Predlog mjera za oporavak u vezi sa postoje\u0107om globalnom ekonomskom krizom, koje je pripremio predsjednik Pokreta za promjene<\/p>\n
Pi\u0161e: Neboj\u0161a Medojevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Privreda Crne Gore je posebno osjetljiva i zbog dvije veoma va\u017ene osobenosti: najve\u0107I dio BDP se kreira u sektoru usluga i niske pokrivenosti uvoza izvozom (izvozimo 388 mil EUR a uvozimo 1.5 milijardu EUR) po \u010demu smo medju svetskim rekorderima, a u Evropi ubjedljivo prvi. Opis toga stanja ne bi bio potpun kad cjelokupnoj slici ne bismo dodali još neke va\u017ene dijelove naše doma\u0107e stvarnosti: nemamo sopstvenu monetarnu politiku, a na javnu potrošnju u ovoj zemlji otpada 50% BDP-a. <\/p>\n Velika kriza na finansijskim tr\u017eištima svijeta za sada se pokušava riješiti koordiniranim djelovanjem nacionalnih vlada uz zna\u010dajnu intervenciju dr\u017eave. Ovaj intervencionizam se pokazao nu\u017enim u cilju preventivnog spre\u010davanja zna\u010dajnijeg negativnog uticaja finansijske krize na tzv. realni sektor, odnosno na cijelu privredu. Moglo bi se re\u0107i da je monetarna vlast u\u010dinila svoj dio posla kroz pripremu regulative, barem u ovoj fazi, a sada je red na izvršnoj vlasti I Parlamentu da obavi svoj dio posla. Crnogorska Vlada ne mo\u017ee i ne smije biti izuzetak, jer je naše tr\u017eište tiijesno povezano sa svijetom i samim time vrlo otvoreno I ranjivo. <\/p>\n Posledice globalne finansijske krize ve\u0107 su pogodile crnogorski bankarski sektor I to se ogleda u smanjenjoj kreditnoj aktivnosti I pove\u0107anju kamata . Neki djelovi bankarskog sistema su zbog nagle kreditne ekspanzije koja nije pra\u0107ena adekvatnom reakcijom centralne banke dospjeli u krizu solventnosti, a u poslednjim mjesecima poajvljuje se I kriza likvidnosti. Zbog vlasni\u010dkih veza Premijera I njegovih rodjaka i partijskih i poslovnih partnera sa ovim bankarskim subjektom, postoji osnovana sumnja da \u0107e zbog izrazitog konflikta interesa I uticaja na regulatore, mjere koje budu primijenje za rješavanje nesolventnosti I nelikvidnosti biti u\u010dinjene na štetu dr\u017eavnog bud\u017eeta I imovine. Neke opštine u Crnoj Gori koje su deponovale svoja sredstva kod ovog bankarskog subjekta , ve\u0107 kasne sa isplatama zarada slu\u017ebenicima, zbog nemogu\u0107nosti koriš\u0107enja sopstvenog novca zarobljenog u ovoj banci. PzP poziva Centralnu banku da u\u010dine transparetnim mjere koje su ili \u0107e biti primijenjene u postupku eventulane rehabilitacije ili likvidacije nesolventnih banaka. <\/p>\n PzP u kontinuitetu I vrlo pa\u017eljivo prati sve svjetske, ali i doma\u0107e trendove I izra\u017eava svoju zabrinutost trenutnim stanjem koje se ogleda u vidljivom usporavanju ekonomske aktivnosti naših privrednika. Razumijevaju\u0107i sadašnje stanje kao upozoravaju\u0107e priremili smo set mjera i zahtjeva Vladi Crne Gore kojim bi se ubla\u017eio prvi udar globalne krize na našu privredu i omogu\u0107ila priprema mjera aktivne ekonomske politike s dugoro\u010dno pozitivnim efektima na privredu, ali i društvo u cjelini: <\/p>\n 1. Odmah transformisati Fond za razvoj u Razvojnu banku koja bi sredstvima iz bud\u017eeta, prihodima iz privatizacije i prodaje dr\u017eavne imovine, te sredstvima pozajmljenim po najpovoljnijim uslovima na evropskom i svjetskom tr\u017eištu kapitala uz garancije dr\u017eave Crne Gore, finansirala razvojne projekte u sektorima I preduze\u0107ima koji bi u kratkom roku osigurali pozitivne ekonomske efekte <\/p>\n 2. Pove\u0107ati direktnu podršku malim i srednjim preduze\u0107ima koja se bave proizvodnjom roba za izvoz, koja su va\u017ean faktor za o\u010duvanje i rast zaposlenosti (dokapitalizacija, garancije drzave za kradite za nabavku opreme, nove kreditne linije…) <\/p>\n 3. Pripremiti Cost -Benefit analizu efekata uvodjenja sopstvene valute <\/p>\n 4. Pripremiti analizu odluke Medjunarodne agencije za kreditni rejting Standard & Poors da svrsta Crnu Goru u kategoriju zemalja visokog ekonomskog I kreditnog rizika (Grupu 9, zajedno sa Nigerijom, Vijetnamom, Gvatemalom I dr) sa posebnim osvrtom na uticaj enormnog rasta kredita i zadu\u017eenosti gradjana I privrede na ovu odluku.<\/p>\n 5. Pripremiti analizu strukture kamatnih stopa , sa posebnim aspektom na uticaj politi\u010dkih I drugih neekonomskih rizika i predlog mjera za smanjenje ovih rizika<\/p>\n 6. Smanjiti javnu potrošnju I definisati je tako da ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja <\/p>\n 7. Odmah pristupiti racionalizaciji javne uprave na dr\u017eavnom I na nivou lokalnih zajednica I ukidanju nepotrebnih radnih mjesta<\/p>\n 8. Pove\u0107ati poreze na potrošnju, posebno luksuznu , kao I na bogatstvo, a oslobadjati od poreza investicije u proizvodnju. Uvesti dodatno poresko optere\u0107enje na promet luksuznih proizvoda, višak stambenog prostora, kao I novi porez na imovinu koja bi se iskazivala kumulativno. <\/p>\n 9. Realne plate treba odr\u017eavati poreskim rastere\u0107enjima <\/p>\n 10. Dr\u017eava ne smije biti uzro\u010dnik nelikvidnosti ni u jednom sektoru <\/p>\n 11. Urgentno popravljati konkurentnost izvoznog sektora kombinacijom mjera fiskalne i monetarne politike (opcija uvodjenja sopstvene valute) i podsticati sektore koji mogu supstituisati uvoz )<\/p>\n 12. Mjerama aktivne politike onemogu\u0107iti rast sive ekonomije koja ima plodno tlo u uslovima krize (posebno u oblasti zapošljavanja, kredita po zelenaškim kamatama , prometa akciznih proizvoda)<\/p>\n 13. Kreditni potencijal banaka treba usmjeriti prvenstveno ka privredi a ne prema dr\u017eavi.<\/p>\n 14. Priprema odgovaraju\u0107eg socijalnog paketa za podršku najugro\u017eenijim slojevima stanovništva, a posebno radnicima koji \u0107e zbog ekonomske krize ostati bez posla<\/p>\n 15. U saradnji sa Centralnom bankom provjeriti mogu\u0107nost komercijalnih banaka da ponude dodatne olakšice gradjanima u otplati postoje\u0107ih kredita (produ\u017eenje roka otplate I sl) <\/p>\n 16. Odmah pristupiti izraditi zakona kojim bi se regulisao postupak bankrota porodi\u010dnih finansija , u slu\u010daju prinudne naplate kredita od strane banaka<\/p>\n Ne mo\u017ee se više zatvarati o\u010di pred usporavanjem privrednih aktivnosti u svim emitivnim tr\u017eištima za naš ionako mršavi izvoz. Opasno je ignorisati sve vidljivije probleme crnogorske privrede. Sada je povoljan trenutak da se otvori ozbiljan dijalog izmedju Vlade, Skupštine, udru\u017eenja poslodavaca, sindikata , jer je u toku usvajanje novog bud\u017eeta za 2009. godinu, kao jednog od najva\u017enijih instrumenata uticaja na prevenciju krize I podršku posustaloj privredi. <\/p>\n Upravo je zato i potreban apel Vladi da bud\u017eet strukturira I dimenzionira , imaju\u0107i u vidu da \u0107e kriza pogoditi one sektore crnogorske privrede koji najviše u\u010destvuju u BDP – trgovinu, turizam I gradjevinarstvo, te posledi\u010dno zaposlene u tim sektorima, \u010dija radna mjesta mogu biti dovedena u pitanje. <\/p>\n U takvoj je ekonomskoj situaciji izrazito je va\u017eno voditi ra\u010duna o jednostavnoj formuli prema kojoj je makroekonomsku stabilnost mogu\u0107e ostvariti samo ako javni rashodi ne rastu br\u017ee od procenta rasta industrijske proizvodnje, poljoprivredne proizvodnje, fizi\u010dkog obima gra\u0111evinskih radova i fizi\u010dkog rasta turisti\u010dke potrošnje. <\/p>\n Dosadašnji obrazac ponašanja, da rast javnih rashoda od 2000 godine znatno premašuje opseg fizi\u010dkog rasta proizvodnje, neodr\u017eiv je i prijete\u0107i ne samo za nacionalnu ekonomiju ve\u0107 i za dr\u017eavu i društvo u cijelinii. Izvršna vlast mora prona\u0107i unutrašnje rezerve kojima \u0107e se amortizovati svi negativni efekti na realni sektor ali i na privredu u cjelini. Ve\u0107 se sada s velikom sigurnoš\u0107u mo\u017ee predvidjeti ote\u017ean pristup finansijskog kapitala na me\u0111unarodnom tr\u017eištu, porast cijene kapitala, problemi u unutrašnjoj likvidnosti, pad ekonomske aktivnosti, smanjenje plata i zaposlenosti. Upravo radi toga PzP poziva Vladu da ugradi predlo\u017eene mjere u politiku Vlade za 2009 godinu u vezi izrade bud\u017eeta. <\/p>\n PzP je siguran da bez prilagodjavanja svakog u\u010desnika u tripartitnom dijalogu (Vlada, Sindikat, Poslodavci) ne\u0107e biti ni ubla\u017eavanja negativnih efekata na poslovanje privrednih subjekata, ali i na \u017eivot naših gra\u0111ana. Poslodavci \u0107e se iz nu\u017enosti opstanka morati prilagoditi novonastalim uslovima. Plašimo se da bi to moglo zna\u010diti smanjenje poslova, izvla\u010denje kapitala van zemlje I otpuštanje zaposlenih<\/p>\n To mora u\u010diniti i izvršna vlast najprije na nivou Vlade a potom ina nivou lokalnih zajednica (bez obzira na predstoje\u0107e lokalne izbore). Dosadašnji mršavi rezultati u socijalnom dijalogu sa sindikatima ne ulijevaju nadu u to da postoji razumijevanje socijalnih partnera za novonastalu situaciju ali i zajedni\u010dki interes da se u novim uslovima svi ponašamo odgovornije i solidarnije. Ne\u0107emo imati bolju priliku za ovakve odgovore. Svako odlaganje \u0107e do\u0107i na naplatu kasnije I to s velikim kamatama. Bude li mudrosti kod vlasti i svijesti o mogu\u0107im posledicama I spremnosti na akciju, efekti globalne krize bi se mogli zna\u010dajno umanjiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Predlog mjera za oporavak u vezi sa postoje\u0107om globalnom ekonomskom krizom, koje je pripremio predsjednik Pokreta za promjene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44744","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44744"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44744\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}