Mi i ne smatramo da \u017eurimo sa inicijativama. Mi strahovito kasnimo. Mi ne smatramo da je prerano za Crnogorski jezik u Srbiji, za Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu, za Crnogorsku Partiju, za Crnogorski narod u Srbiji. Skoro da je kasno za sve<\/p>\n
Pi\u0161e: Nenad Stevovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Dvije hiljade i osma godina je istorijska godina za crnogorsku etni\u010dku zajednicu u Srbiji. Istorijska je po tome koliko je puno ura\u0111eno, a i po tome koliko je nerazumijevanja ispoljeno, prije svega od manje grupe pripadnika naše sopstvene zajednice, prema procesu legitimnog konstitutisanja institucija crnogorskog naroda u Srbiji. Ovo je u potpunom kontrastu sa oduševljenjem za crnogorsku ideju koju smo sreli u Prokuplju, Nišu, Vrbasu, i mnogim drugim djelovima unutrašnjosti.<\/p>\n Rekao bih da postoje trenutno dvije politi\u010dke filozofije u našem narodu u Srbiji. Jedna škola je da se glava dr\u017ei što ni\u017ee u Srbiji, a da se taj pristup u Crnoj Gori predstavi kao "mudro \u010dekanje" i "poznavanje prilika u Srbiji". <\/p>\n Pristaše ovog pristupa skrivanja svega crnogorskog pod srpski tepih ustvari zastupaju tezu da ako se štite kulturni, istorijski, politi\u010dki, jezi\u010dki i vjerski interesi Crnogoraca u Srbiji to je "kvarenje odnosa sa Srbijom". Njihova teorija je da treba po\u010deti proces konstituisanja ili ra\u0111anja Crnogorske nacije u Srbiji tek kada do\u0111e mig iz Beogradske administracije ili mo\u017eda iz drugih centara, ali ti naši sunarodnici istovremeno su puni kritike za one koje se trude da što prije izdignu Crnogorski narod na isti politi\u010dki nivo sa ostalim narodima u Srbiji. Politika aktivnog \u010dekanja je u prevodu politika propasti i asimilacije našeg naroda u Srbiji.<\/p>\n Druga grupa, predvo\u0111ena Crnogorskom Partijom i Udru\u017eenjem Crnogoraca Srbije "Krstaš", nema pre\u010deg zadatka od zastupanja interesa našeg naroda u Srbiji. Crnogorska Partija artikuliše i štiti politi\u010dke interese Crnogoraca u Srbiji, dok je rad "Krstaš"-a usresre\u0111en na kulturni i duhovni aspekt o\u010duvanja crnogorskog identiteta. U 2009 godini o\u010dekujem da obezbijedimo i tre\u0107u poziciju za djelovanje, a to je Nacionalni savjet. Koordiniranim djelovanjerm, iz tri pravca na razli\u010ditim nivoima, ima\u0107emo velike šanse da ostvarimo naše ciljeve. Molim Vas… mi smo gra\u0111ani Srbije, i samim tim sve što mi \u017eelimo je legitimno. Glas naroda, glas bo\u017eiji. Nemamo mi šta da se pravdamo, ako su Crnogorci dobri kada treba platiti porez, za mene su dobri i kada \u017eele svoja prava. <\/p>\n Mi i ne smatramo da \u017eurimo sa inicijativama. Mi strahovito kasnimo. Mi ne smatramo da je prerano za Crnogorski jezik u Srbiji, za Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu, za Crnogorsku Partiju, za Crnogorski narod u Srbiji. Skoro da je kasno za sve.<\/p>\n Ali, dokle god nas ima, nije kasno. Mi smo tu, mi \u017eivimo u Srbiji. Ako postoji neki problem naše nacionalne zajednice, to je upravo što se sve radi ovako sa pola entuzijazma, sa strahom da li \u0107e nas uzeti za ozbiljno zato što nas je malo. Stalno se \u010deka da neko drugi nešto uradi, a ne shvatamo da je iza nas jedna veli\u010dina kao što je Crna Gora. Crna Gora je oduvijek u istoriji igrala na kvalitet, a ne na kvantitet. Tako i Crnogorci širom svijeta moraju da rade. Ne \u010dekamo kvantitet, jer kvalitet naš narod svuda ve\u0107 ima.<\/p>\n Zato, za Crnogorsku Partiju nema dileme. U 2009. godinu sa još ve\u0107im elanom i još ve\u0107om brzinom. Na sve kritike da nije trebalo osnovati Crnogorsku partiju u Srbiji 2008. godine, odgovaram da mi je \u017eao što to nijesmo uradili još prije 10 godina. Danas ne bismo bili u ovoj inferiornoj poziciji u Srbiji. Da li je vrijeme da se registruje CPC i gradi hram u Vojvodini? Naravno! Da smo ga napravili prije 100 godina, ne bismo imali ove probleme danas. Ako ga danas napravimo, olakša\u0107emo našim unucima. Kona\u010dno, imamo i pravo na to. Ako ništa, pla\u0107amo porez. Šta je potrebno više od toga, kao znak naše jednakosti.<\/p>\n Još su mi \u010dudnije neke kritike koje sam \u010duo da nijesmo trebali da iza\u0111emo na republi\u010dke izbore. Meni je samo \u017eao što nijesmo uspjeli i na mnogo više lokalnih izbora da iza\u0111emo, jer smo bili sprije\u010deni visokim cenzusom na republi\u010dkim gdje smo usredsredili sve svoje snage. Dokle god postoji Crnogorska Partija ona \u0107e izlaziti na izbore, \u010dak iako su svedeni na referendumsku situaciju za i protiv EU, kao što je bilo ove godine. Jer, mi nijesmo posmatra\u010di sa tribina, nijesmo rezervni igra\u010di sa klupe. Nije sramota biti pri dnu tabele na prvom prvenstvu gdje u\u010destvujete, ako vam je tim upravo ušao u prvu ligu. U svakom sportu uspjeh varira, po\u010detak je te\u017eak, ali za Crnogorce u Srbiji je va\u017eno da igramo u prvoj ligi i ja ne\u0107u nikada imati razumijevanja za one koje se plaše da igraju u svom timu i pod svojim imenom i prezimenom, samo zato što naš tim nema najve\u0107i bud\u017eet i najskuplje igra\u010de ili trenera. Pa, cijela istorija Crne Gore je sazdana na snazi pojedinaca i na kvalitetu malobrojnih. <\/p>\n Zato, mi u tu\u0111im timovima igrati ne\u0107emo, samo igramo za Crnogorski gdje god se našli. Nijesmo kao mnogi solo igra\u010di porijeklom iz Crne Gore, \u010desto upravo bazirani u Beogradu, koji imaju anga\u017emane u nekim drugim timovima ili sponzorima u Srbiji, a kada su u posjeti Crnoj Gori \u017eele da se poka\u017eu da kao igraju za Crnogorski tim. Za Crnogorski tim se igra na politi\u010dkom terenu Srbije, u Crnogorskom dresu, pod reflektorima, na travnjaku, gde vas \u010desto 99% publike vrije\u0111a i kudi. Sa druge strane, najlakše je sjedeti u publici, nositi kupljeni dres i vrije\u0111ati jedine igra\u010de koji su se usudili da iza\u0111u na teren. Crna Gora ne treba da se za mnogim tim amaterima uopšte i povodi. <\/p>\n Crnogoraca ima u svim opštinama u Srbiji, osim u jednoj Crna Trava. A najglasniji – na rije\u010dima – su oni u par Beogradskih centralnih opština, iako je odziv na mnoge inicijative naše zajednice upravo bio najslabiji u Beogradu. Na\u017ealost, problem je što u glavnom gradu \u010desto igra\u010di igraju za dvije reprezentacije istovremeno, i \u010das obuku ovaj dres, \u010das onaj – zavisno sa kim i gdje pri\u010daju. Kada do\u0111u u Crnu Goru, tu je neizbje\u017ean crveni dres sa \u017eutim grbom, ali on se brzo skida \u010dim se pre\u0111e granica kod Brodareva i kada se na\u0111u nazad u Beogradu.<\/p>\n Mi iz Crnogorske partije nijesmo "vikend Crnogorci" i zato smo mnogima sumnjivi. Svi se pitaju, ko bi se i zašto neprekidno zalagao za Crnogorske interese u Srbiji, zar nije bolje na\u0107i neku zlatnu mjeru izme\u0111u dvije opcije. Ali, za nas postoji samo jedna opcija. To je interes Crnogorskog naroda u Srbiji i sva njegova prava. I ta\u010dka. Ništa manje od toga. To je zlatna mjera. To nije netolerancija, to je upravo poštovanje Srbije kao multinacionalne. multikonfesionalne i multietni\u010dke dr\u017eave. Mi verujemo u takvu Srbiju i zato se prepoznajemo ovdje. Samo oni koji nemaju povjerenje u Srbiju bi mogli da se plaše za svoja prava. Mi se ne plašimo, mi se potpuno otvoreno borimo za sva naša prava jer \u017eelimo da \u017eivimo u modernoj dr\u017eavi Srbiji. <\/p>\n Ambasador. Aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme ko \u0107e biti novi Ambasador Crne Gore u Srbiji. Ja ne bih govorio o imenima, jer to nije u našem domenu, ali bih iznio mišljenje kakav profil diplomate bi bio dobro rješenje. Ta osoba bi trebala da bude zvani\u010dnik iz Crne Gore, koji personifikuje crnogorstvo, Crnu Goru i njenu vje\u010ditu borbu za nezavisnost. Ali, ta osoba treba i da poznaje Srbiju, po mogu\u0107stvu neko ko je i za vrijeme stare Jugoslavije u Srbiji \u017eivio, imao uspješnu profesionalnu karijeru, a samim tim ima i dobre prijatelje i kvalitetne kontakte. Neko ko poznaje, ko sara\u0111uje i poštuje etni\u010dku crnogorsku zajednicu u Srbiji (ne samo u krugu "dvojke", Maderi ili Moskvi). <\/p>\n Nama trebaju mostovi da se grade i treba nam neko ko ne po\u010dinje sa nule, ve\u0107 osoba koja je sa Crnogorcima u Srbiji sara\u0111ivala, prije, za vrijeme i nakon referenduma. To nijesu veliki zahtjevi. Najbolje bi bilo da to bude osoba koja je posje\u0107ivala kulturne, duhovne i politi\u010dke manifestacije crnogorske zajednice u Srbiji – jer to bi bio samo garant uspješnog mandata. A takvih zvani\u010dnika ima, koji se ne stide da posje\u0107uju opštine u Srbiji gdje \u017eive Crnogorci ili koji su ve\u0107 uspostavili bratske veze sa Crnom Gorom. Nama je potreban diplomata koji \u0107e dati konkretan doprinos o\u010duvanju nacionalnog identiteta Crnogoraca u Srbiji, ali i graditi nove i popravljati srušene mostove prijateljstva izme\u0111u Srbije i Crne Gore. <\/p>\n Da li Crna Gora ima takve osobe i da li ih mo\u017ee prepoznati. Ima i mo\u017ee. A da li ho\u0107e, uskoro \u0107e vrijeme pokazati.<\/p>\n Naravno, uvjereni smo da \u0107e izbor Crne Gore biti najbolji mogu\u0107i i doceka\u0107emo novog Ambasadora otvorenih ruku i otvorenih srca sa idejom da pru\u017eimo maksimalnu mogu\u0107u pomo\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mi i ne smatramo da \u017eurimo sa inicijativama. Mi strahovito kasnimo. Mi ne smatramo da je prerano za Crnogorski jezik u Srbiji, za Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu, za Crnogorsku Partiju, za Crnogorski narod u Srbiji. Skoro da je kasno za sve<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44752","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44752"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44752\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}