{"id":447108,"date":"2025-12-19T13:13:17","date_gmt":"2025-12-19T12:13:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=447108"},"modified":"2025-12-19T13:13:17","modified_gmt":"2025-12-19T12:13:17","slug":"predlog-izmjena-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-bezbjednosna-provjera-kao-mehanizam-politicke-cistke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/19\/predlog-izmjena-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-bezbjednosna-provjera-kao-mehanizam-politicke-cistke\/","title":{"rendered":"Predlog izmjena zakona o unutra\u0161njim poslovima: bezbjednosna provjera kao mehanizam politi\u010dke \u010distke"},"content":{"rendered":"

Autor: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra\u0161njim poslovima<\/a> – koji je Vlada usvojila 16. 12. 2025. – predlo\u017eeno je da u slu\u010daju postojanja \u201ebezbjednosnih smetnji” na strani policijskog slu\u017ebenika, koje utvr\u0111uje uzak krug ljudi po izboru ministra unutra\u0161njih poslova, policijski slu\u017ebenik momentalno dobija otkaz, bez sprovo\u0111enja disciplinskog postupka. Otkaz se automatski odnosi i na sve slu\u017ebenike protiv kojih je disciplinski postupak po ovom osnovu ve\u0107 u toku. Na ovaj na\u010din se grubo ugro\u017eava ljudsko pravo na rad i na pravi\u010dnost postupka i dozvoljava se uskom politi\u010dkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija. Time se omogu\u0107ava i da se partijska \u010distka policije maskira kao zakonit \u201eveting”, koji ina\u010de podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stru\u010dnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slu\u010daju ne smije izlo\u017eiti riziku politi\u010dke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava.<\/p>\n

Predlog nije uskla\u0111en sa pravom EU i me\u0111unarodnim konvencijama, nije pro\u0161ao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazlo\u017eenju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije, \u0161to je posebno problemati\u010dno u kontekstu pristupanja Crne Gore EU. Ovakva rje\u0161enja jasno pretvaraju Policiju u instrument politi\u010dke lojalnosti, ugro\u017eavaju\u0107i profesionalnost i depolitizaciju ove institucije i samim tim i povjerenje gra\u0111ana.<\/p>\n

U nastavku detaljnije navodimo posebno sporne ta\u010dke u Predlogu zakona.<\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar unutra\u0161njih poslova (\u010dl. 6 Predloga), dobija veoma \u0161iroko i nekontrolisano ovla\u0161\u0107enje da odlu\u010duje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije, kao i o prestanku radnog odnosa policijskim slu\u017ebenicima po sili zakona (\u010dl. 24), a bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma. Time se odlu\u010divanje o egzistencijalnom pravu na rad prepu\u0161ta tijelu koje nije nezavisno, ve\u0107 neposredno podre\u0111eno ministru kao eksponentu jedne politi\u010dke partije.<\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Predlog zakona radikalno mijenja dosada\u0161nji sistem bezbjednosnih provjera tako \u0161to pomenuta Komisija mo\u017ee utvrditi postojanje bezbjednosnih smetnji i bez mi\u0161ljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ako joj ANB ne dostavi mi\u0161ljenje u predvi\u0111enom roku (\u010dl. 6 i 20). Na taj na\u010din se napu\u0161ta ranije zakonsko rje\u0161enje, prema kojem je izostanak mi\u0161ljenja ANB-a zna\u010dio pretpostavku da bezbjednosne smetnje ne postoje. Ovim se uklanja i minimalni institucionalni korektiv u postupku odlu\u010divanja o “bezbjednosnim smetnjama” koji bi do\u0161ao od ANB, kao nadle\u017enog organa za pitanja bezbjednosti.<\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Posebno je problemati\u010dno \u0161to se kandidat za posao u policiji ili policijski slu\u017ebenik o navodnom postojanju bezbjednosnih smetnji samo formalno obavje\u0161tavaju, bez prava da budu upoznati sa razlozima, \u010dinjenicama ili dokazima na osnovu kojih je takva ocjena donesena. Time se onemogu\u0107ava i djelotvorna sudska ili upravna kontrola odluke, jer je pravo na pravni lijek svedeno na puku formalnost. U praksi, ovakvo rje\u0161enje omogu\u0107ava trajno isklju\u010denje pojedinaca iz Uprave policije na osnovu tajnih, neprovjerljivih i potencijalno politi\u010dki motivisanih procjena.<\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Predlog zakona napu\u0161ta koncept disciplinske odgovornosti kao osnovnog mehanizma utvr\u0111ivanja individualne krivice i profesionalne odgovornosti (\u010dl. 22) koji je bez izuzetka propisan Zakonom o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, i to pod izgovorom efikasnosti. Predlaga\u010d tvrdi da je novi model efikasniji jer prestanak radnog odnosa po sili zakona dolazi odmah (\u010dl. 24), bez dugotrajnih disciplinskih postupaka, a da je \u201eishod isti” kao kod sada\u0161njeg sistema. Ova tvrdnja je problemati\u010dna, jer se zasniva na pretpostavci da su bezbjednosne smetnje nedvosmisleno i objektivno utvr\u0111ene, \u0161to dosada\u0161nja praksa demantuje. “Prijeki sud” pod kontrolom ministra, ne mo\u017ee nadomjestiti pravi\u010dan postupak, u kojem postoji pravo na odbranu, a koje u dr\u017eavi vladavine prava, a ne partijske diktature, mora da bude dostupno svakome kome je ugro\u017eeno pravo na rad i li\u010dna i profesionalna reputacija.<\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Uvodi se i retroaktivna primjena propisa (\u010dl. 26). Pozivanje Vlade na \u201ejavni interes”, kako bi izbjegla ustavnu zabranu povratnog dejstva propisa (\u010dl. 147 Ustava), ne mo\u017ee opravdati retroaktivnu primjenu stro\u017eih posljedica koje automatski dovode do prestanka radnog odnosa, posebno kada se zasnivaju na tajnim i neprovjerljivim procjenama bezbjednosnih smetnji, bez prava na obrazlo\u017eenu odluku i djelotvoran pravni lijek. Takvo pogor\u0161anje pravnog polo\u017eaja zaposlenih dodatno naru\u0161ava pravnu sigurnost i pravi\u010dan postupak.<\/p>\n

\u2022\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Institut bezbjednosnih smetnji uspostavlja se kao trajan i sveobuhvatan mehanizam selekcije, koji se ne odnosi samo na aktivne policijske slu\u017ebenike, ve\u0107 i na kandidate za prijem pripravnika, korisnike stru\u010dnog osposobljavanja u Policiji, kandidate za osnovno i visoko policijsko obrazovanje, \u0161to omogu\u0107ava stalnu provjeru \u201epodobnosti” kadra kako prilikom ulaska u sistem, tako i tokom cijele karijere. Time se stvara institucionalni okvir za politi\u010dku i ideolo\u0161ku filtraciju kadrova, nespojivu sa principima profesionalne, depolitizovane i demokratski kontrolisane policijske slu\u017ebe.<\/p>\n

Pozivamo Vladu Crne Gore i poslanike Skup\u0161tine da hitno povuku iz procedure Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra\u0161njim poslovima, da obezbijede jasno propisane, precizne i provjerljive kriterijume za utvr\u0111ivanje bezbjednosnih smetnji sa odgovaraju\u0107im procesnim garancijama u disciplinskom postupku, kao \u0161to su pravo na upoznavanje sa optu\u017ebom i pravo da se na nju odgovori, tj. pravo na odbranu.<\/p>\n

Bezbjednost dr\u017eave se ne mo\u017ee graditi na sni\u017eavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na politi\u010dkoj selekciji kadrova, ve\u0107 na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bezbjednost dr\u017eave se ne mo\u017ee graditi na sni\u017eavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na politi\u010dkoj selekciji kadrova, ve\u0107 na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293407,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-447108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=447108"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":447111,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447108\/revisions\/447111"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=447108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=447108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=447108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}