Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, ve\u0107 jedan od klju\u010dnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvr\u0161nom vla\u0161\u0107u, jer omogu\u0107ava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade. Zato je neprihvatljiva praksa koju uspostavlja premijer Milojko Spaji\u0107, koji takve sesije izbjegava na razli\u010dite na\u010dine, \u010dime se kr\u0161i Poslovnik Skup\u0161tine Crne Gore, koji propisuje da se premijerski sat mora odr\u017eati najmanje jednom u okviru svakog dvomjese\u010dnog redovnog zasijedanja.<\/p>\n
Prijedlog predsjednika Skup\u0161tine, Andrije Mandi\u0107a, o izmjeni Poslovnika, kojom bi se premijerski sat redovno odr\u017eavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podr\u0161ku, uz obrazlo\u017eenje da bi takvo rje\u0161enje dodatno ograni\u010dilo prostor za njegovo odr\u017eavanje zbog me\u0111unarodnih obaveza premijera, dr\u017eavnih praznika i potencijalnih vanrednih okolnosti.<\/p>\n
CGO je tokom 2024. i 2025. godine evidentirao niz opstrukcija odr\u017eavanja premijerskog sata.<\/p>\n
Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog slu\u017ebene posjete premijera Briselu, najavljene tek dan ranije, \u0161to je izazvalo o\u0161tre reakcije opozicije i ocjene o nepo\u0161tovanju Skup\u0161tine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije odr\u017eana zbog blokade opozicije, obrazlo\u017eene kontinuiranim ignorisanjem Skup\u0161tine od strane premijera.<\/p>\n
Sli\u010dan scenario ponovljen je 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odlo\u017eena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara. Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno trajalo kontrolno saslu\u0161anje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i bud\u017eet. Odlukom predsjednika Skup\u0161tine sjednica je otkazana uz obrazlo\u017eenje o\u010duvanja digniteta Skup\u0161tine, dok je opozicija ocijenila da je rije\u010d o namjernom izbjegavanju politi\u010dke odgovornosti.<\/p>\n
Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije odr\u017ean zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optu\u017eili vladaju\u0107u ve\u0107inu za ustavni pu\u010d, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzisonisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin 23. decembra nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdaju\u0107i odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. CGO podsje\u0107a da takva praksa ne mo\u017ee biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog.<\/p>\n
Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog odr\u017eavanja Me\u0111uvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno odr\u017eana, izostali su odgovori premijera na poslani\u010dka pitanja.<\/p>\n
Dodatna opstrukcija zabilje\u017eena je 28. jula, kada je premijer odlu\u010dio da na pitanja odgovori isklju\u010divo u pisanoj formi, obrazla\u017eu\u0107i to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi. To je izazvalo politi\u010dke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skup\u0161tine.<\/p>\n
Tokom mandata premijera Milojka Spaji\u0107a odr\u017eano je ukupno deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslani\u010dkih pitanja, od \u010dega je 132 bilo direktno upu\u0107eno premijeru. Ovaj broj je zna\u010dajno manji od onog predvi\u0111enog Poslovnikom, \u0161to ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole od strane premijera.<\/p>\n
Tematski, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naro\u010dito ona koja se odnose na dvojno dr\u017eavljanstvo i status srpskog jezika. No, fokus je bio i na infrastrukturnim projektima, uklju\u010duju\u0107i ka\u0161njenja u izgradnji klju\u010dnih dionica autoputa, saobra\u0107ajnim gu\u017evama koje uti\u010du na turizam, kao i razvoju sjevera Crne Gore. Poslanici su se interesovali i za planove Vlade u vezi sa punom zaposleno\u0161\u0107u i smanjenjem nezaposlenosti ispod 4%, kao jednim od predizbornih obe\u0107anja. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, naro\u010dito u kontekstu unutarkoalicionih tenzija i njihovog uticaja na proces pristupanja EU, kao i kadrovske promjene u institucijama.<\/p>\n
U 2025. godini fokus se pro\u0161irio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovo\u0111enje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslani\u010dka pitanja obuhvatila su i pravosu\u0111e, bezbjednost, zdravstvo, socijalnu za\u0161titu, evropske integracije, za\u0161titu \u017eivotne sredine, demografiju i zakonodavne reforme. U oblasti vladavine prava posebna pa\u017enja bila je usmjerena na nezavisnost institucija, politi\u010dke pritiske na pravosu\u0111e i veting u bezbjednosnom sektoru, dok su bezbjednosne teme uklju\u010divale kriminal, politi\u010dke uticaje na policiju, kontrolu granica i o\u010duvanje javnog reda. Dodatno, pitanja su se odnosila i na kvalitet zdravstvenih usluga, prava zapo\u0161ljenih, kao i kulturu, socijalnu politiku, natalitet, legalizaciju objekata i migracione politike.<\/p>\n
CGO isti\u010de da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure po\u0161tuju selektivno, a njihova su\u0161tina zanemaruje. Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Rije\u010d je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i politi\u010dke odgovornosti. Zato CGO poziva Skup\u0161tinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da li\u010dnim prisustvom poka\u017ee spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama.<\/p>\n
Itana Gogi\u0107, asistenkinja na programima<\/p>\n
Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, ve\u0107 jedan od klju\u010dnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvr\u0161nom vla\u0161\u0107u, jer omogu\u0107ava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":447601,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-447598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=447598"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":447602,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447598\/revisions\/447602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/447601"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=447598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=447598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=447598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}