Mozak je najslo\u017eeniji organ ljudskog tijela i mijenja se tokom cijelog \u017eivota. Studija Univerziteta Kembrid\u017e (Cambridge) pokazuje da klju\u010dne promjene kod ve\u0107ine ljudi po\u010dinju u isto vrijeme.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dki tim sa Univerziteta Kembrid\u017e je analizirao 3.802 MRT snimka mozga i rekonstruisao obrasce neuronske povezanosti izme\u0111u ro\u0111enja i 90. godine. Podaci su otkrili iznena\u0111ujuc\u0301e jasnu sliku: Strukturna organizacija mozga ne odvija se kontinuirano, vec\u0301 u nekoliko\u00a0glavnih faza od kojih je svaka obilje\u017eena zna\u010dajnim prekretnicama \u2013 oko 9. 32. 66. i 83. godine.<\/p>\n
\u201eOvi \u017eivotni periodi daju va\u017ean kontekst za to u kojim fazama na\u0161 mozak mo\u017ee biti posebno sposoban ili posebno ranjiv”, nagla\u0161ava Aleksa Mazli, glavna autorka studije i dodaje:<\/p>\n
\u201eZnamo da je umre\u017eavanje mozga od presudnog zna\u010daja za na\u0161 razvoj, ali nam nedostaje cjelovita slika o tome kako se ono mijenja tokom \u017eivota \u2013 i za\u0161to.”<\/p>\n
Prvih 9 godina: Izgradnja i preure\u0111ivanje mozga<\/strong><\/p>\n Prva faza razvoja mozga po\u010dinje ro\u0111enjem i traje do oko devete godine \u017eivota. U tom periodu mozak se intenzivno \u201epovezuje”. Nastaju bezbrojne nove sinapse \u2013 veze izme\u0111u nervnih \u0107elija \u2013 koje \u010dine osnovu za kognitivni i motori\u010dki razvoj.<\/p>\n Ve\u0107 u ranom djetinjstvu mozak po\u010dinje da optimizuje te veze. Sinapse koje se ne koriste bivaju uklonjene, dok se istovremeno ja\u010daju informacione veze izme\u0111u najva\u017enijih regija mozga. Ova faza je presudna za to koliko \u0107e mozak biti efikasan u narednim godinama \u017eivota.<\/p>\n Velika transformacija mozga od 9. do 32. godine<\/strong><\/p>\n Oko devete godine najavljuje se prvi prelomni trenutak. Tada mozak po\u010dinje da se priprema za promjene koje donosi pubertet. Hormonske promjene dovode do toga da nastavlja da raste bijela masa mozga, odgovorna za brzo preno\u0161enje informacija. Istovremeno se optimizuje mre\u017ea izme\u0111u klju\u010dnih regija mozga kako bi saradnja bila efikasnija.<\/p>\n Tokom ove faze \u201eizgradnje”, \u010desto se javljaju tipi\u010dni problemi puberteta: Iz perspektive odraslih, adolescenti se \u010desto pona\u0161aju iracionalno i skloni su rizi\u010dnom pona\u0161anju. To je zato \u0161to se takozvani prefrontalni korteks razvija posljednji \u2013 ovaj region je odgovoran za planiranje i kontrolu impulsa.<\/p>\n Po\u0161to je mozak posebno osjetljiv na spolja\u0161nje i unutra\u0161nje uticaje tokom ove faze, problemi mentalnog zdravlja poput depresije ili anksioznih poremec\u0301aja \u010desto se prvi put javljaju tokom puberteta. Me\u0111utim, nakon ove transformacije, mozak je idealno dobro povezan i optimalno pripremljen za odraslo doba.<\/p>\n Vrhunac razvoja mozga oko 32. godine<\/strong><\/p>\n Sljedec\u0301a prekretnica u 32. godini \u017eivota je, prema studiji, najzna\u010dajnija u cijelom \u017eivotu osobe. Mozak tada dosti\u017ee svoj vrhunac. Inteligencija i li\u010dnost su potpuno razvijene, a neuronske mre\u017ee optimalno funkcioni\u0161u kod zdravih osoba.<\/p>\n Tokom narednih decenija neuronske veze postepeno nestaju. Ta\u010dni uzroci ovoga jo\u0161 nisu u potpunosti shvac\u0301eni.<\/p>\n Sumnja se da bi spoljni faktori poput stresa, porodi\u010dnih promjena ili profesionalnih pritisaka mogli igrati ulogu. To bi tako\u0111e mogao biti prirodni proces starenja koji se odvija nezavisno od spoljnih uticaja.<\/p>\n Dok pubertet ozna\u010dava jasan po\u010detak, kraj adolescencije je mnogo te\u017ee nau\u010dno odrediti, obja\u0161njava autorka studije Aleksa Mazli. \u201eNa osnovu isklju\u010divo neuronske arhitekture, otkrili smo da se promjene u strukturi mozga tipi\u010dne za adolescente zavr\u0161avaju tek oko ranih tridesetih godina.”<\/p>\n Takva struktura ostaje relativno stabilna tri decenije, sve dok se sljedec\u0301a prekretnica ne dostigne oko 66. godine.<\/p>\n Reorganizacija mo\u017edanih mre\u017ea od 66. godine<\/strong><\/p>\n Od 66. godine, mozak ulazi u novu fazu. Neuronske mre\u017ee nastavljaju da se prore\u0111uju, \u0161to ote\u017eava saradnju izme\u0111u razli\u010ditih regiona mozga. Sli\u010dno pubertetu, mozak je tokom ove faze posebno osjetljiv na poremec\u0301aje.<\/p>\n Visok krvni pritisak ili drugi zdravstveni problemi mogu o\u0161tetiti krvne sudove u mozgu i time naru\u0161iti kognitivne sposobnosti. Rizik od neurodegenerativnih bolesti poput demencije zna\u010dajno se povec\u0301ava tokom ove \u017eivotne faze.<\/p>\n Mozak ostaje sposoban za u\u010denje i u dubokoj starosti<\/strong><\/p>\n Sa 83 godine, mozak dosti\u017ee kona\u010dnu prekretnicu u svom razvoju. Neuronska povezanost nastavlja da opada, a mozak se sve vi\u0161e bori da kompenzuje poremec\u0301aje. Ipak, aktuelne studije pokazuju da mozak posjeduje izuzetnu prilagodljivost \u010dak i u starosti. Na primjer, istra\u017eiva\u010dki tim iz Tibingena i Magdeburga pokazao je da \u010dak i veoma stari ljudi mogu da formiraju nove veze u mozgu ako ostanu mentalno aktivni.<\/p>\n Studija potvr\u0111uje i da dublje regije mozga mogu poja\u010dati slabije nervne signale i time delimi\u010dno nadoknaditi gubitak neuronskih mre\u017ea. Mentalna aktivnost i dru\u0161tvena interakcija, dakle, mogu doprinijeti o\u010duvanju funkcionalnosti mozga sve do duboke starosti, (Izvor:DW \/NIN)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mozak je najslo\u017eeniji organ ljudskog tijela i mijenja se tokom cijelog \u017eivota. Studija Univerziteta Kembrid\u017e (Cambridge) pokazuje da klju\u010dne promjene kod ve\u0107ine ljudi po\u010dinju u isto vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":444904,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-447376","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447376","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=447376"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447376\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":447379,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447376\/revisions\/447379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/444904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=447376"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=447376"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=447376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}