{"id":44780,"date":"2009-03-15T11:37:50","date_gmt":"2009-03-15T11:37:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44780"},"modified":"2009-03-15T11:37:50","modified_gmt":"2009-03-15T11:37:50","slug":"v-kvartalni-nato-watchdog-izvjestaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/15\/v-kvartalni-nato-watchdog-izvjestaj\/","title":{"rendered":"V kvartalni &#8220;NATO watchdog&#8221; izvjestaj"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Nansen Dialogue Centre<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong>I PREDHODNE INFORMACIJE<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>1. Me\u0111unarodne aktivnosti <\/strong><\/p>\n<p>&#8211; U sjedi&scaron;tu NATO-a u Briselu saop&scaron;teno da zahtjev Crne Gore za Akcioni plan za \u010dlanstvo(MAP) jo&scaron; nije na dnevnom redu jubilarnog Samita koji bi trebalo da se odr\u017ei po\u010detkom aprila u Strazburu i Kelu. Zvani\u010dici NATO-a saop&scaron;tili da crnogorski MAP, odnosno zahtjev za dobijanje statusa kandidata&nbsp; jo&scaron; nije na agendi Samita, i da su u ovom momentu fokusirani na sprovo\u0111enje Inteziviranog dijaloga sa Crnom Gorom. Sa dugoe strane, zvani\u010dnici Vlade su u vi&scaron;e navrata saop&scaron;tili da o\u010dekuju pozitivnu odluku &scaron;efova dr\u017eava i vlada NATO-a na sljede\u0107em Samitu.<\/p>\n<p>&#8211; Na ministarskoj konferenciji NATO-a odr\u017eanoj po\u010detkom marta, koja se smatra uvodom za odluke Samita, u zvani\u010dnim rezolucijama sa sastanka nije pomenuta Crna Gora niti zahtjev za MAP. Ista situacija je bila i na konferenciji ministara odbrane Alijanse, odr\u017eanoj ne&scaron;to ranije u Krakovu. <\/p>\n<p>&#8211; Premijer Milo \u0110ukanovi\u0107 se po\u010detkom marta obratio Sjeverno-atlantskom savjetu (NAC), klju\u010dnom tijelu NATO-a. \u0110ukanovi\u0107 ponovio da je strate&scaron;ki cilj Crne Gore \u010dlanstvo u tom savezu i najvio inteziviranje saradnje sa Alijansom. Premijer u Briselu najavio dalju reformu sektora bezbjednosti, &nbsp;ja\u010danje demokratije u Crnoj Gori, upu\u0107ivanje medicinskog tima i jedne jedinice Vojske CG u Avganistan. \u0110ukanovi\u0107 kazao da o\u010dekuje da \u0107e \u010dlanice NATO-a na Samitu &quot;dati jasnu i konkretnu poruku ohrabrenja Crnoj Gori&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; Nakon posjete ekspertskog tima NATO-a krajem janura, taj savez pripremio godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o realizaciji Individualnog partnerskog akcionog plana(IPAP) sa Crnom Gorom. Izvje&scaron;taj je predstavljen po\u010detkom marta u Briselu. IPAP je jedan od klju\u010dnih dokumenata za saradnju koji je Crna Gora potpisala sa Alijansom, a odnosi se na realizaciju brojnih aktivnosti u oblasti bezbjednosti i odbrane, ljudskih prava, ekonomije i finansija, reformi pravosu\u0111a, kao i u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. IPAP-om je za prvu godinu predvi\u0111ena je ralizacije 34 aktivnosti, a Crna Gora je tokom 2008. godine realizovala 22 aktivnosti. <\/p>\n<p>&#8211; NATO sredinom februara usvojio PARP Procjenu, dokument o u\u010dinku Crne Gore u pro&scaron;loj godini u reformi odbrane i transformaciji oru\u017eanih snaga. PARP je proces planiranja i revizije, koji ima za cilj da pomogne zemlji da razvije vojne kapacitete radi doprinosa aktivnostima Partnerstva za mir.<\/p>\n<p>&#8211; Ekspertskim sastancima o bezbjednosti informacija i pravnim pitanjima, krajem januara zavr&scaron;en i peti ciklus tematskih razgovora Crne Gore i NATO-a u Intenziviranom dijalogu. Predhodno su zavr&scaron;eni tematski sastanci oko bezbjednosnih i ekonomskih pitanja, ali i oko sprovo\u0111enja vladine Komunikacione strategije. <\/p>\n<p>&#8211; Na Konferenciji o bezbjednosti u Minhenu, jednom od najva\u017enijih doga\u0111aja u oblasti me\u0111unarodne bezbjednosti, u\u010destvovala delegacija crnogorskog Ministarstva odbrane. Najavljena posjeta generalnog sekretara NATO-a Jap de Hop Shefera Crnoj Gori nakon Samita u aprilu. Iz NATO-a me\u0111utim, saop&scaron;teno da vrijeme i datum posjete nijesu precizirani.<\/p>\n<p>&#8211; Ministarstvo odbrane od zvani\u010dnog Brisela zatra\u017eilo otvaranje NATO kancelarije u Podgorici, za podr&scaron;ku Crnoj Gori u evro-atlantskim integracijerma. Otvaranje kancelarije za podr&scaron;ku, izme\u0111u ostalog zatra\u017eeno zbog pomo\u0107i u procesu informisanja gra\u0111ana i sprovo\u0111enju Komunikacione strategije. Ministarstvo odbrane od NATO-a tra\u017ei dvije osobe iz &Scaron;taba u Briselu koji bi bili stalno u Podgorici. Iz Alijanse saop&scaron;teno da odluka o tome jo&scaron; nije donijeta.<\/p>\n<p>&#8211; U organizaciji Stejt Dipartmenta i Pentagona, u Va&scaron;ingtonu vojni ata&scaron;e Crne Gore u SAD&nbsp; odr\u017eao predavanje o ostvarenim rezultatima na planu reforme sistema odbrane i prezentaciju o dostignu\u0107ima u izgradnji i modernizaciji Vojske. Zaklju\u010deno da je Crna Gora postigla zna\u010dajne rezultate na polju reforme sektora bezbjednosti.&nbsp; Me\u0111utim, da bi dr\u017eava imala u potpunosti reformisan sektor bezbjednosti koji bi se mogao definisati kao sektor koji efikasno i efektno pru\u017ea ljudsku i dr\u017eavnu bezbjednost u okvirima demokratske vladavine, ona (RSB) se mora&nbsp; nastaviti kroz kontinuiranu saradnju sa partnerima koja se do sada pokazala vrlo uspje&scaron;nom.&nbsp; &nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Na osnovu inicijative predstavnika Mar&scaron;al centra iz Garmi&scaron;-Partenkirhena iz Njema\u010dke, formirano &quot;Udru\u017eenja diplomaca Mar&scaron;al centra u Crnoj Gori&quot;. <\/p>\n<p>&#8211; Ministarstvo odbrane potpisalo brojne godi&scaron;nje planovi bilateralne saradnje sa mnogim zemljama u regionu i Evropi. Godi&scaron;nji planovi, koji se donose na osnovu pojedina\u010dnih sporazuma o bilateralnoj saradnji, utvr\u0111uju preciznu listu zajedni\u010dkih aktivnosti Crne Gore i drugih zemalja u oblasti odbrane i vojnih pitanja.&nbsp; <\/p>\n<p>&#8211; U Ministarstvu odbrane otvorena Kancelarija za bilateralnu saradnju sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Jedna o klju\u010dnih aktivnosti kancelarije bi\u0107e da koordinira saradnju Ministarstva odbrane i Nacionalne grade dr\u017eave Mejn. Ve\u0107 du\u017ee vrijeme predstavnik Vlade Norve&scaron;ke je stalno anga\u017eovan u Podgorici na menad\u017eemnu Norve&scaron;ko \/ Balti\u010dkog projekta reforme sektora bezbjednosti, sa ciljem pobolj&scaron;anja demokratske kontrole oru\u017eanih snaga Crne Gore. <\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>2. Zakonska regulativa <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Pripremljeni Predlog zakona o vojsci i Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o odbrani. Iako su posljednjih dana pro&scaron;le godine pro&scaron;li skup&scaron;tinsku proceduru po ubrzanoj proceduri, i o njima se pozitivno izjasnio Odbor za bezbjednost i odbranu, crnogorski parlament jo&scaron; nije imao priliku da glasa o tim aktima. Glasanje o setu vojnih zakona je dva puta odlo\u017eeno &#8211; prvi put nakon intervencije predsjednika parlamenta, a dugi put zbog naslaganja Socijaldemokratske partije sa odredbama zakona koji se odnose ne formiranje vojne obavje&scaron;tajne slu\u017ebe i \u010dinjenice da ih nije potvrdio Savjet za odbranu i bezbjednost. <\/p>\n<p>&#8211; Zakon o parlamentarnom nadzoru slu\u017ebi bezbjednosti, \u010diji je predlaga\u010d Odbor za bezbjednost i odbranu, krajem pro&scaron;le godine iz forme predloga vra\u0107en u fazu nacrta radi uskla\u0111ivanja sa pozitivnim zakonodavstvom Crne Gore. O\u010dekuje se da bi zakon o nadzoru slu\u017ebi bezbjednosti i odbrane mogao biti usvojen najkasnije do polovine ove godine. <\/p>\n<p>&#8211; Po\u010dela razmjena tajnih podataka sa Alijansom. Direkcija za za&scaron;titu tajnih podataka po\u010dela da izdaje sertifikate dr\u017eavnim slu\u017ebenicima za pristup tajnim podacima koje Crna Gora razmjenjuje sa NATO-om, nakon sertifikacije Sporazuma o bezbjednosti informacija. Zvani\u010dnici Alijanse krajem januara, nakon procjene aktivnosti u toj oblasti, a u okviru Intenziviranog dijaloga, saop&scaron;tili da su zadovoljni u\u010dinkom Crne Gore. Iz oblasti za&scaron;tite informacija, posebno onih koji se odnose na odbranu i bezbjednost, u toku je izrada nekoliko uredbi, podzakonskih akata, kao i propisa o informati\u010dkoj za&scaron;titi povjerljivih informacija. <\/p>\n<p>&#8211; Saop&scaron;teno da su istra\u017eni organi zapo\u010deli istragu o na\u010dinu na koji je Ministarstvo odbrane raspolagalo novcem iz dr\u017eavnog bu\u017eeta tokom 2007. godine i u dijelu 2008.godine. Povod za to je izvje&scaron;taj Dr\u017eavne ravizorske institucije koja je tokom pro&scaron;logodi&scaron;nje kontrole utvrdila brojne nepravilnosti u radu MO kada je u pitanju tro&scaron;enje bud\u017eetskih sredstava. <\/p>\n<p>&#8211; Vlada usvojila Politi\u010dki okvir za izradu Strategijskog pregleda odbrane. Nakon toga intezivirane aktivnosti na izradi tog klju\u010dnog dokumenta koji \u0107e odrediti smjernice u reformi sistema odbrane i dati kona\u010dan odgovor na to kakve oru\u017eane snage su potrebne Crnoj Gori. Najavljeno da se o\u010dekuje da do kraja godine bude zavr&scaron;en Strategijski pregled odbrane. <\/p>\n<p><strong>3. Vojska<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Nakon usvajanja nove organizacije Vojske CG, po\u010dela reorganizacija u oru\u017eanim snagama. Predvi\u0111eno je da Vojska ukupno sa General&scaron;tabom ima 2.356 pripadnika. Najve\u0107e promjene su u kopnenoj vojsci, gdje \u0107e od postoje\u0107e dvije brigade, Lake pje&scaron;adijske i Specijalne, biti formirana jedna &#8211; Brigada kopnene vojske, sa oko hiljadu pripadnika. Odjeljenja logistike i upravljanje ljudskim resursima ukinuta su u General&scaron;tabu, koji je sa 105 smanjen na 72 formacijska mjesta, a upravljanje tim funkcijama ubudu\u0107e \u0107e biti potpuna nadle\u017enost Ministarstva odbrane. Tako\u0111e, novom organizacijom predvi\u0111eno je i uvo\u0111enje podoficirskog lanca podr&scaron;ke, &scaron;to je u skladu sa NATO principima, a nedostajalo je vojsci. Zna\u010dajne su izmjene u Mornarici i Vazduhoplovstvu. <\/p>\n<p>&#8211; Nakon odluke o upu\u0107ivanju medicinskog tima Vojske u misiju ISAF u Avganistanu, Vlada najvila da \u0107e se uskoro donijeti odluka i o odlasku manje jedinice VCG u Kabul. Saop&scaron;teno da se ve\u0107 nekoliko mjeseci dva pje&scaron;adijska voda obu\u010davaju u Danilovgradu za taj zadatak. Uskoro se o\u010dekuje anga\u017eovanje stranih instruktora koji \u0107e sprovoditi obuku i pripreme jedinice za u\u010de&scaron;\u0107e u NATO vo\u0111enim operacijama. Saop&scaron;teno da \u0107e prvi tro\u010dlani medicinski tim, ljekar i dva tehni\u010dara, biti upu\u0107eni u Kabul u avgustu ove godine, te da njihova obuka ide po planu. <\/p>\n<p>&#8211; Crna Gora ustupila srpskom Ministarstvu odbrane simulator leta za avion &quot;Supergaleb&quot;(G4). Srbija i dalje potra\u017euje nekoliko aviona G4 koji su nakon nezavisnosti ostali na vojnom aerodromu u Golubovcima kod Podgorice. Najavljeno da \u0107e tokom ove godine biti donijeta odluka i o preostaloj spornoj imovini izme\u0111u dva ministarstva, te da se to pitanje mo\u017ee rije&scaron;iti na bazi &bdquo;ekonomskog reciprociteta&quot;, odnosno kroz razmjenu imovine. Srbija je vlasnik petine &quot;Prvoborca&quot; iz Herceg Novog, a za te akcije je zainteresovana Crna Gora.<br \/>&#8211; Vojska Crne Gore sljede\u0107e godine planira remont nekoliko helikoptera, rekonstrukciju broda &quot;Jadran&quot; i rekonstrukciju, dokovanje i opremanje remorkera PR-41 , kao i nabavku novih transportnih i terenskih vozila. <br \/>&#8211; Crnogorsko Ministarstvo odbrane inteziviralo aktivnosti oko osnivanja Regionalnog centra za obuku pilota helikoptera. O\u010dekuje se finansijska i stru\u010dna podr&scaron;a partnerskih zemalja, a posebno dr\u017eava u regionu. <\/p>\n<p>&#8211; U Vojsci nastavljeno &scaron;kolovanje i edukacija kadrova, posebno u inostranstvu. Osim kurseva jezika, koje je pro&scaron;ao veliki broj pripadnika Vojske, intezivirana je stru\u010dna\/vojni\u010dka obuka i &scaron;kolovanje na vojnim &scaron;kolama u regionu i Evropi. Nekoliko pripadnika VCG se &scaron;koluje i na najpresti\u017enijim vojnim akademijama u SAD.&nbsp; <\/p>\n<p>&#8211; Ministarstvo odbrane i General&scaron;tab VCG pokrenuli akciju &quot;Dan Vojske u va&scaron;em gradu&quot;. Vojna oprema \u0107e se prezentovati u Kola&scaron;inu, Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama&#8230; \u010celnici MO Vojske krajem februara i po\u010detkom marta obilazili op&scaron;tine na primorju i sjeveru Crne Gore. U hercegnovskoj op&scaron;tini posjetili Jadransko brodogradili&scaron;te u Bijeloj i najavili remont brodova, kao i biv&scaron;u vojnu bolnicu u Meljinama. Tako\u0111e, zvani\u010dnici MO i VCG su bili u posjeti Kola&scaron;inu, vazano za valorizaciju bi&scaron;ih vojnih objekata u turisti\u010dke svrhe. <\/p>\n<p><strong>&#8211; <\/strong>Vojska ponudila zemljama u regionu, ali i iz Evrope, obuku za pomorske kadete na jedrenjaku &quot;Jadran&quot;. Pozivi za u\u010de&scaron;\u0107e na krstarenje &scaron;kolskim brodom &quot;Jadran&quot; upu\u0107eni su Albaniji, Bugarskoj, Gr\u010dkoj, Hrvatskoj, Italiji, Rumuniji, Sloveniji, Srbiji i Turskoj. Do sada su u\u010de&scaron;\u0107e potvrdili Gr\u010dka, Srbija i Turska.<br \/>&#8211;<strong> <\/strong>Nakon &scaron;to je VCG poklonila jednu podmornice tipa &bdquo;Una&quot; Sloveniji, koja je za nju ve\u0107 odredila mjesto u Tehni\u010dkom muzeju u Pivki, saop&scaron;teno da \u0107e osim Slovencima, po jedna takva podmornica biti donirana i Hrvatskoj i Srbiji.<strong> <\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8211; <\/strong>Nastavljana bilateralna saradnja sa ameri\u010dkom dr\u017eavom Mejn u oblasti odbrane i bezbjednosti. Crnu Goru posjetio komadant Nacionalne grade te dr\u017eave i najavio pro&scaron;iranje saradnje na druge oblasti osim odbrane &#8211;&nbsp; na ekonomiju, &scaron;kolstvo, policiju i civilnu za&scaron;titu.&nbsp; <strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Kao donacija Danske u Ministarstvu odbrane je instaliran visoko sofisticirani komunikacioni informacioni centar &#8211; ICT CORE. Ta infrastuktura podr\u017ea\u0107e implementaciju najnaprednijih servisa potrebnih za lak&scaron;e i efikasnije obavljanje svakodnevnih poslova. <\/p>\n<p>&#8211; Nastavljena ralizacija programa demilitarizacije i rje&scaron;avanje vi&scaron;ka naoru\u017eanja i vojne opreme &#8211; MONDEM. Zapo\u010dete aktivnosti na rekonstrukciji skladi&scaron;ta Tara&scaron; i Brezovik, a rezanjem protivavionskog topa 30\/2 mm nastavljen program uni&scaron;tavanje te&scaron;kog naoru\u017eanja. <\/p>\n<p>&#8211; Delegacija Ministartsva odbrane (Mornarica) i MUP-a, posjetila je obalsku stra\u017eu Kraljevine Norve&scaron;ke, zajedo sa delegacijom iz Hrvatske sa ciljem ispitivanja mogu\u0107nosti saradnje u toj oblasti. <\/p>\n<p><strong>4. Komunikaciona kampanja za \u010dlanostvo u NATO-u<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Nakon &scaron;to je dobila posao podr&scaron;ke vladinoj NATO kampanji vrijedan 74.000 eura, marketin&scaron;ka agencija MAPA napravila Strate&scaron;ki plan komunikacije za dalje aktivnosti Koordinacionog tima za evro-atlantske integracije. MAPA-ine sugestije uvr&scaron;tene su u tre\u0107i &scaron;estomjese\u010dni Akcioni plan, a podrazumijevaju inoviranje kampanje kako u vizulenom &nbsp;tako i u verbalnom smislu. Predlo\u017eeno da kampanja za NATO u Crnoj Gori bude &quot;optimisti\u010dka, edukativana, vedra, uz jasne i kratke poruke&quot;. <\/p>\n<p>&#8211; U Strate&scaron;kom planu komunikacije koji je izradila MAPA krajem pro&scaron;le godine kao ciljne grupe za pove\u0107anje podr&scaron;ke NATO-u definisani neobrazovani, siroma&scaron;ni, \u017eene i Srbi. Prema predlogu te agencije kampanja \u0107e se bazirati na dvije kategorije gra\u0111ana &#8211; neodlu\u010dne i protivnike NATO-a. U MAPA su kao neodlu\u010dne identifikovali &quot;neobrazovanije i siroma&scaron;nije kategorije stanovni&scaron;tva i \u017eene&quot;, a kao protivnike \u010dlanstva &quot;one koji se nacionalno izja&scaron;njavaju kao Srbi, glasaju za prosrpske partije, vezuju se za Srpsku pravoslavnu crkvu i osje\u0107aju bliskost sa Srbijom i Rusijom&quot;, uz napomenu da oni \u010dine tre\u0107inu ukupne populacije.<\/p>\n<p>&#8211; Uprkos pove\u0107anju postotka protivnika ulasku u NATO, slaboj posje\u0107enosti parlamentaraca na panelima u Skup&scaron;tini, seminaru za novinare koji nije ni odr\u017ean zbog nezainteresovanosti medija, Koordinacioni tim u izvje&scaron;taju o relizaciji drugog Akcionog plana, a koji je usvojila Vlada po\u010detkom godine, saop&scaron;tio da je &quot;zadovoljan u\u010dinjenim&quot;. <\/p>\n<p>&#8211; Vlada i u prvih &scaron;est mjeseci ove godine planira organizovanje okruglih stolova, panela i diskusija o prednostima \u010dlanstva u NATO-u, sa akcentom na ve\u0107i broj skupova u Herceg Novom i Beranama. Tre\u0107im Akcionom planom predvi\u0111a se i izrada cost-benefit analize, ispitivanje javnog mnjenja, otvaranje NATO telefona, emitovanje TV emisija na dr\u017eavnoj televiziji&#8230;Saop&scaron;teno da je \u010dekuje &quot;podizanje intenziteta kampanje i koncentracije u medijima&quot;, kao i zna\u010dajno pove\u0107anje podr&scaron;ke. &nbsp;<\/p>\n<p>&#8211;&nbsp; Na ekspertskom sastanku Inteziviranog dijaloga u sjedi&scaron;tu NATO-a u Briselu, a koji se odnosio na sprovo\u0111enje Komunikacione stretegiju, ukazano na neophodnost sveobuhvatne i stalne prezentacije Sjeverno-atlantskog saveza crnogorskoj javnosti, kako bi se na &scaron;to je mogu\u0107e realniji na\u010din prikazala uloga, politi\u010dki i bezbjednosni zna\u010daj NATO-a<\/p>\n<p>&#8211; Formirana &quot;Alfa mre\u017ea&quot;, grupa nevladinih organizacija iz Crne Gore u cilju stvaranje uslova za otpo\u010dinjanje javne debate o \u010dlanstvu u NATO. <\/p>\n<p>&#8211;&nbsp; Pod pokoviteljstvom vladinog Koordinacionog tima, i na sjeveru Crne Gore formirana mre\u017ea NVO, radi promovisanja ideje \u010dlanstva u NATO-u.<\/p>\n<p>&#8211; U organizaciji nik&scaron;i\u0107kog &quot;Alfa centra&quot; i Nansen dijalog centra od\u017ean Trebje&scaron;ki forum, na kojem su po prvi put u\u010destvovali mladi iz vladaju\u0107ih i opozicionih stranaka. Zaklju\u010deno da uop&scaron;teno javnost, ali i strukture u strankama nemaju dovoljno informacija o strukturi i djelovanju Alijanse, kao ni o evrntualnim aspektima \u010dlanstva u tom savezu.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>&#8211; Euro-atlantski klub Crne Gore i slova\u010dka ATA, a uz pokroviteljstvo Ministarstva inostranih poslova Slova\u010dke, zapo\u010deli vi&scaron;emjese\u010dni projekat koji podrazumijeva zajedni\u010dke aktivnosti u informisanju gra\u0111ana Crne Gore o procesu NATO integracija. Za supervizora na projektu imenovan slova\u010dki diplomata Frati&scaron;ek Lipka, nekada&scaron;nji predsjednik crnogorske Referendumske izborne komisije. <\/p>\n<p>&#8211; Centar za me\u0111unarodne odnose organizovao &scaron;estu me\u0111unarodnu konferenciju &bdquo;Postignuti rezultati u sektoru odbrane od obnavljanje nezavisnosti Crne Gore&quot;, na kojoj su u\u010detvovali zvani\u010dnici NATO-a i najvi&scaron;i vojni predstavnici dr\u017eava u regionu.<\/p>\n<p>&#8211; Civilni sektor u nekoliko javnih nastupa otvorio debatu od tro&scaron;kovima za sistem odbrane u slu\u010daju \u010dlanstva u NATO-u. Na jednoj strani \u010duli su se stavovi da Crna Gora morala tro&scaron;iti najmanje 10 odsto BDP kako bi podmirila obaveze svog cjelokupnog sistema odbrane ako ne bi bila \u010dlanica tog saveza. Prije toga, saop&scaron;teni su rezultati uglednih me\u0111unarodnih organizacija koji pokazuju da zamlje Evrope koje su \u010dlanice NATO-a procentualno zna\u010dajnije vi&scaron;e izdvajaju za odbranu od onih koje nijesu u tom savezu ili su neutralne. Istra\u0111ivanja pokazuju da su u evropskim zemljama koje su \u010dlanice Alijanse posljednjih godina bud\u017eeti za odbranu izme\u0111u 2,78 i 2,91 odsto bruto dru&scaron;tvenog proizvoda, dok su u dr\u017eavama u Evropi koje nijesu \u010dlanice NATO-a ta izdvajanja izme\u0111u 1,86 do 1,93 procenta BDP (izvor: DCAF backgrounde, 09\/2006).<\/p>\n<p>&#8211;<strong> <\/strong>U predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore koji \u0107e se odr\u017eati 29. marta, ve\u0107ina stranaka i koalicija saop&scaron;tila svoje stavove u vezi sa \u010dlanstvom u NATO.&nbsp; Kojom prilikom ve\u0107ina opozicionih partija navodi da bi trebalo raspisati referendum o ulasku Crne Gore u NATO. Dok su iz koalicije DPS\/SDP&nbsp; ponovili vladin zvani\u010dni stav da je \u010dlanstvo u NATO-u strate&scaron;ki cilj Crne Gore, prosrpske stranke najavile da \u0107e tokom predizborne kampanje ujedno voditi i onu protiv \u010dlanstva u tom savezu.&nbsp; .<\/p>\n<p>&#8211; Predstavnici organizacije IN4S postavili su u centru Podgorice po\u010detkom marta bilbord sa natpisom &bdquo;Ne u NATO&quot;, sa namjerom da na taj na\u010din obilje\u017ee desetogodi&scaron;njicu bombardovanja tada&scaron;nje Savezne Republike Jugoslavije.<br \/>Saop&scaron;teno je da je osnovni motiv za pokretanje antiNATO kampanje, neophodnost pokazivanja otpora &bdquo;jednoumlju koje poku&scaron;ava da ugasi sje\u0107anje na \u017ertve bombardovanja&quot;. <\/p>\n<p><strong>II GENERALNE OCJENE<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Kako se pribli\u017eava aprilski Samit NATO-a, izjave zvani\u010dnika Vlade sve su manje optimisti\u010dne po pitanju dobijanja MAP-a. Dok su krajem pro&scaron;le godine izno&scaron;eni katagori\u010dni stavovi da je Crne Gora dostigla potrebni nivo reformi za dobijanje statusa kandidata, u posljednjim izjavama se \u010duje da Vlada o\u010dekuje &quot;makar pozitivan signal&quot; iz Strazbura i Kela. Posebeno nakon &scaron;to je nekoliko NATO zvani\u010dnika, koji su nedavno posjetili Podgoricu, nedvosmisleno poru\u010dilo da Crna Gora u ovom momentu ne bi trebalo da se fokusira samo na Samit NATO-a i dono&scaron;enje odluke o statusu kandidata, nego na sam proces reforme sektora bezbjednosti i modernizaciju vojske. Ipak, ostaje utisak da je Crna Gora od svih integracionih procesa, upravo najvi&scaron;e postigla u oblasti odbrane.<\/p>\n<p>&#8211; Bez obzira na odluke Samita, Crna Gora bi trebalo da nastavi sa procesom reformi u sektoru bezbjednosti, ali i u reformi pravosu\u0111a i oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, &scaron;to su tako\u0111e preporuke Alijanse. Analiza Vlade koja se odnosi na pra\u0107enje sprovo\u0111enja aktivnosti u IPAP-u, pokazala je da Crna Gora u pro&scaron;loj godini nije sprovela oko tre\u0107inu planiranih aktivnosti u vezi sa ispunjavanjem uslova za \u010dlanstvo u NATO-u. To se odnosi na brojne planirane procesu u oblasti bezbjednosti, odbrane, reforme pravosu\u0111a, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao iz za&scaron;tite ljudskih i manjinskih prava i ekonomije. Nijesu zavr&scaron;eni neki od planiranih programa koji se odnose na kontrolu prometa naoru\u017eanja, reformisanje jedinaca Vojske prema NATO strandardima, ratifikovanje me\u0111unarnodih konvecija iz oblasti pravosu\u0111a, usvajanje zakonskih i podzakonkih akata, kao i u oblasti za&scaron;tite povjerljivih informacija. I u izvje&scaron;taju o relizaciji IPAP-a koji je pripremio ekspertski tim NATO-a, koji su razmatrale sve dr\u017eave \u010dlanice, Crnoj Gori je sugerisano da mora da uspostavi ve\u0107i nivo vladavine prava &#8211; inteziviranjem aktivnosti oko reforme pravosu\u0111a, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno u zakonodavnom okviru.<\/p>\n<p>&#8211; Novo zakonsko rje&scaron;enje po kojem ministar odbrane u radu vojne obavje&scaron;tajne slu\u017ebe ima ovla&scaron;\u0107enja &quot;kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost&quot;, kao i plan organizovanja i nadle\u017enosti te slu\u017ebe, po drugi put je odlo\u017eilo glasanje o setu vojnih zakona. Osim opozicionih stranaka koje se od po\u010detka protive dono&scaron;enju tih zakona, i SDP je najvila da \u0107e amandmanski djelovati na Predlog zakona o vojsci Crne Gore i izmjene i dopune Zakona o odbrani. <\/p>\n<p>Generalni je zaklju\u010dak da su ministru odbrane u slu\u010daju obavje&scaron;tajne slu\u017ebe data prevelika ovla&scaron;\u0107enja &#8211; da neposredno rukovodi slu\u017ebom bezbjednosti u vojsci, neposredno daje zadatke i usmjerava rad operativaca te slu\u017ebe, te da je to sporno sa stanovi&scaron;ta efikasne i efektivne demokratske i civilne kontrole, ali i politi\u010dke odgovornosti.<\/p>\n<p>I neke druge odredbe tih zakona izazvale su brojne polemike u javnosti &#8211; od smanjenih nadle\u017enosti na\u010delnika General&scaron;taba koji po novom zakonu uglavnom &quot;predla\u017ee ministru&quot;, nedostatka preciznog definisanja nadle\u017enosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, dvojnog dr\u017eavljanstva koji je prepreka za vojnu slu\u017ebu, do odredbi o parlamantarnom nadzoru bezbjednosnog sektora.&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>&#8211; Iako su sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu posljednjeg mjeseca pro&scaron;le godine prijetile da postanu svakodnevna pojava, to skup&scaron;tinsko tijelo je kao i u ve\u0107ini slu\u010dajeva &#8211; dovedeno pred svr&scaron;en \u010din. Makar kada je u pitanju rasprava o strate&scaron;kim bezbjednosnim i odbrambenim dokumentima. I bud\u017eeti u toj oblasti, strategije a i zakoni, nijesu pretrpjeli niti jednu zna\u010dajniju izmjenu nakon &scaron;to su pro&scaron;li raspravu na Odboru. Kao i mnogo puta do tada, rad Odbora se svodio na izno&scaron;enje dnevno-politi\u010dkih stavova vlasti i opozicije, a glasanje o dokumentima se svodilo na &#8211; vlast za, opozicija protiv, uglavnom bez ikakve valjane argumentacije za to.&nbsp; <\/p>\n<p>Kad se tome doda da predlo\u017eeni Zakon o parlamentarnom nadzoru slu\u017ebi bezbjednosti u predlo\u017eenoj formi nije pro&scaron;ao ni Vladu niti skup&scaron;tinski Odbor za administrativna pitanja(sa obje adrese je sugerisano da se vrati u formu nacrta), ne \u010dudi izjava koje je stigla direktno sa \u010dela Odbora za bezbjednost da &bdquo;nema parlamenta koji u potpunosti mo\u017ee nadzirati i do kraja imati uvid u rad odbrambenih i bezbjednosnih slu\u017ebi&quot;.<br \/>&#8211; Tajnovitost Ministarstva odbrane i General&scaron;taba kada su u pitanju imena, \u010dinovi, struka a posebno broj vojnih medicinara koji su su se prijavili za odlazak u Kabul, ostavlja prostor za sumnju u &bdquo;dobrovoljnost&quot; u dono&scaron;enju odluke tih ljudi za odlazak u NATO vo\u0111enu operaciju. Posebno nakon &scaron;to je zvani\u010dno saop&scaron;teno da se prijavilo dovoljno ljudi za &bdquo;tri, \u010detiri&quot; tro\u010dlana tima, ali i da je po\u010detnu fazu obuke u Makedoniji pro&scaron;lo svege pet vojnih ljekra i tehni\u010dara.&nbsp; U vi&scaron;e prilika \u010delnici MO i Vojske su odbili da saop&scaron;te koliko se ta\u010dno medicinara prijavilo, i njihova imena. U javnosti se spekulisalo o velikom pritisku na ljekare u Vojno-medicinskom centru u Podgorici, \u010dak i uslovljavanju da \u0107e se ta vojna ustanova &bdquo;ukinuti&quot; ako dovoljan broj njih ne ode u Avganistan. Posljednjih dana pro&scaron;le godine skoro svakodnevno su zaposlenima u tom centru dr\u017eana predavanja o prednostima u\u010de&scaron;\u010da u misijama, ali i organizovani sastanci sa \u010delnicima Vojske. \u010cak su nakon svega dva mjeseca svi ponovo anketirani, odnosno morali da potpi&scaron;u izjavu o tome da li se &bdquo;dobrovoljno prijavljuju&quot; za misije. <\/p>\n<p>&#8211; Nakon &scaron;to je usvojena nova organizacija, Vojske CG je pretrpjela zna\u010dajne izmjene. Pozitivno je &scaron;to crnogorske oru\u017eane snage sa brojem pripadnika od oko dvije hiljade, imaju samo jednu brigadu, a ne kao do sada tri. Na taj na\u010din se smanjuju potrebe za vojnom infrastrukturom.Tako\u0111e, nakon nejasnog preimenovanja prije dvije godine u Mornari\u010dku bazu, taj vid vojske se ponovo zove Mornarica. Vazduhoplovstvo ponovo ima i PVO jedinicu.<\/p>\n<p>Iako trenutno stanje u VCG nije do kraja u skladu sa projektovanom strukturom, odnosno planiranim brojem oficira, podoficira, vojnika po ugovoru i civilnih lica, evidentno je da su novom organizacijom Vojske(smanjenjem broja i transformacijom jedinica) \u017eeli pove\u0107ati efikasnost sistema, omogu\u0107iti br\u017ee usvajanje i primjena savremenih standarda i podmla\u0111ivanje kadra.<br \/>&#8211; MO i General&scaron;tab nastavili da ula\u017eu zna\u010dajne napore na edukaciji kadra i podizanju nivoa znanja i posebnih vojni\u010dkih vje&scaron;tina. Pozitivno je &scaron;to se koristi svaka prilika i ponude stranih partnera da se pripadnici vojske upute na dodatna usavr&scaron;avanja.<\/p>\n<p>&#8211; Iako je tokom ove godine najavljeno pove\u0107anja plata pripadnicima VCG, izgradnja stanova i modernizacija objekata i opreme, u situaciji o\u010diglednih bud\u017eetskih manjkova te investicije su dovedene u pitanje. Februarske zarade su kasnile desetak dana, a me\u0111u pripadnicia vojske se odnedavno spekuli&scaron;e da u &bdquo; vojnoj kasi ima novca za jo&scaron; najvi&scaron;e tri plate&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; Akcija Ministarstva odbrane &quot;Dan Vojske u va&scaron;m gradu&quot;, odnosno obilazak op&scaron;tina na sjeveru i demonstriranje opreme i naoru\u017eanja, u dijelu javnosti je protuma\u010deno kao &quot;direktno uklju\u010divanje u predizbornu kampanju&quot;. Osim toga, posjete ministra i na\u010delnika General&scaron;taba raznim kompanijama i firmama u Crnoj Gori, posebno u onim op&scaron;tinama gdje lokalnu vlast ima opozicija, idu u prilog toj tezi. <\/p>\n<p>&#8211; \u010cinjenica da je vladin Koordinacioni tim usvojio ve\u0107inu sugestija agencije MAPA,&nbsp; vezano za ciljne grupe i na\u010din vo\u0111ena kampanje, ostavlja malo prostora nadi da to vladino tijelo planira da sprovoditi aktivnosti &quot;informisanja gra\u0111ana o svim aspektima \u010dlanstva&quot;. NATO sigurno ne bi podr\u017eao ovakav vid kampanje, ukoliko bi odlu\u010divao po ovom pitanju.<\/p>\n<p>&#8211; Planovi Koordinacionog tima vo\u0111eni sugestijama MAPA-e u proteklom periodu skrenuli su pa\u017enju javnosti na dalji i o\u010digledan nedostatak javne debate o benefitima i obavezama koje Crnu Goru o\u010dekuju na putu ulaska u NATO. Problemati\u010dna je i saradnja sa civilnim sektorom, gdje uprkos potpisanom memorandumu o saradnji, predstavnici NVO se tek sporadi\u010dno pozivaju na sastanke Koordinacionog tima. Konkretne zajedni\u010dke aktivnosti vladinog tima i NVO su tako\u0111e svedene na minimum.<\/p>\n<p>&#8211; Problemati\u010dan je i odnos vladinih promotera NATO-a odnos sa medijima u Crnoj Gori, gdje se dio novinarskog esnafa otvoreno naziva &quot;saboterima procesa NATO integracija&quot;. Na dugoj strani, zna\u010dajan dio bud\u017eeta Kooridinacionog tima odlazi na emisije koje se rade u saradnji sa TVCG. Osim toga, Ministarstvo odbrane je i dalje jedini vladin resor koji ni nakon dvije godine od osnivanja, i vi&scaron;e od tri godine od usvajanja zakona, na svom sajtu nema Vodi\u010d za pristup informacijama u posjedu tog ministarstva.<\/p>\n<p>&#8211; Imaju\u0107i u vidu ciljnu grupu kampanje, izbor Franti&scaron;eka Lipke je krajnje problemati\u010dan izbor.<\/p>\n<p><strong>III ZAKLJU\u010cCI I PREPORUKE<\/strong><\/p>\n<p><strong>1. Fokusirati se na dalje sprovo\u0111enje reforme sektora bezbjednosti i modernizaciju Vojske, a ne na to da li \u0107e Crna Gora na aprilskom samitu NATO-a u Strazburu i Kelu dobiti poziv za Akcioni plan za \u010dlanstvo (MAP). <\/strong><\/p>\n<p><strong>2. Intezivirati napore u refomisanju kompletnog bezbjednosnog sektora, dakle reformi pristupiti na holisti\u010dan na\u010din &#8211; policije, sektora za vanredne situacije i u oblasti tajnih podataka, a ne samo vojske i sistema odbrane. To se odnosi i na reforme u oblasti pravosu\u0111a, i u borbi protiv organizovanog kriminala I korupcije, jer \u0107e u sljede\u0107im fazama NATO integracija posebna pa\u017enja biti posve\u0107ena tim oblastima. <\/strong><\/p>\n<p><strong>3. Neophodno je napustiti princip da se strate&scaron;ki dokumenti iz oblasti odbrane donose u ubrzanoj proceduri i bez adekvatne javne rasprave, i uklju\u010diti parlament u sve faze izrade zakona i dugih akata. Uloga Skup&scaron;tine bi treblo da bude zna\u010dajnija posebno u izradi i dono&scaron;enju bud\u017eeta za odbranu. Intezivirati rad i ulogu Skup&scaron;tinskog odbora za odbranu i bezbjednost.<\/strong><\/p>\n<p><strong>4. Neophodna je ve\u0107a anga\u017eovanost drugih resora u Vladi, ali i ostalih segmenata dru&scaron;tva, pogotovu civilnog sektora po pitanju NATO integracija. <\/strong><\/p>\n<p><strong>5. Nastaviti aktivnosti na izgradnji ljudskih resursa, edukaciji kadra i izgradnji kapaciteta, kako bi se u daljim fazama atlantskih integracija vi&scaron;e oslanjali na sopstvene kapacitete.<\/strong><\/p>\n<p><strong>6. Obezbjediti svu neophodnu i stru\u010dnu i finansijsku pomo\u0107 za zavr&scaron;etak posla oko izrade Strategijskog pregleda odbrane, klju\u010dnog dokumenta koji \u0107e dati kona\u010dan odgovor kakav je sistem odbrane adekvatan potrebama Crne Gore. <\/strong><\/p>\n<p><strong>7. Aktivnije nastaviti programe rje&scaron;avanje vi&scaron;kova naoru\u017eanja i municije, vode\u0107i ra\u010duna o bezbjednosnim i ekolo&scaron;kim standardima. Intezivirati poslove oko rekonstrukcije vojnih skladi&scaron;ta, i izna\u0107i dodatne izvore finansiranja tih aktivnosti. <\/strong><\/p>\n<p><strong>8. Intezivirati javnu raspravu o atlantskim integracijama, izbjegavati retoriku isklju\u010divosti, podjela i etiketiranja. Razmotriti program alternative NATO-u i razne modele ulaska u Alijansu.<\/strong><\/p>\n<p><strong>9. Aktivnosti kampanje za ulazak u NATO moraju se zasnivati na objektivnom informisanju, provjerenim informacija o koristima i negatvnim aspektima \u010dlanstva, jasnim kalkulacijama i &nbsp;bez arogantne i isklju\u010dive argumentacije da je &quot;NATO jedini garant bezbjednosti&quot;, jer ni jedan NATO zvani\u010dnik, tako ne&scaron;to ne bi izjavio. <\/strong><\/p>\n<p><strong>10. U vo\u0111enju kampanje biti mnogo oprezniji u planiranju aktivnosti i izboru u\u010desnika.<\/strong><\/p>\n<p><em>Nansen Dialogue Centre &#8211; Montenegro<\/em><\/p>\n<p>15. mart 2009. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Nansen Dialogue Centre I PREDHODNE INFORMACIJE &nbsp; 1. Me\u0111unarodne aktivnosti &#8211; U sjedi&scaron;tu NATO-a u Briselu saop&scaron;teno da zahtjev Crne Gore za Akcioni plan za \u010dlanstvo(MAP) jo&scaron; nije na dnevnom redu jubilarnog Samita koji bi trebalo da se odr\u017ei po\u010detkom aprila u Strazburu i Kelu. Zvani\u010dici NATO-a saop&scaron;tili da crnogorski MAP, odnosno zahtjev za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44780","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44780","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44780"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44780\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}