{"id":44709,"date":"2008-07-27T22:47:54","date_gmt":"2008-07-27T22:47:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44709"},"modified":"2008-07-27T22:47:54","modified_gmt":"2008-07-27T22:47:54","slug":"lesendro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/27\/lesendro\/","title":{"rendered":"Lesendro"},"content":{"rendered":"<p>Sto pedeset godina poslije Njego&scaron;eve smrti, organizuje se najve\u0107a rasprodaja crnogorske zemlje kakva nije zabilje\u017eena u njenoj dugoj i te&scaron;koj istoriji<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Du\u0161ko Kova\u010devi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Crna Gora, sredina je devetnaestog vijeka, ta\u010dnije &#8211; 1843. godina gospodnja. Doba vladavine Petra drugog Petrovi\u0107a Njego&scaron;a. Nesre\u0107na i zla vremena. U vladiku se te ki&scaron;ne jeseni uvukla neka \u010dudna uznemirenost, tjeskoba, zebnja. Zami&scaron;ljen je, odsutan i usamljen, predosje\u0107a ne&scaron;to. U zemji nema&scaron;tina, glad i svakakvi jadi, a na su\u017eene-nahijske granice svakodnevno i uporno navaljuje neprijatelj.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>Ba&scaron; tada Crna Gora gubi od Turaka tri mala ostrva na Skadarskom jezeru: Vranjinu, Grmo\u017eur i Lesendro. Njego&scaron;a,&quot;pustinjaha cetinjskog&quot;, taj gubitak male teritorije svoje zemlje te&scaron;ko poga\u0111a &#8211; iskreno pati, i uz sve druge muke, na razli\u010dite na\u010dine nekoliko puta poku&scaron;ava da ih povrati.<\/p>\n<p>Nije uspio. Vra\u0107ena su Knja\u017eevini Crnoj Gori tek 1878., mnogo godina poslije vladi\u010dine prerane smrti. I do danas se u Crnoj Gori zadr\u017eala izreka, da kada neko za ne\u010dim ili nekim \u017eali, ka\u017ee se: &quot;Izgore ka&#8217; vladika za Lesendrom&quot;.<\/p>\n<p>Ova izreka koja je nastala kao poetsko ovaplo\u0107enje jedne Njego&scaron;eve izjedaju\u0107e i neprebolne rane, koliko svjedo\u010di o vladi\u010dinom eti\u010dkom i emotivnom senzibilitetu i plemenitosti, jo&scaron; nam sna\u017enije sugeri&scaron;e&nbsp; njegovu ontolo&scaron;ku privr\u017eenost sopstvenoj zemlji koju je smatrao svetinjom i jedinim sudbinskim ishodi&scaron;tem.<\/p>\n<p>Niko vi&scaron;e nikad ne\u0107e tako voljeti Crnu Goru, stvaraju\u0107i od njenog kamena i slobode- veli\u010danstvenu nacionalnu poetiku najuzvi&scaron;enijeg nadahnu\u0107a.<\/p>\n<p>Danas, sto pedeset godina poslije Njego&scaron;eve smrti, sa tog istog vladi\u010dinog prijestola organizuje se najve\u0107a rasprodaja crnogorske zemlje kakva nije zabilje\u017eena u njenoj dugoj i te&scaron;koj istoriji. <\/p>\n<p>Dana&scaron;nji gospodari ne do\u017eivljavaju Crnu Goru tako njego&scaron;evski, poeti\u010dno, kao vije\u010dni zavi\u010daj i opredme\u0107enje&nbsp; najsuptilnijih emocija, osim kad im politi\u010dki interes i predizborna demagogija to nala\u017eu. Crna Gora je za njih realna i materijalna supstancija, puki ekonomski resurs, privredna baza poput neke rude koju treba eksplatisati, crpiti, isisavati. Ona je zlatni izvor li\u010dni biznis, predmet poslovne nagodbe. Crna Gora je puki&nbsp; proizvod. Preko njenih dobara se kupuje politi\u010dka naklonost, pune vlastiti dzepovi i produ\u017eava vlast. <\/p>\n<p>Za razliku od vladi\u010dinog roditeljskog odnosa prema svojoj domovini, dana&scaron;nji vladari&nbsp;crnogorsku teritoriju do\u017eivljavaju kao osvojeni plijen! Sve ono &scaron;to su na&scaron;i \u010dasni preci sa mukom i krvlju stvarali vjekovima kroz rat, pogibije i tada&scaron;nju diplomatiju, to se danas kr\u010dmi i otima pod stru\u010dno ekonomskim nazivom: &quot;prvobitna akumulacija kapitala&quot;! Niko i ne pomi&scaron;lja da zakuka k'a vladika. Prodaja zemlje i (naj\u010de&scaron;\u0107e po&scaron;to-za&scaron;to) je danas- iskorak, uspjeh i razlog za slavlje!<\/p>\n<p>Najbizarniji primjer kolonijalno-neprijateljskog odnosa prema Cnoj Gori od strane njene vladaju\u0107e elite jeste -&quot;Afera Trsteno&quot;. Radi kratkotrajne i usko-partijske koristi dozvoljeno je jednom insajderu,&quot;dotada&scaron;njem opozicionaru&quot; da zauvjek otu\u0111i pola miliona kvadrata dr\u017eavne zemlje iznad najljep&scaron;e uvale i pla\u017ee na Jadranu-Trsteno!Tu prelijepu mediteransku uvalu vi&scaron;e nikad ne\u0107emo vratiti u na&scaron;e vlasni&scaron;tvo, kao &scaron;to nam je vra\u0107en Lesendro. Za Trsteno \u0107emo dobiti samo dvo\u010dasovni koncert.&nbsp;Ta\u010dno onoliko koliko je Crna Gora obe&scaron;te\u0107ena za Trsteno, toliko isto \u0107e ta ista Crna Gora platiti Madoni za koncert u trajanju dva puna sata! &Scaron;est miliona eura! Trsteno za Madonu?! Pa neka sad neko ka\u017ee da crnogorci nisu muzikalni?<\/p>\n<p>Da li je ovo neki orvelovsko-groteksni crni humor? Na \u017ealost, nije.To je crnogorska realnost. I kao &scaron;to to obi\u010dno biva, u o\u010di referendumu, dvije godine nakon ove sramne trgovine, njen glavni akter, tada ve\u0107 biv&scaron;i liberar i biv&scaron;i opozicioner, obilazi&nbsp; prepune crnogorske trgove i u transcendentalno-ekstati\u010dkom stanju, prepun patriotskog naboja kune se u vje\u010dnu i bezrezervnu odanost i ljubav prema majci Crnoj Gori, pozivaju\u0107i se \u010dak i na Njego&scaron;a!!! Neko tada cini\u010dno primjeti: &quot;Ako nastave ovako da je vole, od nje ne\u0107e komata ostat! Posta\u0107e nezavisna! Ali sama od sebe&quot;! Da li je ovaj &scaron;aljivi cinik bio u pravu?<\/p>\n<p>A Lesendro s&#8217; po\u010detka pri\u010de, to malo i neugledno ostrvce na Skadarskom Jezeru, pusto je i usamljeno.Niko ga ne posje\u0107uje, ka\u017eu puno je zmija. Nije jo&scaron; prodato, valjda nije na tako atraktivnoj i presti\u017enoj lokacija kao Trsteno. Neka ga, neka samuje. Za njega ne bismo mogli dovesti ni neku tre\u0107erazrednu pop ili rok zvijezdu!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sto pedeset godina poslije Njego&scaron;eve smrti, organizuje se najve\u0107a rasprodaja crnogorske zemlje kakva nije zabilje\u017eena u njenoj dugoj i te&scaron;koj istoriji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44709","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44709"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44709\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}