \u201eKaraula\u201c (2006), odnosno njegovom rodnom i\u0161\u010ditavanju. U prvom planu filma dominira narativ uronjen u prepoznatljivo balkansko militarizovano i patrijarhalno okru\u017eenje, obilje\u017eeno strogom hijerarhijom, jasno definisanim odnosima nadre\u0111enih i podre\u0111enih, kao i rigidno normiranim rodnim ulogama. Mu\u0161ki likovi gotovo su u potpunosti odre\u0111eni vojni\u010dkom funkcijom, disciplinom i poslu\u0161no\u0161\u0107u, dok je pozicija \u017eene marginalizovana i svedena na objektifikaciju i seksualizaciju. Prostorni okvir dodatno poja\u010dava osje\u0107aj izolacije, surovosti i oskudice, dok se atmosfera latentnog konflikta i nadolaze\u0107e krize neprestano osje\u0107a u pozadini narativa. Istovremeno, film funkcioni\u0161e i kao kritika, pa i ironijsko razotkrivanje takvog oko\u0161talog poretka. Kroz niz situacija i odnosa, \u201eKaraula\u201c otvoreno preispituje i destabilizuje dominantne dru\u0161tvene i rodne norme: dolazi do zamjene uloga nadre\u0111enih i podre\u0111enih, relativizacije autoriteta, dekonstrukcije hegemonijske mu\u0161kosti, kao i nagla\u0161avanja emocionalne i tjelesne bliskosti me\u0111u likovima. Upravo ti elementi otvaraju prostor za kvir \u010ditanje filma, u kojem se vojni kolektiv, zami\u0161ljen kao simbol discipline i kontrole, pokazuje i kao mjesto pukotina, ambivalentnosti i potisnutih \u017eelja. U tom smislu, ovaj se film mo\u017ee \u010ditati kao suptilna, ali sna\u017ena sugestija mogu\u0107nosti druga\u010dijeg, fluidnijeg i liberalnijeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja, koje se paradoksalno nazire upravo u trenutku raspada starog sistema.<\/p>\n

Ciklus onlajn predavanja bi\u0107e mogu\u0107e pregledati i preslu\u0161ati od danas popodne na veb-sajtu i YouTube kanalu<\/a> Dru\u0161tva za kulturni razvoj \u201eBauo\u201c, kao i na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Instagram.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U pitanju je ciklus od \u010detiri zasebna onlajn predavanja, na razli\u010dite teme, relevantnih crnogorskih stru\u010dnjaka\/kinja, istra\u017eiva\u010da\/ica i aktivista\/kinja u razli\u010ditim oblastima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":338623,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-447999","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=447999"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":448002,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447999\/revisions\/448002"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/338623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=447999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=447999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=447999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}