{"id":44714,"date":"2008-08-15T18:54:03","date_gmt":"2008-08-15T18:54:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44714"},"modified":"2008-08-15T18:54:03","modified_gmt":"2008-08-15T18:54:03","slug":"stokholmski-sindrom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/08\/15\/stokholmski-sindrom\/","title":{"rendered":"\u0160tokholmski sindrom"},"content":{"rendered":"<p>Zbli\u017eavanju plja\u010dka&scaron;a i njihovih \u017ertava doprinosi i du\u017eina vremena provedenog u takvoj situaciji<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Du\u0161ko Kova\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><br \/>Ako smo pali,bili smo padu skloni<\/em> (B. Miljkovi\u0107)<\/p>\n<p>Jedna agencijska vijest od prije desetak dana me je navela na razmi&scaron;ljanje i poku&scaron;aj dekonstrukcije crnogorskih stranputica i bespu\u0107a koji su ve\u0107 postali tradicionalni i op&scaron;te prihva\u0107eni obrazsci i narativi na&scaron;eg etosa \u010dije fenomenologije nas uporno i hronolo&scaron;ki prate kroz \u010ditavu istoriju, a u na&scaron;ih danima do\u017eivljavaju svoj epski karakter. Da li ti crnogorski &bdquo;ludizmi&quot; i dru&scaron;tvene antinomije dolaze iz vi&scaron;e sfere koju \u010dini duh \u010ditave nacije?&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>&quot;Crnogorska burza(berza)je do\u017eivjela najve\u0107i pad u cijelom regionu&quot;, glasila je ta vijest.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n<p>Na&scaron; region slovi, kao &scaron;to je dobro poznato, za &bdquo;crnu rupu&quot; i &bdquo;tamnu sijenku&quot; Evrope koju \u010dine desetak problemati\u010dnih dr\u017eava, odro\u0111enih i udaljenih od svakog smisla i normalnosti. Biti najgori u takvom dru&scaron;tvu je stra&scaron;nan usud i poni\u017eavaju\u0107i pad, dok u isto vrijeme, gebelsovskom doktrinom upornog ponavljanja la\u017ei, svakodnevno slu&scaron;amo iz usta autoritarnih vladaju\u0107ih zloduha opsenarske frazeologije tipa: primjer u regionu, iskorak u evropske, atlantske integracije, oaza blagostanja&#8230; dok odstrjeljeni mladi\u0107i le\u017ee u lokvama krvi! Ovo je samo jedan ferment na&scaron;eg bezsmisla, a \u0111e je korupcija, op&scaron;ta kriminalizacija dru&scaron;tva, skaradno sudstvo i univerzitet, zarobljeni mediji i, naravno, na&scaron;e zale\u0111ene sudbine&#8230; u \u010demu smo ponovo najgori od najgorih. U ovoj zemlji prevara i straha postoji jedan egzemplaran primjer kojim \u0107emo objasniti svu disperzivnost nesre\u0107ne egzistencije na ovom turobnom prostoru vje\u010ditog stradanja. To je, upravo, crnogorska burza!<\/p>\n<p>Dijagram koji pokazuje tendenciju rasta i pada crnogorske burze, gdje imamo u po\u010detku enormni rast preko svake mjere i realnog pokri\u0107a, pa odmah zatim strmoglavi pad na dnu dna, kakav ne pamti ni jedna dr\u017eava &#8211; najvjernije predstavlja sudbinu crnogorskog dru&scaron;tva u svim njegovim pojavnim manifestacijama.&nbsp;<\/p>\n<p>Sve velike prevare poslednjih dvadesetak godina, koje su ojadile ovaj naivni narod, precizno su se razvijale po ve\u0107 pomenutoj burzanskoj &scaron;emi. Sjetimo se piramidalnih banaka Dafine i Jezde s'po\u010detka devedesetih. Asronomske visine kamata na mjese\u010dnom nivou kakve ne poznaje nijedan bankarski sistem na svijetu. I onda kada su narod &quot;navukli&quot; &#8211; naravno, bezo\u010dna prevara. Da \u0107e se istom brukom zavr&scaron;iti veliki investiciono-turisti\u010dki bum ili nju dil ve\u0107 je jasno kroz afere Zavala i Lipci, dok se pravda kompenzuje i trenira na sirotinjskim ku\u0107icama na Malom Brdu i Zagori\u010du! <\/p>\n<p>Sjetimo se samo Stiva Henkea &#8211; lika koji kao da je iza&scaron;ao iz filmova \u017divka Nikoli\u0107a &#8211; od premijera predstavljen kao mesija me\u0111unarodne ekonomije i izbavitelja posrnulih privreda.Tek kada je nestao i olak&scaron;ao nas za par miliona, \u010duli smo da ga tra\u017ee sudovi desetak egzoti\u010dnih dr\u017eava! <\/p>\n<p>Bili smo i svjedoci magijske metamorfoze kada su se italijanski dobro\u0107udni turisti preobrazili u najokorelije kriminalce i mafija&scaron;e koji su kasnije osu\u0111eni na vi&scaron;edecenijske zatvorske kazne. <\/p>\n<p>U svim nabrojanim prevarama &#8211; a koliko ih je jo&scaron; bilo &#8211; kao &scaron;to sam rekao, logika i kompozicija pri\u010de uvijek je ista. To nije sofisticirana predstava kada se planirana represija i otima\u010dina rafinirano prikriva iza vi&scaron;ih interesa. U Crnoj Gori se to radi primitivnom, &scaron;ibicarskom i prosta\u010dko-balkanskom logikom, ba&scaron; kao na dijagramu burze: &quot;Prvo ga navu\u010di, pa onda opelje&scaron;i&quot;. Izuzetno jednostavna metoda imanentna prevarantima sa margina autobuskih stanica i pijaca! I, evo, jednog crnogorskog antropolo&scaron;kog specifikuma samo nama svojstvenog za \u010diju analizu je najpozvanija analiti\u010dka psihologija, a to je neobja&scaron;njiva \u010dinjenica, da je posle svakog &scaron;ibicarenja do gole ko\u017ee, &scaron;ibicar sve popularniji i omiljeniji kod svojih &quot;pacijenata&quot;!!! <\/p>\n<p>Sli\u010dan fenomen je&nbsp; poznat pod nazivom &quot;&scaron;tokholmski sindrom&quot;. To je psiholo&scaron;ko-patolo&scaron;ko stanje pojedinca ili grupe ljudi, ali nikako cijelog naroda, izazvano jakim traumatolo&scaron;kim stresom. Taj naziv je uveo kriminolog i psihijatar Nils Bejrot poslije neuspjele plja\u010dke banke na Normalmstrongu u &Scaron;tokholmu, od 23 do 28.avgusta 1973. Taoci su se emocionalno vezali za plja\u010dka&scaron;e i otmi\u010dare, pa su posle opravdali njihove postupke \u010dak i nakon svog oslobo\u0111enja. Zbli\u017eavanju plja\u010dka&scaron;a i njihovih \u017ertava doprinosi i du\u017eina vremena provedenog u takvoj situaciji; &scaron;to vi&scaron;e vremena protekne, ve\u0107a je mogu\u0107nost stvaranja &Scaron;tokholmskog sindroma!<\/p>\n<p>Poznata pri\u010da, zar ne? <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zbli\u017eavanju plja\u010dka&scaron;a i njihovih \u017ertava doprinosi i du\u017eina vremena provedenog u takvoj situaciji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44714"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44714\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}