{"id":44748,"date":"2008-12-11T11:01:22","date_gmt":"2008-12-11T11:01:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44748"},"modified":"2008-12-11T11:01:22","modified_gmt":"2008-12-11T11:01:22","slug":"treci-kvartalni-izvjestaj-o-stanju-ljudskih-prava-u-cg-u-2008","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/12\/11\/treci-kvartalni-izvjestaj-o-stanju-ljudskih-prava-u-cg-u-2008\/","title":{"rendered":"Tre\u0107i kvartalni izvje\u0161taj o stanju ljudskih prava u CG u 2008."},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Inicijativa mladih za ljudska prava<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong><br \/>I Prethodne informacije<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Inicijativa mladih za ljudska prava u 2008. godini svoj monitoring po&scaron;tovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, fokusirala je na pra\u0107enje slu\u010dajeva policijske torture i politi\u010dki motivisanog nasilja. O svom radu u ovim oblastima Inicijativa, planom za 2008. godinu, javnost obavje&scaron;tava kvartalnim izvje&scaron;tajima. Ovo je tre\u0107i i poslednji kvartalni izvje&scaron;taj za 2008. godinu. Inicijativa je u kvartalnim izvje&scaron;tajima ponudila osnovne informacije o stanju u ovim oblastima i konkretnim slu\u010dajevima, a o detaljnijim informacijama Inicijativa \u0107e obavijestiti javnost putem godi&scaron;njeg izvje&scaron;taja koji je u pripremi i njegovo objavljivanje o\u010dekujemo sredinom januara 2009. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Svi zainteresovani za neki od konkretnih slu\u010dajeva, mogu se obratiti kancelariji Inicijative, koja vodi urednu, sistematizovanu i dokumentovanu evidenciju o svim slu\u010dajevima. Svi koji posjeduju informacije o slu\u010dajevima torture, politi\u010dki motivisanog nasilja i ostalim slu\u010dajevma kr&scaron;enja ljudskih prava, se mole da informacije dostave kancelariji Inicijative.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Informacije iz na&scaron;ih prethodnih slu\u010dajeva su kori&scaron;\u0107ene u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju Amnesty Intrenational-a, na UN komitetu za sprje\u010davanje torture, prilikom nedavne rasprave o Crnoj Gori, kao i mnogih drugih me\u0111unarodnih organizacija.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Monitoring ljudskih prava koji sprovodimo u Crnoj Gori, realizuje \u010detvoro\u010dlani istra\u017eiva\u010dki tim, uz podr&scaron;ku Regionalne kancelarije YIHR-a i &Scaron;vedskog helsin&scaron;kog komiteta.<\/p>\n<p><strong>II Policijska tortura<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Istra\u017eiva\u010di Inicijative mladih za ljudska prava u periodu od 01. septembra do 09. decembra zabilje\u017eili su&nbsp; deset slu\u010dajeva u kojima su se gra\u0111ani \u017ealili na postupanja policijskih slu\u017ebenika i jedan incident u Zavodu za izvr&scaron;enje krivi\u010dnih sankcija. Brojnost ovih slu\u010dajeva je ni\u017ei nego u dva prethodna posmatrana i anlizirana kvartala. U prvom kvartalu bilo je 14 slu\u010dajeva, a u drugom 13. Gra\u0111ani koji su iznijeli optu\u017ebe na rad pojedinih policajaca, u ovom kvartalu, u sedam slu\u010dajeva istakli su da su do\u017eivljeli mu\u010denje tj. fizi\u010dko zlostavljanje, a u tri slu\u010daja poni\u017eavaju\u0107e postupanje. Optu\u017ebe za incident u ZIKS-u se odnose na fizi\u010dko zlostavljanje.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda &Scaron;efko Crnovr&scaron;anin 08.12.2008. godine ocijenio je da se u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima ljudska prava i dalje kr&scaron;e, te da su kancelariji Za&scaron;titnika gra\u0111ani ulo\u017eili predstavke 14 puta ove godine koje su se odnosile na rad policije. <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U ovom periodu izra\u017eeno je i nasilno i neprijateljsko pona&scaron;anje gra\u0111ana prema policijskim slu\u017ebenicima. Broj policijskih slu\u017ebenika koji su zadobili povrede u ovom kvartalu, obavljaju\u0107i svoju slu\u017ebenu du\u017enost, prema dosada&scaron;njim podacima koje posjeduje Inicijativa je 26.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tortura je zabranjena brojnim me\u0111unarodnim i doma\u0107im pravnim dokumentima. Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih kazni i postupaka torturu defini&scaron;e kao svaki oblik nano&scaron;enja bola ili te&scaron;ke tjelesne i du&scaron;evne patnje kako bi se od te osobe ili neke tre\u0107e, dobilo priznanje ili informacija, ili da bi se ta osoba kaznila za djelo koje je izvr&scaron;ila ili za \u010dije je izvr&scaron;enje osumnji\u010dena, da bi se ta osoba zastra&scaron;ila ili da bi se na nju izvr&scaron;io pritisak, ili zbog bilo kojeg drugog razloga utemeljenog na bilo kojem obliku diskriminacije, ako tu bol ili patnje nanosi slu\u017ebeno lice ili bilo koja druga osoba koja djeluje u slu\u017ebenom svojstvu, ili na njen podsticaj ili s njezinim izri\u010ditim ili pre\u0107utnim pristankom. Prema brojnim me\u0111unarodnim dokumentima &bdquo;zabrana zlostavljanja&quot; se ne smije ukinuti ni u slu\u010dajevima rata i vanrednog stanja. Dr\u017eava ima dvije obaveze kada je u pitanju zlostavljanje prve su negativne da se uzdr\u017ei od zlostavljanja i druge su pozitivne da sprovede hitnu, temeljnu i djeletvornu istragu koja vodi gonjenju i ka\u017enjavanju pojedinaca i da preventivno djeluje kako bi spre\u010davala torturu. Ukoliko dr\u017eava propusti da sprovede hitnu, temeljnu i djelotvornu istragu op&scaron;ta pravna zabrana zlostavljanja u praksi bi bila obesmi&scaron;ljena i neefikasna. Konvencija protiv mu\u010denja UN izri\u010dito predvi\u0111a obavezu dr\u017eave da sprovede hitnu i djelotvornu istragu koja vodi sudskom gonjenju i ka\u017enjavanju po\u010dinilaca zlostavljanja.<\/p>\n<p><strong>Kratak opis slu\u010dajeva od septembra do 10. decembra<\/strong> <\/p>\n<p><u>03.09.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Mirko \u017duri\u0107 iz Kola&scaron;ina prijavio je incident u kom trvdi da su ga policajci Ispostave Kola&scaron;in Vlahovi\u0107 Radovan, &Scaron;\u0107epanovi\u0107 Radovan i Dra&scaron;kovi\u0107 Predrag tukli kako bi od njega iznudili priznanje da je korisnik narkotika i informaciju ko je prodao B.S. narkotike od kojih je preminuo.<\/p>\n<p>Nakon toga \u017duri\u0107 je zatra\u017eio pomo\u0107 u kola&scaron;inskom Domu zdravlja gdje je sa\u010dinjen nalaz o povredama.<\/p>\n<p>Unutra&scaron;nja kontrola rada policije pritu\u017ebu koju je Radmila \u017duri\u0107, Mirkova majka, podnijela 03.09.2008. godine nakon sprovedenog postupka ocijenila kao neosnovano.<\/p>\n<p>Dana 04.09.2008. godine Radmila \u017duri\u0107 je podnijela i krivi\u010dnu prijavu Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu u Kola&scaron;inu. Proces je u toku. <\/p>\n<p><u>20.09.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Milo&scaron; \u0110uri\u0107 iz Kola&scaron;ina 22. septembra obratio se Direktoru Uprave policije, Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova, Vladi Republike Crne Gore, Predsjedniku Crne Gore i Za&scaron;titniku ljudskih prava, u kome je naveo nedoli\u010dno i nezakonito pona&scaron;anje policijskih slu\u017ebenika Ispostave Kola&scaron;in. Naime, 20. septembra na imanje \u0110uri\u0107a do&scaron;la su dva automobila, sa pet policijskih slu\u017ebenika bez povoda i sudskog naloga, kako su saop&scaron;tili \u0110uri\u0107u, do&scaron;li su po usmenom nalogu na\u010delnika policije Ispostave Kola&scaron;in da obezbijede Elektroprenosu da izvr&scaron;i popravke na dalekovodu jer se \u0110uri\u0107 nalazi u sporu sa Elektroprenosom. Tada su od njega tra\u017eili da po\u0111e sa njima u policijske prostorije da da izjavu. Po navodima \u0110uri\u0107a policajci nijesu imali nalog i pona&scaron;ali su se nedoli\u010dno.<\/p>\n<p><u>21.09.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Mje&scaron;tani sela Dragovolji\u0107a (Nik&scaron;i\u0107) 21. septembra blokirali su put da ne dozvole prolaz sve&scaron;tenstvu i vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) do imanja Bojana Bojovi\u0107a i sprije\u010de postavljanje kamena temeljca za izgradnju budu\u0107eg hrama CPC u Risjem dolu.<\/p>\n<p>Policija je tom prilikom intervenisala u cilju spre\u010davanja nezakonite blokade puta i privela 65 stanovnika sela. Mje&scaron;tani koji su privedeni istakli su da su policajci koristili prekomjernu silu i najavili podno&scaron;enje krivi\u010dnih prijava kod nadle\u017enih organa.<\/p>\n<p>Odbor za bezbjednost i odbranu saglasio se, kako su Vijesti prenijele od 17.10.2008. godine da je policija postupala u skladu sa zakonom primjenjuju\u0107i silu prema mje&scaron;tanima. \u010clan odbora Dobrilo Dedei\u0107 je istakao stav da je policija prekora\u010dila svoja zakonska ovla&scaron;\u0107enja i upotrijebila prekomjernu silu prema vjernicima Srpske pravoslavne crkve.<\/p>\n<p>U ovom incidentu neprimjereno pona&scaron;anje policijskih slu\u017ebenika prijavili su i novinari koji su bili na zadatku da izvje&scaron;tavaju javnost o zbivanjima toga dana. Novinari su istakli neprimjereno pona&scaron;anje jednog policajca, ali i oduzimanje opreme za rad i uni&scaron;tavanje prethodno snimljenog materijala.<\/p>\n<p>Inicijativa nema informaciju da li su novinari podnijeli krivi\u010dne prijave protiv odgovornih policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n<p><u>10.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Miljan &Scaron;\u0107epanovi\u0107, Miljan Nedovi\u0107, Svetolik Todosijevi\u0107 i Stojan Rube\u017ei\u0107 tvrde da ih je policija u Kotoru tukla poslije tu\u010de koja se dogodila u kafi\u0107u &bdquo;San \u0110ovani&quot; prenio je dnevni list DAN, Grupa mladi\u0107a iz Grblja tvrdi da ih je policija u Kotoru pretukla bez razloga, 12.10.2008. godine.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di Inicijative do sada nijesu uspjeli da prona\u0111u kontakte od pomenutih mladi\u0107a. Tako\u0111e, nemamo informaciju da li je Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu rada policije ispitivalo navedene navode, niti da li je nadle\u017eni tu\u017eilac procesuirao slu\u010daj.<\/p>\n<p><u>13.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Nikola Stajovi\u0107 iz Podgorici prijavio je incident koji se dogodio ispred Skup&scaron;tine Crne Gore nakon protesta opzicije povodom odluke Vlade da prizna nezavisnost Kosova. Kako je Stajovi\u0107 ispri\u010dao istra\u017eiva\u010du Inicijative oko desetak policajaca su ga tukli ispred same zgrade Skup&scaron;tine Crne Gore. Kako je naveo tukli su ga nogama, rukama i pendrecima svuda po tijelu. Stajevi\u0107 je nedavno imao operaciju &bdquo;testisa&quot; i u incidentu je povrije\u0111en na isto mjesto, tako da je morao opet biti podvrgnut operaciji. Stajovi\u0107 je podnio krivi\u010dnu prijavu protiv vi&scaron;e nepoznatih policijskih slu\u017ebenika za nano&scaron;enje te&scaron;kih tjelesnih povreda.<\/p>\n<p><u>16.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Porodica Dobra&scaron;inovi\u0107 iz Berana (Gornje Zaostro) prijavila je incident koji se dogodio 16. oktobra ispred njihove porodi\u010dne ku\u0107e u Gornjem Zaostru. Naime, toga dana su \u010detiri slu\u017ebenika Podru\u010dne jedinice policije Berane po nalogu Osnovnog suda U Beranama imali zadatak da privedu Vujadina Dobra&scaron;inovi\u0107a zbog krivi\u010dnog djela nezakonita sje\u010da &scaron;ume.<\/p>\n<p>Porodica Dobra&scaron;inovi\u0107 je optu\u017eila policijske slu\u017ebenike da svoja zakonska ovla&scaron;\u0107enja nijesu preduzeli u skladu sa zakonom. Istakli su da su se policijski slu\u017ebenici pona&scaron;ali nedoli\u010dno policijskoj etici, da su prijetili njihovoj maloljetnoj djeci i da su upotrijebili vatreno oru\u017eje.<\/p>\n<p>Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu rada policije pritu\u017ebu koju je podnijela Dragana Dobra&scaron;inovi\u0107, Vujadinova supruga, nakon sprovedenog postupka, ocijenilo je kao neosnovanu i konstatovalo da su policijski slu\u017ebenici svoja ovla&scaron;\u0107enja preduzeli u skladu sa zakonom. Vatreno oru\u017eje su, kako je navedeno u odgovoru Inicijativi, upotrijebljeno nakon vi&scaron;e upozorenja od strane policijskih slu\u017ebenika Vujadinu koji se nalazio u bjekstvu da stane, na na\u010din da je jedan hitac ispaljen u vis.<\/p>\n<p>Sonja Dobra&scaron;inovi\u0107 je podnijela krivi\u010dnu prijavu protiv policajaca zbog krivi\u010dnog djela zloupotreba slu\u017ebenog polo\u017eaja nadle\u017enom dr\u017eavnom tu\u017eiocu, koji je od policije zatra\u017eio prikupljanje dodatnih obavje&scaron;tenja.<\/p>\n<p>Policija je tako\u0111e, protiv Sonje podnijela krivi\u010dnu prijavu zbog sumnje da je po\u010dinila krivi\u010dno djelo spre\u010davanje slu\u017ebenog lica u vr&scaron;enju slu\u017ebene radnje. Predmet protiv Dobra&scaron;inovi\u0107ke se nalazi kako je Uprava policije saop&scaron;tila u fazi sudske istrage kod Osnovnog suda u Beranama.<\/p>\n<p>U toku su aktivnosti Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca u Beranama po optu\u017ebama Dobra&scaron;inovi\u0107a protiv policije.&nbsp; <\/p>\n<p><u>26.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U izjavi, koju je dostavio istra\u017eiva\u010du Inicijative, Andrija Lalevi\u0107 iz Bijelog Polja prijavio je incident u kom je optu\u017eio policajca O.B. da ga je pretukao u prostorijama Podru\u010dne jedinice Podgorica. Naime, Lalevi\u0107 je 26. oktobra priveden u Podru\u010dnu jedinicu policije pod prekr&scaron;ajnom prijavom da je upravljao putni\u010dkim motornim vozilom pod dejstvom alkohola gdje je zadr\u017ean. Lalevi\u0107 je istakao da ga je jedan policajac pretukao i da je zadr\u017ean &scaron;est sati u prostoriji koja nije imala prozora niti bilo kakvog mobilijara a da mu niko od policije nije ukazao pomo\u0107, uklju\u010duju\u0107i i vodu.<\/p>\n<p>Unutra&scaron;nja kontrola je nakon sprovedenog postupka donijela ocjenu da je pritu\u017eba osnovana i predlo\u017eeno je da se u konkretnom slu\u010daju protiv odgovornog policijskog slu\u017ebenika pokrene disciplinski postupak. Tako\u0111e, spisi predmeta su dostavljeni Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu u Podgorici na ocjenu i odlu\u010divanje o postojanju elemenata krivi\u010dne odgovornosti.<\/p>\n<p><u>28.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Sa&scaron;a Risti\u0107, iz Podgorice, prijavio je incident u kom tvrdi da je pretu\u010den u prostorijama podgori\u010dke policije. Naime, Risti\u0107 je u\u010destvovao na protestu koji je opozicija organizovala povodom odluke Vlade da prizna nezavisnost Kosova. Policija ga je potra\u017eivala poslije protesta zbog sumnje da je po\u010dinio krivi\u010dno djelo &bdquo;nasilni\u010dko pona&scaron;anje&quot;. Risti\u0107 se 28. oktobra dobrovoljno predao policiji u Podgorici. Kako tvrdi 29. oktobra oko 11:30 h policajac ga je iz \u0107elije br. dva premjestio u prostoriju u kojoj nema prozora, mobilijara i mokrog \u010dvora, koja se \u017eargonski naziva &bdquo;betonjerka&quot;. Ne dugo zatim svijetlo u toj prostoriji je izga&scaron;eno i u prostoriju su u&scaron;la tri policajca sa fantomkama na glavama, i kako Risti\u0107, tvrdi tukli su ga nogama, palicama i &scaron;akama \u010dime su mu nanijeli povrede. <\/p>\n<p>Pravni zastupnik Sa&scaron;e Risti\u0107a Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu u Podgorici je podnio krivi\u010dnu prijavu protiv trojice nepoznatih policajaca za torturu. Tako\u0111e, podnio je predstavku i Upravi policije u vezi konkretnog slu\u010daja. Kako nam je saop&scaron;tio Unutra&scaron;nja kontrola rada policije mu je dostavila odgovor da nije mogla kroz postupak utvr\u0111ivanja navoda iz predstavke do\u0107i do \u010dinjenica koje bi je potvrdile kao osnovanu te da \u0107e spise predmeta dostaviti nadle\u017enom tu\u017eiocu na odlu\u010divanje i dalje procesuiranje.<\/p>\n<p><u>28.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Marija Vuja\u010di\u0107 iz Podgorice dostavila je dnevnim novinama &bdquo;DAN&quot; pismenu izjavu u kojoj je opisala incident i kako tvrdi da su je policijski slu\u017ebenici Podru\u010dne jedinice Podgorica maltretirali u prostorijama policije. Kako je istakla policija ju je uhapsila na ulici i zadr\u017eala vi&scaron;e od pet sati. Motiv za njeno hap&scaron;enje bilo je to &scaron;to je ona prijateljica Aleksandra Pejanovi\u0107a koga je policija potra\u017eivala kao i Risti\u0107a zbog sumnje da je po\u010dinio &bdquo;nasilno pona&scaron;anje&quot; na protestu opozicije. Vuja\u010di\u0107ka je istakla da su je policajci maltretirali, da je jedan od njih gurnuo stolicu i da je pala, kao i da su je policijski inspektori prisilili da potpi&scaron;e dva papira a da joj pri tom nijesu dozvolili da pozove advokata.<\/p>\n<p>Uprava policije je izdala saop&scaron;tenje u kom je negirala navode Vuja\u010di\u0107ke i saop&scaron;tila da su policijski slu\u017ebenici prema njoj postupali u skladu sa zakonom.<\/p>\n<p>Inicijativa do ovog trenutka nema informacije da li je Vuja\u010di\u0107ka podnijela krivi\u010dne prijave nadle\u017enom tu\u017eiocu protiv policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n<p><u>31.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Aleksandar Pejanovi\u0107 iz Podgorice policiji se predao 31.10.2008. godine, a policija ga je potra\u017eivala zbog sumnje da je po\u010dinio krivi\u010dno djelo &bdquo;nasilno pona&scaron;anje&quot; i &bdquo;napad na slu\u017ebeno lice&quot; na protestu opozicije protiv odluke Vlade da prizna nezavisnost Kosova. Za vrijeme trajanja pritvora od dva dana Pejanovi\u0107 je optu\u017eio pripadnike Podru\u010dne jedinice Podgorica da su ga na brutalan na\u010din pretukli u prostoriji koja se naziva &bdquo;betonjerka&quot;. Pejanovi\u0107 je na protestu opozicije zadobio povredu koju je i registrovao dr Aleksandar Filipovi\u0107 na Poliklinici Filipovi\u0107 13.10.2008. godine i na toj klinici je Pejanovi\u0107u ukazana pomo\u0107. U tom izvje&scaron;taju se navodi samo jedna povreda i to rana na lijevoj arkadi u du\u017eini 2 cm. Nakon izlaska iz policijskog pritvora Pejanovi\u0107 se obratio Klini\u010dkom centru Crne Gore u kom se konstatuju slede\u0107e povrede: krvni podliv na glavi veli\u010dine 8&#215;9 cm, potilja\u010dno oguljotina ko\u017ee veli\u010dine 5x1cm, ispod lijevog oka krvni podliv 3&#215;3 cm, u slabinskoj regiji desno krvni podliv veli\u010dine 8&#215;7 cm, na le\u0111ima tri krvna podliva dimenzija 1&#215;2 cm, u predjelu ki\u010dme ilija\u010dne kosti krvni podliv 10&#215;5 cm, u desnoj glutalnoj regiji krvni podliv veli\u010dine 12&#215;12 cm koji se nastavlja u krvni podliv po zadnjoj strani desne butine veli\u010dine 8&#215;4 cm, na spoljnoj strani desne butine krvni podliv 10&#215;13 cm, na unutra&scaron;njoj strani lijeve butine distalno krvni podliv veli\u010dine 6&#215;7 cm, na oba koljena vi&scaron;e oguljotina, na unutra&scaron;njoj strani lijeve potkoljenice krvni podliv veli\u010dine 8&#215;8 cm i vi&scaron;e polja crvenila ko\u017ee na rukama. Tako\u0111e u izvje&scaron;taju ljekara specijaliste Klini\u010dkog centra navodi se da je Pejanovi\u0107a dovela policija i da je kazao da su ga u poslednjih 48 sati tukla druga lica, te da je pacijentu bilo te&scaron;ko prilikom snimanja. Pejanovi\u0107 je, kako je naveo zbog toga &scaron;to mediji nijesu prenijeli istinu kakva jeste, snimio video zapis u kom je ispri\u010dao &scaron;ta mu se de&scaron;avalo za vrijeme pritvora u policiji. Video zapis je dostupan na web stranici www.istinaosasi.blip.tv .<\/p>\n<p>Brojni me\u0111unarodni i doma\u0107i subjekti su osudili prebijanje Aleksandra Pejanovi\u0107a. Pored doma\u0107ih opozicionih politi\u010dkih partija prebijanje su osudile i pojedine nevladine organizacije. Inicijativa je ovom prilikom osudila prebijanje Pejanovi\u0107a i pozvala nadle\u017ene organe da sprovedu brzu, efikasnu i djelotvornu istragu. Ovaj incident su osudile i &bdquo;Amnesty International&quot;, &bdquo;Freedom hause&quot; i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>Unutra&scaron;nja kontrola rada policije saop&scaron;tila je da su slu\u017ebenici policije prema Pejanovi\u0107u slu\u017ebene radnje preduzeli u zakonskim okvirima.<\/p>\n<p>Osnovni dr\u017eavni tu\u017eilac \u0110ur\u0111ina Ivanovi\u0107 otvorila je istragu u konkretnom slu\u010daju. Na osnovu saznanja koje ima Inicijativa Osnovni dr\u017eavni tu\u017eilac je spise predmeta dostavila nadle\u017enom sudu sa predlogom za pokretanje istra\u017enih radnji. Proces je u toku.<\/p>\n<p><strong>Incident u ZIKS-u<\/strong><\/p>\n<p><u>13. septembar 2008 godine<\/u><\/p>\n<p>Dvije nevladine organizacije Sigurna \u017eenska ku\u0107a i Akcija za ljudska prava iz Podgorice 17. septembra 2008. godine izdale su saop&scaron;tenje za javnost u kome su navele da je do&scaron;lo do kr&scaron;enja ljudskih prava Vladane Kljaji\u0107 dok se nalazila u Istra\u017enom ztvoru u Spu\u017eu. Naime, Milena Kljaji\u0107, Vladanina majka, je podnijela krivi\u010dnu prijavu protiv slu\u017ebenica ZIKS-a zbog nano&scaron;enja te&scaron;kih povreda. Direktorka Sigurne \u017eenske ku\u0107e Ljiljana Rai\u010devi\u0107 je saop&scaron;tila da se li\u010dno uvjerila da je Vladana Kljaji\u0107 u modricama, da ote\u017eano govori, da osje\u0107a bolove u bubrezima i da mokri krv. Dalje se u saop&scaron;tenju navodi, da je Rai\u010devi\u0107ka uputila pismo predsjedniku vi&scaron;eg suda, Ivici Stankovi\u0107u, u kome je zahtijevala hitnu i nezavisnu medicinsku procjenu njenog stanja i njeno odgovaraju\u0107e lije\u010denje.<\/p>\n<p>Istra\u017eni sudija u Podgorici Radomir Ivanovi\u0107 je obavio razgovor sa Vladanom i naredio da Vladana dobije poseban ljekarski pregled koji \u0107e obaviti vje&scaron;tak dr Dragana \u010cuki\u0107.<\/p>\n<p>Ovaj incident je prijavljen i kancelariji Za&scaron;titnika ljudskih prava, \u010dija je Zamjenica, Marijana Lakovi\u0107 posjetila tim povodom ZIKS i obavila razgovore sa Vladanom, direktorom ZIKS-a kao i sa jednom od slu\u017ebenica koje su u\u010destvovale u incidentu. Kancelarija Za&scaron;titnika \u0107e pratiti postupak kod nadle\u017enih dr\u017eavnih organa.<\/p>\n<p>Uprava ZIKS-a je saop&scaron;tila da je Kljaji\u0107ka prilikom raporta, zbog disciplinskog prestupa, u kancelariji na\u010delnika zatvora Podgorica fizi\u010dki napala na slu\u017ebeno lice koje je obezbje\u0111ivalo i tom prilikom nanijela te&scaron;ke povrede slu\u017ebenici ZIKS-a u predjelu lica. Te da bi je sprije\u010dile u daljem nano&scaron;enju povreda slu\u017ebenice ZIKS-a su upotrijebile fizi\u010dku silu u skladu sa zakonom. Dalje se navodi da je ZIKS 8. septembra protiv Kljaji\u0107ke Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu podnio krivi\u010dnu prijavu zbog napada na slu\u017ebeno lice i nano&scaron;enja te&scaron;ke tjelesne povrede.<\/p>\n<p>Osnovni dr\u017eavni tu\u017eilac u Podgorici Inicijativi je dostavio informaciju da je 29.09.2008. godine, postupaju\u0107i po krivi\u010dnoj prijavi Uprave policije ispostave Danilovgrad, stavio istra\u017enom sudiji Osnovnog suda u Danilovgradu predlog za preduzimanje istra\u017enih radnji protiv dvije slu\u017ebenice ZIKS-a zbog krivi\u010dnog djela laka tjelesna povreda izvr&scaron;enog na &scaron;tetu pritvorenice Kljaji\u0107.<\/p>\n<p>Postupak pred Osnovnim sudom u Danilovgradu je u toku.<\/p>\n<p><strong>Zaklju\u010dci i preporuke<\/strong><\/p>\n<p>U Crnoj Gori u ovom kvartalu desio se manji broj slu\u010dajeva torture nego u prethodno posmatranim periodima, ali je taj broj jo&scaron; uvijek na zabrinjavaju\u0107em nivou.<\/p>\n<ul>\n<li>Istrage za sve slu\u010dajeve u kojima se gra\u0111ani \u017eale na postupanja policijskih slu\u017ebenika ne sprovode se hitno, temeljno i djelotvorno od strane nadle\u017enih institucija. Istrage moraju biti javne u svim svojim fazama, nadle\u017ene institucije moraju obavijestiti javnost o toku istrage. Istrage moraju biti djelotvorne i voditi sudskom gonjenju i ka\u017enjavanju po\u010dinilaca.<\/li>\n<li>Postoje slu\u010dajevi u kojima gra\u0111ani nijesu dobili pravo na pravnog zastupnika i pregled kod doktora po vlastitom izboru. Dr\u017eava mora raditi na uspostavljanju minumuma standarda za prevenciju torture. Svim licima bilo da se pozivaju na informativne razgovore ili da su privedena zbog sumnje da su po\u010dinila krivi\u010dna djela treba omogu\u0107ititi pravnog zastupnika od prvog momenta, mogu\u0107nost obavljanja telefonskog poziva i izbor doktora i pregled bez prisustva policijskih slu\u017ebenika u vidnom okru\u017eenju.<\/li>\n<li>Prostorije za zadr\u017eavanje lica nijesu u skladu sa me\u0111unarodnim standardima. Inicijativa podr\u017eava odluku Uprave policije da ove prostorije adaptira i postavi video nadzor. Smatramo da iako je ovaj korak va\u017ean, nije i dovoljan da se sprije\u010di tortura. Zato smatramo da Uprava policije ima obavezu da u zabranu zlostavljanja uklju\u010di dodatnu edukaciju svojih slu\u017ebenika koji imaju kontakte sa licima li&scaron;enim slobode.<\/li>\n<li>Kazne pred disciplinskim organima, prema policajcima za koje se ustanovilo da su prekora\u010dili svoja zakonska ovla&scaron;\u0107enja i policijsku etiku su blage i \u010desto nesrazmjerne sa onima koje izri\u010de sud. Kazne moraju biti srazmjerne po\u010dinjenim prekora\u010denjima kako bi i ostvarile preventivnu svrhu. Ka\u017enjavanje mora obuhvatiti i policajce koji ne spre\u010davaju ili ne prijavljuju kolege u vr&scaron;enju nezakonitih radnji.<\/li>\n<li>Napadi na slu\u017ebena lica moraju se sankcionisati u skladu sa zakonskim propisima i na taj na\u010din za&scaron;tititi slu\u017ebena lica u obavljanju svoje du\u017enosti. Razmotriti poo&scaron;travanje kazni za napad na slu\u017ebeno lice.<\/li>\n<li>Natavak neprihvatljivog pona&scaron;anja slu\u017ebenika policije prema novinarima zabrinjava. Dr\u017eava mora za&scaron;tititi i osigurati nesmetan rad novinara i u kriznim situacijama. Oni se u ovim situacaijama ne smiju smatrati nezgodnim, i kazniti odgovorne policijske slu\u017ebenike.<\/li>\n<li>U incidentu koji se dogodio u ZIKS-u kvalifikacija krivi\u010dnog djela trebala je da stoji kao &bdquo;zlostavljanje i mu\u010denje&quot;, ta\u010dnije &bdquo;nezakonito ka\u017enjavanje&quot; a ne &bdquo;nano&scaron;enje lakih tjelesnih povreda&quot; jer optu\u017ebe koje je Kljaji\u0107ka iznijela upu\u0107uju na prvi slu\u010daj.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>III Politi\u010dki motivisano nasilje<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Inicijativa mladih za ljudska prava zabilje\u017eila je &scaron;est slu\u010dajeva politi\u010dki motivisanog nasilja u ovom periodu. U ovom kvartalu bilje\u017eimo rast politi\u010dki motivisanog nasilja. Incidenti su ozna\u010deni kao vjerska netrpeljivost, napadi na prostorije politi\u010dkih partija i nastavak pritiska na svjedoka deportacije bosanskih izbjeglica Slobodana Pejovi\u0107a uni&scaron;tavanjem njegove imovine.<\/p>\n<p>Kratak opis slu\u010dajeva:<\/p>\n<p><em>04.10.2008. godine<\/em><\/p>\n<p>Automobil u vlasni&scaron;tvu Miodraga Baleti\u0107a zapaljen je 04. oktobra oko \u010detiri sata ujutru. Baleti\u0107 je predsjednik Odbora Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) u Nik&scaron;i\u0107u. Uvi\u0111aj na licu mjesta je izvr&scaron;ila nik&scaron;i\u0107ka policija. Saop&scaron;teno je da je auto zapaljeno na na\u010din da je benzinom poliven prvi desni to\u010dak automobila a zatim zapaljen. U izjavi za &bdquo;Vijesti&quot; Baleti\u0107 je optu\u017eio one kojima smeta CPC.<\/p>\n<p>Inicijativa do sada nema saznanja da li je Uprava policije identifikovala po\u010dinioce ovog djela.<\/p>\n<p><u>07.10.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Na sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore dok je trajala rasprava o Izvje&scaron;taju o stanju tr\u017ei&scaron;ta osiguranja do&scaron;lo je do incidenta izme\u0111u poslanika Demokratske partije socijalista Obrada Mi&scaron;a Stani&scaron;i\u0107a i Socijalisti\u010dke narodne partije Velizara Kalu\u0111erovi\u0107a. Kako su prenijeli mediji nakon kra\u0107e verbalne prepirke pomenuti poslanici su krenuli jedan prema drugome dok su njihove kolege sprije\u010dile da do\u0111e i do fizi\u010dkog sukoba. Poslanici su jedan drugome uputili prijete\u0107e rije\u010di.<\/p>\n<p>O ovom incidentu nadle\u017eni skup&scaron;tinski organi se nijesu izja&scaron;njavali.<\/p>\n<p><u>13.10.2008.godine<\/u><\/p>\n<p>Povodom odluke Vlade Crne Gore da prizna nezavisnost Kosova opozicione politi\u010dke partije su organizovale protesno okupljanje gra\u0111ana ispred Skup&scaron;tine Crne Gore 13. oktobra. Na protestu je do&scaron;lo do sukoba izme\u0111u demostranata i policije. Odre\u0111en broj demostranata je napao policijske slu\u017ebenike bacaju\u0107i na njih kamenice, fla&scaron;e kao i pirotehni\u010dka sredstva.<\/p>\n<p>U neredima je povrije\u0111eno 26 policijskih slu\u017ebenika i 11 gra\u0111ana. U toku no\u0107i 13\/14 oktobra policija je izvr&scaron;ila oko 20 uvi\u0111aja na licu mjesta kojom prilikom je utvr\u0111eno da je na objektima Skup&scaron;tine Crne Gore, Predsjednika, Po&scaron;te, Centralne banke kao i ve\u0107em broju privatnih objekata, policijskim i privatnim motornim vozilima konstatovana zna\u010dajna materijalna &scaron;teta. Utvr\u0111ivanje iznosa materijalne &scaron;tete u nadle\u017enosti je op&scaron;tinskih organa Glavnog grada. Inicijativa je uputila zahtjev za slobodnim pristupom informacijama Glavnom administratoru Glavnog grada, ali do sada nijesmo dobili informacije o visini po\u010dinjene materijalne &scaron;tete.<\/p>\n<p>Uprava policije je protiv 17 lica podnijela krivi\u010dnu prijavu Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eiocu, dok je Podru\u010dnom organu za prekr&scaron;aje podnesen zahtjev protiv 26 lica navodi se u dopisu Uprave policije Inicijativi. Protiv organizatora skupa nije procesuirana prijava.<\/p>\n<p><u>18.11.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Prostorije Socijalisti\u010dke narodne partije (SNP) koje se nalaze u Bloku V u no\u0107i izme\u0111u 17.11. i 18.11.2008. godine su kamenovane. I tom prilikom polomljena su prednja stakla od kancelarija. Predsjednik op&scaron;tinskog odbora SNP-a, Velizar Kalu\u0111erovi\u0107 istra\u017eiva\u010du Inicijative&nbsp; je kazao da se SNP na toj lokaciji nalazi blizu deceniju i da im se ne&scaron;to sli\u010dno nije desilo. Tako\u0111e je istakao &bdquo;da bi mi u SNP-u veoma voljeli da se po\u010dinioci otkriju, jer u suprotnom ostaje sumnja da je mogu\u0107i motiv da se kamenice bace na SNP poku&scaron;aj zastra&scaron;ivanja funkcionera i aktivista SNP-a uz poruku koja bi mogla da glasi u\u0107utite ovo Vam je samo blaga opomena ako nastavite kao do sada slijedi mnogo o&scaron;triji atak prema vama&quot;. I dalje je istakao &bdquo;Mi smo u prvoj reakciji nakon &scaron;to se ovo desilo poslali poruku svima da ako je napad motivisan ne\u010dijom namjerom da nas zastra&scaron;i onda je to bio samo pucanj u prazno. I funkcioneri i aktivisti koji dolaze u ove prostorije i ukupno na&scaron;a partija nastavljaju doslednju politi\u010dku borbu za pravednije crnogorsko dru&scaron;tvo, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala&quot;. Kalu\u0111erovi\u0107 je kazao da je policija bila na licu mjesta i da ih za sada niko iz policije nije obavijestio o rezultatima istrage.<\/p>\n<p><u>18.11.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Slobodanu Pejovi\u0107u iz Herceg Novog demolirano je auto 18.11.2008. godine. Pejovi\u0107 je svjedok o deportaciji bosanskih izbjeglica po\u010detkom 1992. godine.&nbsp; Od kada je po\u010deo da svjedo\u010di u ovom procesu Pejovi\u0107 je vi&scaron;e puta bio ugro\u017een, uni&scaron;tavana mu je imovina i pristizale su mu prijetnje. <\/p>\n<p>NVO Akcija za ljudska prava je osudila poslednji napad na Pejovi\u0107a u vidu uni&scaron;tavanja njegove imovine i podsjetila na ranije \u010deste slu\u010dajeve napada na njegovu bezbjednost i imovinu. I zatra\u017eila od nadle\u017enih dr\u017eavnih organa da za&scaron;tite Pejovi\u0107a na na\u010din &scaron;to \u0107e prona\u0107i i kazniti po\u010dinioca i nalogadavca poslednjeg djela.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010d kr&scaron;enja ljudskih prava Aleksandar Sa&scaron;a Zekovi\u0107 povodom saznanja za demoliranje automobila biv&scaron;em slu\u017ebeniku Ministarstava unutra&scaron;njih poslova Slobodanu Pejovi\u0107u obratio se direktoru Uprave policije zatra\u017eiv&scaron;i informacije o preduzetim mjerama i radnjama i provjeru bezbjednosnih prilika samog Pejovi\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Uprava policije je dostavila odgovor u kom se navodi da je na automobilu, koji je u vlasni&scaron;tvu Slobodana Pejovi\u0107a, polomljeno staklo na prednjim desnim vratima uz konstataciju da je do loma do&scaron;lo usled udara kamena, \u010diji su se djelovi nalazili u vozilu. Tako\u0111e u odgovoru stoji da slu\u017ebenici Podru\u010dne jedinice Herceg Novi preduzimaju mjere i radnje na otkrivanju po\u010dinioca a da dosada&scaron;nje aktivnosti u ovom slu\u010daju ne ukazuju na osnovanost sumnji g-dina Pejovi\u0107a.<\/p>\n<p>Tako\u0111e u odgovoru stoji da &bdquo;na osnovu raspolo\u017eivih saznanja i podataka, rukovodilac i starje&scaron;ine PJ Herceg Novi smatraju da ne postoje izvori prijetnji prema gospodinu Pejovi\u0107u, posebno ne zbog njegovog svjedo\u010denja o deportaciji tokom 1992. godine&quot;.<\/p>\n<p>Akcija za ljudska prava je istakla da od maja 1992. godine, kada je odbio da u\u010destvuje u izvr&scaron;enju Ratnog zlo\u010dina protiv izbjeglica, \u017eivot Slobodana Pejovi\u0107a ozbiljno je bio ugro\u017een tri puta, dva puta mu je uni&scaron;tavana imovina i nebrojeno puta mu je prije\u0107eno usmeno. I dodaje se da ni jedan izvr&scaron;ilac ovih napada i prijetnji do danas nije ka\u017enjen.<\/p>\n<p><u>28.11.2008. godine<\/u><\/p>\n<p>Nepoznati po\u010dinioci ili vi&scaron;e njih, kako su prenijele dnevne novine &bdquo;DAN&quot; 30.11.2008. godine, kamenovali su prostorije Demokratske srpske stranke (DSS) u Nik&scaron;i\u0107u. Polomljeni su prozori na prostorijama DSS. Kako se navodi incident se dogodio poslije sastanka Op&scaron;tinskog odbora DSS. Iz DSS-a su istakli da ovo nije prvi put da se ovo de&scaron;ava i dodali da je kamenovanje njihovih prostorija samo epizoda koja se vi&scaron;e ne smije ponoviti i ne smije ovakvo pona&scaron;anje obilje\u017eiti lokalne izbore u tom gradu.<\/p>\n<p>Povodom ovog doga\u0111aja nadle\u017eni dr\u017eavni organi se nijesu ogla&scaron;avali.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dci i preporuke:<\/p>\n<ul>\n<li>Veoma zabrinjavaju incidenti vjerski motivisani na relaciji dvije crkve SPC &#8211; CPC. Dr\u017eava mora ulo\u017eiti dodatni napor na otkrivanju po\u010dinilaca i srazmjerno po\u010dinjenom krivi\u010dnom djelu propisati sankcije i na\u0107i modalitete da se problemi i netrpeljivosti izme\u0111u vjernika dvije crkve rje&scaron;avaju na miran i dostojanstven na\u010din. Inicijativa poziva crkvene velikodostojnike da se uzdr\u017ee od izjava koje mogu produbljivati sukob i podsticati na sukobe, a da u svojim izjavama pozivaju gra\u0111ane na razumijevanje i toleranciju. Pozivamo vjernike da promovi&scaron;u vjeru, a ne da \u010dine nasilje u ime vjere. <\/li>\n<li>Nadle\u017eni organi moraju ulo\u017eiti dodatni napor na otkrivanju lica koja su izvr&scaron;ila napade i uni&scaron;tavanje prostorija politi\u010dkih partija. Ovo je posebno bitno, jer su u nardenoj godini izbori.<\/li>\n<li>Inicijativa poziva nadle\u017ene dr\u017eavne organe da preduzmu sve &scaron;to je potrebno da se obezbijedi sigurnost i bezbjednost svjedoka deportacije Muslimana, Slobodana Pejovi\u0107a, kao i da otkrije po\u010dinioce napada na njega.<\/li>\n<li>Inicijativa poziva poslanike Skup&scaron;tine Crne Gore da se pona&scaron;aju u skladu sa etikom poslani\u010dke funkcije, jer pona&scaron;anje suprotno tom se multiplikuje u netrpeljivosti kod gra\u0111ana<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Inicijativa mladih za ljudska prava I Prethodne informacije &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Inicijativa mladih za ljudska prava u 2008. godini svoj monitoring po&scaron;tovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, fokusirala je na pra\u0107enje slu\u010dajeva policijske torture i politi\u010dki motivisanog nasilja. O svom radu u ovim oblastima Inicijativa, planom za 2008. godinu, javnost obavje&scaron;tava kvartalnim izvje&scaron;tajima. Ovo je tre\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44748","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44748"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44748\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}