{"id":44786,"date":"2009-03-30T12:36:17","date_gmt":"2009-03-30T12:36:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44786"},"modified":"2009-03-30T12:36:17","modified_gmt":"2009-03-30T12:36:17","slug":"preliminarni-izvjestaj-o-pracenju-izbornog-procesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/30\/preliminarni-izvjestaj-o-pracenju-izbornog-procesa\/","title":{"rendered":"Preliminarni izvje\u0161taj o pra\u0107enju izbornog procesa"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: CDT<\/strong><\/em><\/p>\n

CDT je danas predstavio preliminarni izvještaj o pra\u0107enju izbornog procesa, oslanjaju\u0107i se na informacije dobijene monitoringom svih aspekata izbora odr\u017eanih 29. marta. Izvještaj je rezultat rada 30 regionalnih i opštinskih koordinatora CDT-a na terenu i tima centralne kancelarije.<\/p>\n

Centar za demokratsku tranziciju smatra da su izbori odr\u017eani 29. marta uglavnom sprovedeni  uz poštovanje zakona i fundamentalnih sloboda, ali uz nedovoljno inkorporiranje preporuka me\u0111unarodne zajednice koje su date u cilju pove\u0107anja demokratskog potencijala izbornog zakonodavstva. <\/p>\n

Kontinuirana kritika pojedinih segmenata procesa ukazuje na potrebu da partije koje su ušle u parlament po\u010dnu sa ozbiljnim radom na reformi izbornog zakonodavstva. <\/p>\n

Izborno zakonodavstvo<\/strong><\/p>\n

Atmosfera u kojoj su izbori zakazani, izazvala je  konfuziju i dovela u pitanje validnost i legitimiteta izbora. U trenutku raspisivanja izbora pojavile su se brojne nedoumice u vezi sa zakonodavnim okvirom za sprovo\u0111enje izbora, i postavilo se pitanje da li treba poštovati Ustav ili izborne zakone. U nekim slu\u010dajevima su koriš\u0107ena rješenja iz Ustava, iako je  Skupština Crne Gore usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o sprovo\u0111enju Ustava Crne Gore produ\u017eila va\u017eenje Zakona o izboru odbornika i poslanika i odlo\u017eila primjenu pojedinih odredaba Ustava vezanih za sprovo\u0111enje izbora. \u010cinom usvajanja navedenog akta stekli su se formalni uslovi za sprovo\u0111enje izbora.<\/p>\n

Samim prolongiranjem va\u017eenja starog izbornog zakonodavstva nijesu riješeni problemi koji su nastali ne\u010dinjenjem zakonodavaca. Odgovornost za postojanje ovakve situacije je na svim politi\u010dkim partijama koje su u\u010destvovale u radu prethodnog saziva crnogorskog parlamenta. <\/p>\n

Smatramo da ozbiljnoj dr\u017eavi koja te\u017ei \u010dlanstvu u Evropskoj uniji, ne prili\u010di višegodišnje ignorisanje preporuka me\u0111unarodnih institucija i organizacija, koje su vezane za kreiranje uslova za sprovo\u0111enje demokratskih i fer izbora. Nadamo se da \u0107e zakonodavac, napokon ozbiljno pristupiti ovom poslu i trajno riješiti probleme u sprovo\u0111enju izbora, kroz kodifikovanje izbornog zakonodavstva u skladu sa me\u0111unarodnim standardima i principima. <\/p>\n

Raspodjela mandata, reprezentacija manjina, koriš\u0107enje dr\u017eavnih resursa, finansiranje kampanje, su samo neka od brojnih pitanja kojima bi Skupština Crne Gore trebalo da posveti pa\u017enju u periodu koji predstoji.<\/p>\n

Tako\u0111e, neophodno je sprovesti  reformu izborne administracije, u skladu sa preporukama o depolitizaciji i pove\u0107anju efikasnosti ovih organa. Prvi korak na tom putu trebalo bi da bude proširenje nadle\u017enosti i ja\u010danje autoriteta Dr\u017eavne izborne komisije u sprovo\u0111enju nacionalnih izbora, kroz uvo\u0111enje preciznih zakonskih odredaba koje bi onemogu\u0107ile kreativnu interpretaciju propisanog u cilju izbjegavanja odgovornosti. <\/p>\n

Skupština Crne Gore, odnosno njen novi saziv, \u0107e imati pred sobom mandat u kojem se od nje o\u010dekuju veliki napori i rezultati u radu na harmonizaciji zakonodavstva sa evropskim propisima. O\u010dekujemo da poslanici odmah po\u010dnu da rade na izbornom zakonodavstvu i ispune obe\u0107anja iz Evropskog partnerstva, tako da do narednih izbora imamo uskla\u0111ene zakonske propise sa najboljom me\u0111unarodnom praksom, saglasno preuzetim obavezama i po sadr\u017eini i po rokovima.<\/p>\n

Predizborna kampanja<\/strong><\/p>\n

Kampanja politi\u010dkih partija je vo\u0111ena u prihvatljivom ambijentu, ali su i u ovom procesu zabilje\u017eene brojne negativne pojave.  <\/p>\n

Pozitivan pomak u odnosu na prethodne kampanje napravljen je u dijelu programa politi\u010dkih partija. Dio u\u010desnika izbora je pokušao da se fokusira na realne probleme bira\u010da i njihovo rješavanje. Od 1997. godine, u svim izbornim kampanjama u Crnoj Gori su dominirale ili tema odnosa sa Srbijom, ili pitanje dr\u017eavnog statusa. Da li zbog \u010dinjenice da se aktuelni svjetski ekonomski momenat ne mo\u017ee ignorisati, ili zbog stvarnog razumijevanja potreba bira\u010da, partije su u ovoj kampanji puno više prostora dale socijalnim i ekonomskim nego politi\u010dkim pitanjima. U ovom dijelu treba primjetiti i pozitivne promjene u izvještavanju novinara o izborima, koji su se, više nego ranije potrudili da ponude istra\u017eiva\u010dke i analiti\u010dke tekstove o temama koje zanimaju prosje\u010dnog gra\u0111anina. <\/p>\n

U toku ovog procesa zabilje\u017eeno je manje navoda o kupovini glasova, što mo\u017ee uticati na pove\u0107anje povjerenja bira\u010da u izborni proces. Partije su, u odnosu na prošlogodišnje predsjedni\u010dke izbore, manje vremena posvetile izjavama o kupovini glasova i pritiscima na bira\u010de, koje su u prošlosti izazivale nepovjerenje gra\u0111ana u izborni rezultat \u010dak i prije nego što su bira\u010dka mjesta uopšte otvorena. <\/p>\n

Glasine o sprovo\u0111enju aktivnosti koje imaju obilje\u017eja kampanje u dr\u017eavnim i javnim institucijama su i u ovom procesu bile prisutne u dovoljnoj mjeri da uka\u017eu na postojanje ozbiljnog miješanja dr\u017eavnih i partijskih funkcija. Imaju\u0107i u vidu ovo, kao i o\u010diglednu upotrebu prevoznih sredstava u vlasništvu dr\u017eave i uklju\u010divanje dr\u017eavnih slu\u017ebenika i javnih funkcionera u kampanju, smatramo da je krajnje vrijeme da parlamentarne partije koje podr\u017eavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju precizno definišu pravnu granicu izme\u0111u dr\u017eave i partije, kao i kaznene odredbe, iz kojih \u0107e se jasno prepoznati da dr\u017eava pripada i slu\u017ei gra\u0111anima a ne partijama. <\/p>\n

„Sporazum o pravilima ponašanja u toku predizborne kampanje", koji je 17 politi\u010dkih partija potpisalo na našu inicijativu je djelimi\u010dno poštovan. Odredba Sporazuma kojom su se partije obavezale da ne\u0107e voditi kampanju usmjerenu na diskreditovanje politi\u010dkih protivnika nije ispoštovana gotovo ni od jednog u\u010desnika izbora. Kako se kraj kampanje bli\u017eio, politi\u010dke partije nijesu uspjele da izbjegnu uvo\u0111enje negativne kampanje, kojom su pokušali u tim posljednjim danima pred izbore da stvore i naglase razli\u010ditost od svojih oponenata, ne koriste\u0107i se argumentima ve\u0107 politi\u010dkim i li\u010dnim diskvalifikacijama. <\/p>\n

Izborni dan<\/strong><\/p>\n

Izborni dan u Crnoj Gori je, prema nalazima CDT-a, protekao mirno i bez ve\u0107ih nepravilnosti. Oni propusti u sprovo\u0111enju procedure glasanja koje su posmatra\u010di CDT-a zabilje\u017eili ne mogu uticati na regularnost i krajnji rezultat izbora.<\/p>\n

Prema našoj ocjeni, klju\u010dni razlog za zabrinutost tokom izbornog dana izazvala je situacija u kojoj neka bira\u010dka mjesta (br. 11 – Mojkovac i br. 8 \u017dabljak) zbog loših vremenskih uslova nijesu otvorena. Ovakva situacija se ne doga\u0111a prvi put i u nekim ranijim izborima je izazivala brojne probleme, ali je i dalje neadekvatno regulisana u izbornom zakonodavstvu. Sada je na izbornoj komisiji da procijeni kada \u0107e se i kako realizovati izborni proces na ovim bira\u010dkim mjestima, ali CDT isti\u010de da su gra\u0111ani koji glasaju na ovim bira\u010dkim mjestima ve\u0107 dovedeni u neravnopravan polo\u017eaj. CDT se nada da glasovi ovih bira\u010da ne\u0107e imati odlu\u010duju\u0107i uticaj na izborni rezultat, kako se ne bi ponovila situacija sa izbora u Nikši\u0107u 2005, kada su partije usmjerile sve svoje snage na glasa\u010de sa nekoliko bira\u010dkih mjesta \u010diji su glasovi dobili ve\u0107u vrijednost od ostalih jer se znalo da odlu\u010duju o rezultatu.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu rezultate izbora koje smo sino\u0107 saopštili, smatramo da je koalicija koja osvojila apsolutnu vlast u parlamentu za naredne \u010detiri godine, dobila i proporcionalno veliku odgovornost za budu\u0107i rad na ja\u010danju demokratskih kapaciteta ove dr\u017eave.<\/p>\n

Kako su slobodni izbori temelj demokratskog poretka, nadamo se da \u0107e jedan od prvih odgovornih poteza nove vlasti biti reforma izbornog zakonodavstva. Sa legitimitetom koje su dobile od gra\u0111ana na izborima, partije u novom sazivu parlamenta moraju u\u010diniti ozbiljan napor da riješe one probleme na koje nam me\u0111unarodna zajednica ukazuje ve\u0107 više od deset godina.<\/p>\n

Da podsjetimo, jedan od tih problema, je predstavljenost manjina. Uprkos razli\u010ditim interpretacijama  sintagme „autenti\u010dna zastupljenost" manjinskih naroda iz Ustava Crne Gore, opominjemo partije da djeluje kao da su zaboravili da to ustavno pravo ne pripada partijama nego gra\u0111anima – ljudima – pojedincima. CDT smatra da ako partije budu odlu\u010dne u tome da razumiju koje su potrebe svakog gra\u0111anina Crne Gore, ako krenu ne od partijskih ve\u0107 gra\u0111anskih prinicipa, mogu\u0107e je u dogledno vrijeme do\u0107i do rješenja kojim \u0107e sve zainteresovane strane biti zadovoljne. <\/p>\n

Sa rješavanjem drugog velikog problema koji se ti\u010de izbornog zakonodavstva i na koji nam me\u0111unarodna zajednica ukazuje više od deset godina, partije mogu da krenu ve\u0107 sada. Radi se o na\u010dinu raspodjele mandata, prema kojem se samo polovina osvojenih mandata dodjeljuje prema redoslijedu sa liste, a ostatak prema odluci partije. Od 1998. ODIHR saopštava da „odredba ograni\u010dava transparentnost raspodjele mandata i mogu\u0107nost bira\u010da da odlu\u010duju o rasporedu mandata i suprotna je opšteprihva\u0107enim standardima". Od 2001. godine u njihovim izvještajima stoji da je „ovakva praksa zbunjuje glasa\u010de i smanjuje njihovu mogu\u0107nost da izaberu kanidate koji \u0107e ih predstavljati". <\/p>\n

Napominjemo da crnogorski Ustav propisuje da gra\u0111anin bira vlast na neposrednim izborima. Smatramo da je ovakva praksa suprotna jednom od osnovnih principa demokratskih izbora – direktnosti, jer se partijska rukovodstva pojavljuju kao posrednici koji tuma\u010de volju gra\u0111ana i prevode je u sastav parlamenta. Pozivamo partije da ovoga puta testiraju svoje demokratske kapacitete i poka\u017eu volju da ovaj problem riješe u skladu sa standardima, te da mandate raspodijele shodno redoslijedu na listama jer je to ono što su gra\u0111ani izabrali i to su kanidati\/kinje za koje su gra\u0111ani glasali.<\/p>\n

Centar za demokratsku tranziciju<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: CDT CDT je danas predstavio preliminarni izvještaj o pra\u0107enju izbornog procesa, oslanjaju\u0107i se na informacije dobijene monitoringom svih aspekata izbora odr\u017eanih 29. marta. Izvještaj je rezultat rada 30 regionalnih i opštinskih koordinatora CDT-a na terenu i tima centralne kancelarije. Centar za demokratsku tranziciju smatra da su izbori odr\u017eani 29. marta uglavnom sprovedeni  uz poštovanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44786","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44786"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44786\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}