{"id":44779,"date":"2009-03-14T08:30:29","date_gmt":"2009-03-14T08:30:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44779"},"modified":"2009-03-14T08:30:29","modified_gmt":"2009-03-14T08:30:29","slug":"20-godina-vladavine-ili-rezima-mila-dukanovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/14\/20-godina-vladavine-ili-rezima-mila-dukanovica\/","title":{"rendered":"20 godina vladavine ili re\u017eima Mila \u0110ukanovi\u0107a?"},"content":{"rendered":"<p>Crna Gora i parlamentarni izbori<\/p>\n<p>Crna Gora je postala nezavisna dr\u017eava poslije odr\u017eanog referenduma 21. maja\/svibnja 2006.godine kada je Skup&scaron;tina Crne Gore 3.juna\/lipnja 2006. godine na osnovu referendumskog rezultata donijela Deklaraciju o nezavisnosti. Sve do tada Crna Gora bila je u sastavu dr\u017eavne zajednice Srbije i Crne Gore. Referendum o nezavisnosti bio je po mnogo \u010demu sporan. Nije bilo dozvoljeno dr\u017eavljanima Crne Gore, koji su imali prebivali&scaron;te u Srbiji da glasaju, dok je bilo dopu&scaron;teno da glasaju dr\u017eavljanima Crne Gore, koji su imali prebivali&scaron;te u bilo kojoj drugoj dr\u017eavi. Nepravilnosti pri izvo\u0111enju referenduma bile su &bdquo;blagoslovljene&quot; od visokih zvani\u010dnika EU slova\u010dkih diplomata Miroslava Laj\u010d&aacute;ka i Franti&scaron;eka Lipke. Laj\u010d&aacute;k kao &bdquo;&scaron;ti\u0107enik&quot; Javiera Solane za posao obavljen u Crnoj Gori nagra\u0111en je funkcijom visokog predstavnika me\u0111unarodne zajednice u BiH &#8211; bio je uvjerljivo najslabiji visoki predstavnik u BiH. Lipka je poslije obavljenog posla u Crnog Gori dobro nagra\u0111en, a jo&scaron; uvijek se bavi &bdquo;ucjenjivanjem&quot; crnogorskog civilnog dru&scaron;tva, kojeg uslovljava da sara\u0111uje sa njim i da svojim aktivnostima pokriva njegove zloupotrebe EU sredstava (privatiziranje sredstava). <\/p>\n<table style=\"height: 108px; background-color: #99cc99\" width=\"290\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p align=\"justify\">Me\u0111unarodni institut za bliskoisto\u010dne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira doga\u0111anja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktualna doga\u0111anja u Crnoj Gori (CG) pred predstoje\u0107e prijevremene parlamentarne izbore zakazane za 29. mart\/o\u017eujak 2009. godine. Iz op&scaron;irnog istra\u017eivanja izdvajamo najva\u017enije i najzanimljivije dijelove.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Re\u017eim Mila \u0110ukanovi\u0107a anga\u017eirao je avionske i druge prijevozni\u010dke kompanije za prijevoz gra\u0111ana\/bira\u010da na referendum na ra\u010dun dr\u017eave, crnih fondova i poslovnih ljudi bliskih re\u017eimu. Razlika od samo par hiljada glasova u korist nezavisnosti, uva\u017eavaju\u0107i sumnjive okolnosti u kojima je sproveden referendum, predstavljaju tamnu mrlju crnogorske nezavisnosti.<\/p>\n<p><strong>Parlamentarni izbori sa 16 izbornih listi<\/strong><\/p>\n<p>Na predstoje\u0107im prijevremenim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koji \u0107e biti odr\u017eani 29.marta\/o\u017eujka 2009.godine pravo glasa ima 498.285 gra\u0111ana (bira\u010da), koji mogu glasati za 16 izbornih lista:<\/p>\n<p>\u25cf <em>Koalicija &bdquo;Evropska Crna Gora &#8211; Milo \u0110ukanovi\u0107&quot; (DPS-Demokratska partija socijalista, SDP-Socijaldemokratska partija, HGI-Hrvatska gra\u0111anska inicijativa i BS-Bo&scaron;nja\u010dka stranka \u25cf Koalicija &quot;Za druga\u010diju Crnu Goru &#8211; Dr Goran Batri\u0107evi\u0107&quot; (LP-Liberalna partija i DC-Demokratski centar \u25cf Narodnja\u010dka koalicija (NS-Narodna stranka i DSS-Demokratska srpska stranka \u25cf Srpska nacionalna lista (SSR-Stranka srpskih radikala, SSN-Stranka srpskih narodnjaka i grupa gra\u0111ana&nbsp; \u25cf Koalicija &quot;Bo&scaron;njaci i Muslimani, zajedno, jedno&quot; (BDP-Bo&scaron;nja\u010dka demokratska partija i DZBM-Demokratska zajednica Bo&scaron;njaka i Muslimana \u25cf Albanska koalicija Demokratski savez u Crnoj Gori &#8211; Mehmet Bardhi &#8211; Albanska alternativa &#8211; Gjerg Camaj \u25cf Albanska koalicija &quot;Perspektiva&quot; \u25cf Nova srpska demokratija &#8211; Andrija Mandi\u0107 \u25cf Pokret za promjene &#8211; &quot;Mo\u017eemo &#8211; Neboj&scaron;a Medojevi\u0107&quot; \u25cf Socijalisti\u010dka narodna partija &#8211; Sr\u0111an Mili\u0107&nbsp; \u25cf Demokratska unija Albanaca &#8211; Ferhat Dinosha \u25cf Crnogorski komunisti \u25cfStranka penzionera i invalida Crne Gore \u25cf&nbsp; Forca &#8211; Nazif Cungu \u25cf Partija demokratskog prosperiteta \u25cf Otad\u017ebinska srpska stranka &#8211; dr Aleksandar Stamatovi\u0107 &#8211; &quot;Za istinske Srbe&quot;<\/em><\/p>\n<p>Premijer i predsjednik DPS-a Milo \u0110ukanovi\u0107a svoju vlast godinama bazira na DPS-u, jakom policijskom aparatu i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koja je nasljednica nekada&scaron;nje zloglasne Slu\u017ebe dr\u017eavne bezbjednosti te uz pomo\u0107 lojalnih medija posebno preko dr\u017eavne televizije i radija. Analiti\u010dari upozoravaju, da su u takvim okolnostima gra\u0111ani Crne Gore \u010dak i pojedini visoko pozicionirani politi\u010dari (DPS) u CG taoci Mila \u0110ukanovi\u0107a.<\/p>\n<p>Nerazja&scaron;njeni su mnogobrojni zlo\u010dini re\u017eima. Tako su prije 16 godina, 27. februara\/velja\u010de 1993. godine pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Luki\u0107a koji je danas u Haagu, ali ne zbog ovog zlo\u010dina, uz logisti\u010dku pomo\u0107 dr\u017eave Srbije, oteli grupu putnika iz voza broj 671 na relaciji Beograd &#8211; Bar. Ovaj zlo\u010din protiv civila, 18 Bo&scaron;njaka i jednog Hrvata danas je gotovo zaboravljen. U Crnoj Gori sudilo se samo Neboj&scaron;i Ranisavljevi\u0107u koji je dobio 15 godina zatvora zbog ratnih zlo\u010dina protiv civilnog stanovni&scaron;tva. <\/p>\n<p>Re\u017eim je odgovoran za deportaciju bosanskih izbjeglica i etni\u010dko \u010di&scaron;\u0107enje Bukovice, ratne zlo\u010dine u Hrvatskoj i BiH, krijum\u010darenje cigareta, pa sve do sumnjivih privatizacija i finansijskih transakcija te iskonstruirane optu\u017ebe za navodni terorizam 18 Albanaca iz dijela Crne Gore u kojem prete\u017eno \u017eive Albanci, koji se zove Malesija.<\/p>\n<p>Nerije&scaron;eno je ubojstvo glavnog i odgovornog urednika&nbsp; opozicionog lista &quot;Dan&quot; Du&scaron;ka Jovanovi\u0107a, koji je prije vi&scaron;e od \u010detiri godine likvidiran na pragu svoje redakcije. Tako\u0111er je nerije&scaron;eno ubojstvo policijskog inspektora Slavoljuba &Scaron;\u0107eki\u0107a. <\/p>\n<p><strong>Milo \u0110ukanovi\u0107 najobi\u010dniji manipulant<\/strong><\/p>\n<p>U sudbonosnoj 1988\/89 godini komunisti\u010dki re\u017eim u Crnoj Gori zamijenjen je re\u017eimom Mila \u0110ukanovi\u0107a i njegovim tada&scaron;njim politi\u010dkim saveznikom Momirom Bulatovi\u0107em i Demokratskom partijom socijalista (DPS), tako da nije do&scaron;lo do smjene totalitarnog komunisti\u010dkog re\u017eima, nego je do&scaron;lo do uspostave novog totalitarnog re\u017eima Mila \u0110ukanovi\u0107a, koji traje punih 20 godina. Prema ocjenama analiti\u010dara svo vrijeme trajanja re\u017eima ne mo\u017ee se govoriti o uspostavi demokratije u Crnoj Gori nego se mo\u017ee govoriti o &bdquo;Demokraturi&quot; ili tzv. prividnoj demokratiji. Vlast, koja neprekidno 20 godina vlada Crnom Gorom kao tranzicijskom dr\u017eavom ni u kom slu\u010daju ne mo\u017ee biti demokratska vlast mada to izvana mo\u017ee samo prividno izgledati.<\/p>\n<p>Razli\u010dita su mi&scaron;ljenja o premijeru Mili \u0110ukanovi\u0107u. Opozicioni politi\u010dar Slavko Perovi\u0107 misli da je: &quot;Milo \u0110ukanovi\u0107 najobi\u010dniji manipulant i veliki u\u010denik Slobodana Milo&scaron;evi\u0107a. On je, ba&scaron; kao i Milo&scaron;evi\u0107, bio i ostao samo za golu vlast, on je \u010dovjek pro&scaron;losti i jedan potpuno prevazi\u0111en politi\u010dar&quot;.<\/p>\n<p>Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici dr. Milan Popovi\u0107 je o uspostavljanju re\u017eima Mila \u0110ukanovi\u0107a zapisao: &bdquo;Smjenu vlasti 1988-1989. smatra veoma negativnim procesom. &bdquo;Ne samo da su jednom od najnegativnijih nasilnih smjena u historiji Crne Gore, 1988-1989, do&scaron;li na vlast korupcijom, reketom, nasiljem, u su&scaron;tini, oni se na vlasti odr\u017eavaju i dan-danas. I na taj na\u010din samo pove\u0107avaju vjerovatno\u0107u da u Crnoj Gori do\u0111e do jo&scaron; jedne nasilne, revolucionarne promjene. Sa neizvjesnim ili \u010dak negativnim ishodom&quot;.<\/p>\n<p>Zbog autorskog teksta u kojem je iznio sumnje u postojanje organizovanog kriminala u vrhu vlasti u Crnoj Gori dr. Milan Popovi\u0107 je pozvan 27.februara\/velja\u010de 2009 na razgovor u Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila&scaron;tvo Crne Gore &scaron;to predstavlja otvoren vid pritisaka na slobodne intelektualce i gra\u0111ane, koji nisu lojalni re\u017eimu. Tako\u0111er, u okviru izborne kampanje vlast je vr&scaron;ila pritisak na nastavnike i sve one koji se finansiraju iz bud\u017eeta, da na predstoje\u0107im izborima izraze lojalnost i glasaju za DPS. \u010cak je i ve\u0107ina nevladinih organizacija u Crnoj Gori pod kontrolom ili utjecajem vladaju\u0107e strukture.<\/p>\n<p>Analiti\u010dari upozoravaju na mogu\u0107nost &scaron;irih protesta u Crnoj Gori, koji bi omogu\u0107ili smjenu re\u017eima DPS-a ne zaboravljaju\u0107i&nbsp; \u010dinjenicu, da je re\u017eim Mila \u0110ukanovi\u0107a uspostavljen na ulici na jedan nedemokratski na\u010din i uz tada&scaron;nju sna\u017enu podr&scaron;ku Slobodana Milo&scaron;evi\u0107a. Uli\u010dna de&scaron;avanja \u0107e vjerovatno odlu\u010divati i o sudbini re\u017eima Mila \u0110ukanovi\u0107a. Time se ne isklju\u010duje politi\u010dki motivirano nasilje i mogu\u0107e likvidacije u Crnoj Gori.<\/p>\n<p><strong>Mirek Topol&aacute;nek zloupotrijebio predsjedavanje EU<\/strong><\/p>\n<p>EU se aktivno uklju\u010dila u izbornu kampanju u Crnoj Gori izra\u017eavaju\u0107i podr&scaron;ku 20-godi&scaron;njoj vladaju\u0107oj strukturi DPS-a. Tome svjedo\u010de i prijemi za najvi&scaron;e zvani\u010dnike CG&nbsp; u Briselu i drugim evropskim prijestolnicama, kao &scaron;to je prijem Mila \u0110ukanovi\u0107a kod visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Javiera Solane, evropskog komesara za pro&scaron;irenje Olli Rehna i drugih. Posjeta predsjedavaju\u0107eg EU i predsjednika \u010de&scaron;ke vlade Mireka Topol&aacute;neka Crnoj Gori 11. marta\/o\u017eujka 2009 predstavlja &bdquo;vrh ledene gore&quot; u pristranosti EU prema vlasti u Crnoj Gori u vrijeme trajanja izborne kampanje. Topol&aacute;nek je zloupotrijebio predsjedavanje EU za potrebe Mila \u0110ukanovi\u0107a. Za&scaron;to Topol&aacute;nek nije posjetio neku drugu dr\u017eavu zapadnog Balkana nego upravo Crnu Goru u vrijeme trajanja izborne kampanje?<\/p>\n<p>Me\u0111unarodni institut IFIMES smatra, da je neprimjereno, da Evropsko vije\u0107e raspravlja o zahtjevu Crne Gore za dobivanjem statusa kandidata za \u010dlanstvo u EU na zasjedanju u martu\/o\u017eujku 2009.godine, jer u CG traje izborna kampanja &scaron;to bi zna\u010dilo direktnu podr&scaron;ku crnogorskom re\u017eimu DPS-a. IFIMES smatra skandaloznim, da nekoliko dana prije izbora najvi&scaron;i evropski zvani\u010dnici primaju lidere re\u017eima u Briselu ili da posje\u0107uju Crnu Goru u vrijeme trajanja izborne kampanje.<\/p>\n<p>Analiti\u010dari smatraju, da EU treba da poduzme mjere distanciranja od re\u017eima Mila \u0110ukanovi\u0107a na na\u010din, da reducira susrete sa crnogorskim zvani\u010dnicima i da uskrati vize za najvi&scaron;e predstavnike re\u017eima, dok istovremeno treba sprovoditi liberalizaciju viznog re\u017eima odnosno ukidanje viza za gra\u0111ane Crne Gore.<\/p>\n<p><strong>Prva banka &#8211; vlasni&scaron;tvo porodice premijera \u0110ukanovi\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>&quot;Prva banka&quot; je velika komercijalna banka u Crnoj Gori, koja je u vlasni&scaron;tvu porodice \u0110ukanovi\u0107 i njihovih prijatelja. Prije tri mjeseca vladinom odlukom dodijeljena je tromjese\u010dna pozajmica&quot;Prvoj banci&quot; u iznosu od 44 miliona evra. Intervenirano je, da se &bdquo;Prva banka&quot; spasi od bankrota. &bdquo;Prva banka&quot; zapala je u te&scaron;ko\u0107e poslije kupovine zemlji&scaron;ta na elitnim lokacijama na moru i nemogu\u0107nosti pronala\u017eenja investitora za gradnju objekata na tim zemlji&scaron;tima u uslovima finansijske i ekonomske krize.<\/p>\n<p>Prema saznanjima Me\u0111unarodnog instituta IFIMES \u0110ukanovi\u0107 \u017eeli &bdquo;Prvu banku&quot; prodati dr\u017eavi i obaviti svojevrsnu &bdquo;prodaju samome sebi&quot;.<\/p>\n<p><strong>Diskriminacija Srba u Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n<p>Crna Gora je dr\u017eava bez ve\u0107inskog naroda i zvani\u010dno je gra\u0111anska dr\u017eava u kojoj apsolutni dominaciju imaju etni\u010dki Crnogorci uz prisutnost pojedinih manjinskih predstavnika, koji predstavljaju dekor vlasti. U najte\u017eoj poziciji nalaze se etni\u010dki Srbi, koji predstavljaju 1\/3 stanovni&scaron;tva Crne Gore i koji su izlo\u017eeni sna\u017enoj asimilaciji. Ukoliko Srbija ne preduzme mjere na za&scaron;titi Srba u Crnoj Gori i ne rije&scaron;i pitanje dvojnog dr\u017eavljanstva njihova pozicija bi\u0107e jo&scaron; te\u017ea.<\/p>\n<p>U najnovijem izvje&scaron;taju State Departmenta navode se ozbiljne primjedbe o stanju u sudstvu i tu\u017eila&scaron;tvu, te o ra&scaron;irenosti korupcije u dru&scaron;tvu. Navode se i policijska maltretiranja osumnji\u010denih u pritvoru, zatvorski uslovi koji su ispod standarda, zloupotrebe hap&scaron;enja i glavnog pritvora prije su\u0111enja.<\/p>\n<p>Crna Gora se prema stepenu korupcije nalazi na 85.mjestu na ljestvici Transparency Internationala zajedno sa Albanijom, Indijom, Madagaskarom, Panamom, Senegalom i Srbijom.<\/p>\n<p><strong>Pobjeda opozicije nije nemogu\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>Iako se opozicija u Crnoj Gori prije izbora nije udru\u017eila u politi\u010dki blok, koji bi se suprotstavio re\u017eimskom bloku nije nemogu\u0107a pobjeda opozicije. Pri tome je va\u017eno, da re\u017eimska koalicija ne osvoji natpolovi\u010dnu ve\u0107inu glasova i da ne do\u0111e do izborne prevare, koja je karakteristika svih dosada&scaron;njih izbora u Crnoj Gori.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crna Gora i parlamentarni izbori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44779","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44779"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44779\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}