{"id":447080,"date":"2025-12-19T07:55:51","date_gmt":"2025-12-19T06:55:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=447080"},"modified":"2025-12-19T07:55:51","modified_gmt":"2025-12-19T06:55:51","slug":"eu-na-vjetrometini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/19\/eu-na-vjetrometini\/","title":{"rendered":"EU na vjetrometini"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ivica \u0110iki\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Odustajanje Sjedinjenih Dr\u017eava od partnerskog odnosa s Europskom unijom i od liderske uloge u Sjevernoatlantskom savezu \u2013 \u0161to vi\u0161e ne treba i\u0161\u010ditavati samo iz izjava \u0107udljivog predsjednika Donalda Trumpa nego je nedvosmisleno zapisano u najnovijoj ameri\u010dkoj Strategiji nacionalne sigurnosti \u2013 duboko \u0107e uzdrmati Europu, koliko god pojedini \u010delnici dr\u017eava Europske unije te vodstvo Europske komisije i NATO-a sami sebe hrabrili frazeolo\u0161kim mantranjem o vlastitoj odlu\u010dnosti, hrabrosti i \u201cuzdanju u se i u svoje kljuse\u201d.<\/p>\n

Hrvatski premijer Andrej Plenkovi\u0107 jedan je od takvih. U propagandnom tekstu objavljenom u francuskom \u010dasopisu \u201cLe Grand Continent\u201d, tekstu koji je pretenciozno nazvan doktrinom, Plenkovi\u0107 pi\u0161e ovako: \u201cMoramo biti dovoljno sna\u017eni da se oslonimo na sebe, ali i visoko integrirani kako bismo ostvarili temeljni europski princip: solidarnost me\u0111u \u010dlanicama i ja\u010danje na\u0161e sposobnosti za obranu demokracije \u2013 kod ku\u0107e ili u svijetu. Trenutak koji nas o\u010dekuje ne bi trebao izazivati strah. Trebao bi probuditi na\u0161u odlu\u010dnost. Na\u0161u odlu\u010dnost da donosimo hrabre odluke, ula\u017eemo u na\u0161u zajedni\u010dku budu\u0107nost i u potpunosti vjerujemo u potencijal Europe.\u201d<\/p>\n

Jedan od takvih je i Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a i nekada\u0161nji nizozemski premijer. \u201cMi smo sljede\u0107a meta Rusije. Bojim se da su mnogi previ\u0161e samozadovoljni. Previ\u0161e ih ne osje\u0107a hitnost. I previ\u0161e ih vjeruje da je vrijeme na na\u0161oj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada\u201d, izjavio je Rutte, upozoravaju\u0107i da bi Rusija u roku od pet godina mogla biti spremna za vojni napad na NATO te da bi Europljani, ako se ne naoru\u017eaju do zuba, mogli do\u017eivjeti \u201crat kakav su iskusili na\u0161i djedovi i pradjedovi\u201d.<\/p>\n

Rutte svjesno previ\u0111a realnost: organizacija kojoj je na \u010delu ne predstavlja prakti\u010dki ni\u0161ta bez sudjelovanja SAD-a, \u0161to je i sam Rutte konstatirao u istoj izjavi, a jasno je da se Trumpova administracija \u2013 koja \u0107e vladati jo\u0161 tri godine, uz mogu\u0107nost produ\u017eenja u nekoj od ina\u010dica \u2013 odrekla Sjevernoatlantskog saveza ili barem dominantne i aktivne uloge u tom savezu, uloge kakvu su Sjedinjene Dr\u017eave imale od osnivanja NATO-a 1949. godine.<\/p>\n

Ako SAD maksimalno ne sudjeluje, NATO je tigar od papira. Rutte se valjda nada da bi njegovi srda\u010dni osobni odnosi s ameri\u010dkim predsjednikom \u2013 zbog kojih je, uostalom, i odabran za glavnog tajnika \u2013 mogli sprije\u010diti udaljavanje SAD-a od NATO-a, no ta se ra\u010dunica \u010dini proma\u0161enom, unato\u010d nepredvidivosti i prevrtljivosti Donalda Trumpa.<\/p>\n

Amerika vjerojatno ne\u0107e formalno izi\u0107i iz NATO-a, mada ni ta opcija nije sasvim isklju\u010dena, i to je najvi\u0161e \u0161to Rutte mo\u017ee o\u010dekivati. (U tom svjetlu, logi\u010dno je da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odri\u010de nauma o \u010dlanstvu u NATO-u i da to predstavlja krupnim pregovara\u010dkim ustupkom. Tim ustupkom ne gubi puno, ili ne gubi gotovo ni\u0161ta.)<\/p>\n

Odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, to jest odnos prema Ukrajini i prema Rusiji, prva je i neposredna to\u010dka razila\u017eenja SAD-a i Europske unije, pri \u010demu pod Unijom podrazumijevamo i Veliku Britaniju. Na dubljoj i dugoro\u010dnijoj razini, Trumpu su uglavnom nepodno\u0161ljive vrijednosti na kojima, jo\u0161 uvijek, po\u010diva EU i ne mo\u017ee se osloboditi uvjerenja da EU ne slu\u017ei ni\u010demu osim trajnom nano\u0161enju \u0161tete ameri\u010dkim ekonomskim interesima, \u0161to je, po njemu, obrnuto proporcionalno vi\u0161edecenijskoj ameri\u010dkoj skrbi za europske obrambene sposobnosti.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Rusije i Ukrajine, EU nema kapaciteta da samostalno i na du\u017ee staze, mimo Washingtona, opskrbljuje Kijev oru\u017ejem i novcem potrebnim za vo\u0111enje iscrpljuju\u0107eg rata, makar se radilo samo o aktivnoj obrani bez ambicije da se pokrenu ofenzivne operacije pje\u0161a\u0161tva, te za kakvo-takvo funkcioniranje ukrajinskog dru\u0161tva i ekonomije.<\/p>\n

Jo\u0161 je gora situacija kad je rije\u010d o pribavljanju obavje\u0161tajnih podataka o ruskoj armiji i o vrijednim vojnim i infrastrukturnim ciljevima na teritoriju Rusije: Amerikanci su u tom poslu nezamjenjivi, i to ne samo kratkoro\u010dno. I ne samo da EU nema kapaciteta nego nema ni jedinstva u vezi s ukrajinsko-ruskim pitanjem. O tome svjedo\u010di pro\u0161lotjedna presedanska odluka o trajnijem zamrzavanju ruske financijske imovine deponirane u specijaliziranim europskim institucijama.<\/p>\n

Odluka je presedanska utoliko \u0161to je izglasana kvalificiranom ve\u0107inom, e da bi se izbjegao o\u010dekivani veto Ma\u0111arske i Slova\u010dke. Radi se o 210 milijardi eura, a plan Bruxellesa jest da se u sljede\u0107em koraku taj novac iskoristi kao osiguranje za hitni beskamatni kredit Ukrajini ili za proslje\u0111ivanje tih sredstava Ukrajini ako Moskva, poslije uspostave mira, odbije isplatiti ratnu od\u0161tetu.<\/p>\n

Ma\u0111arskom i slova\u010dkom protivljenju priklju\u010dit \u0107e se i \u010ce\u0161ka, nakon \u0161to je Andrej Babi\u0161 po\u010detkom ovog tjedna preuzeo tamo\u0161nju vladu, ali vrlo su skepti\u010dne jo\u0161 najmanje \u010detiri dr\u017eave \u2013 Italija, Belgija, Bugarska i Malta. Prema izvje\u0161tajima relevantnih medija, te \u010detiri zemlje pozivaju \u201cKomisiju i Vije\u0107e da nastave istra\u017eivati i raspravljati o alternativnim opcijama u skladu s pravom EU-a i me\u0111unarodnim pravom, s predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima, kako bi se odgovorilo na financijske potrebe Ukrajine\u201d; upozoravaju, tako\u0111er, da re\u010deni potez \u201cpodrazumijeva vrlo dalekose\u017ene pravne, financijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle i\u0107i znatno dalje od ovog konkretnog slu\u010daja\u201d.<\/p>\n

Zdrav razum nala\u017ee Europi da za svoj apsolutni politi\u010dki prioritet uzme poku\u0161aj izgradnje trajnijeg mira, \u0161to podrazumijeva i otvaranje komunikacijskih kanala prema Moskvi. O tome, me\u0111utim, ne govori nitko od \u0161efova najva\u017enijih dr\u017eava EU-a<\/span><\/h3>\n

Ovoj akciji protivi se, ina\u010de, i Europska centralna banka. Protiv je i hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107, za razliku od premijera Plenkovi\u0107a. \u201cRuska sredstva su rusko suvereno vlasni\u0161tvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. \u010cinjenica da se to radi na isteku \u010detvrte godine rata govori o logi\u010dkoj i argumentacijskoj neodr\u017eivosti toga\u201d, rekao je Milanovi\u0107 u utorak.<\/p>\n

Vode\u0107e dr\u017eave Unije i Europska komisija, dakle, upustili su se u smi\u0161ljanje kreativnih na\u010dina da se izbjegne mogu\u0107nost veta, \u0161to potencijalno pretvara EU u ne\u0161to \u0161to dosad nije bila, makar u formalnom pogledu: odlu\u010divanje kvalificiranom ve\u0107inom, koliko god bilo moralno opravdano u nekim okolnostima, ne\u0107e doprinijeti unutra\u0161njem skladu i koheziji nego bi moglo dovesti do politi\u010dke obespravljenosti, prije svega, manjih zemalja te do porasta animoziteta spram briselske elite.<\/p>\n

Osim toga, ako Amerika ostane na sada\u0161njem kursu i ako se bude dr\u017eala onoga \u0161to je napisano u Trumpovoj Strategiji nacionalne sigurnosti, nesumnjivo \u0107e ja\u010dati razjedinjenost unutar Europske unije. Washington raspola\u017ee brojnim instrumentima za proizvodnju svojih trojanskih konja u Europi, i to ne samo u onim dr\u017eavama koje su ekonomski slabije. SAD \u0107e na sve na\u010dine, uklju\u010duju\u0107i naravno i novac, podupirati ksenofobne, ultrakonzervativne, suverenisti\u010dke i, u osnovi, antieuropske opcije, kojih ne manjka diljem Unije i koje su izrazito sna\u017ene upravo u klju\u010dnim \u010dlanicama \u2013 Francuskoj, Njema\u010dkoj, Italiji i Poljskoj.<\/p>\n

Tu je i mogu\u0107nost povla\u0161tene prodaje ili doniranja ameri\u010dkog oru\u017eja onim dr\u017eavama koje se zauzvrat priklone ameri\u010dkom projektu potkopavanja EU-a, a oru\u017eje je trenuta\u010dno najtra\u017eenija roba me\u0111u europskim zemljama i ne pita se za cijenu. Americi ide na ruku \u010dinjenica da europska proizvodnja ni kvantitativno ni kvalitativno ne mo\u017ee iznijeti vi\u0161egodi\u0161nji posao naoru\u017eavanja armija u EU-u, jer treba svega \u2013 od topni\u010dkih granata svih kalibara do sofisticiranih protuzra\u010dnih i raketnih sustava.<\/p>\n

Neophodno je pove\u0107avanje borbene mo\u0107i europskih vojski, odnosno mo\u0107i odvra\u0107anja, s obzirom na to da je taj segment desetlje\u0107ima (opravdano) zapu\u0161tan zbog masivne ameri\u010dke vojne prisutnosti i mo\u0107nog NATO-ki\u0161obrana, ali to ne mo\u017ee biti ni jedini ni prvi sigurnosni koncept Europske unije. Zdrav razum nala\u017ee Europi da za svoj apsolutni politi\u010dki prioritet uzme poku\u0161aj izgradnje trajnijeg mira, \u0161to podrazumijeva i otvaranje komunikacijskih kanala prema Moskvi.<\/p>\n

O tome, me\u0111utim, ne govori nitko od \u0161efova najva\u017enijih dr\u017eava EU-a. Vlasti u Njema\u010dkoj i Francuskoj, kao i u Velikoj Britaniji, uglavnom pri\u010daju o ratu i o neizbje\u017enom ruskom napadu u roku od pet godina, o neophodnosti ulaganja stotina milijardi eura u naoru\u017eavanje i o potrebi da se stanovni\u0161tvo psiholo\u0161ki pripremi za ratni scenarij. Premda bi se mirovni napor mo\u017eda pokazao neuspje\u0161nim, i premda bi se mo\u017eda ispostavilo da se s Vladimirom Putinom zaista ne mo\u017ee konstruktivno razgovarati, taj poku\u0161aj obaveza je najmo\u0107nijih europskih politi\u010dara, izme\u0111u ostalog stoga \u0161to definitivno nedostaje mladih mu\u0161karaca koji su spremni usko\u010diti u rovove na isto\u010dnoj fronti.<\/p>\n

Europskoj uniji prijeti opasnost da se istovremeno suo\u010di s otvoreno neprijateljskim stavom i Rusije i Sjedinjenih Dr\u017eava. I Rusija \u0107e, kao i SAD, raditi na razjedinjavanju me\u0111u \u010dlanicama EU-a; i Rusija, kao i SAD, raspola\u017ee alatima i mehanizmima za stvaranje svojih agenata u dijelu dr\u017eava EU-a. Unija, ovakva kakva je sad, te\u0161ko mo\u017ee izdr\u017eati paralelnu razvu\u010denost na dvije tako zahtjevne fronte, pri \u010demu ne mislimo na ratne sukobe.<\/p>\n

Dovo\u0111enje u opisani polo\u017eaj nije nikakva prilika da se EU kona\u010dno osovi na svoje noge u svakom pogledu, nije nikakva prilika za prerastanje u jednu od tri ili \u010detiri klju\u010dne globalne sile, kao \u0161to samu sebe hrabri briselska elita: to je krizna i kriti\u010dna situacija. Mudri i odgovorni dr\u017eavnici potrudili bi se da eskiviraju propadanje u tu geopoliti\u010dku klopku, ali kancelar Merz i predsjednik Macron evidentno nisu ljudi tog formata. Sve se vi\u0161e \u010dini da su njihovi vanjskopoliti\u010dki potezi motivirani ponajprije sebi\u010dnim nastojanjem da pobolj\u0161aju svoje pozicije na planu unutra\u0161nje politike, jer ni jednom ni drugom na tom planu ne cvjetaju ru\u017ee.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europskoj uniji prijeti opasnost da se istovremeno suo\u010di s otvoreno neprijateljskim stavom i SAD-a i Rusije. Ovakva kakva je sad, ona te\u0161ko mo\u017ee izdr\u017eati razvu\u010denost na dvije tako zahtjevne fronte. Mudri i odgovorni dr\u017eavnici potrudili bi se da eskiviraju propadanje u tu geopoliti\u010dku klopku, ali Merz i Macron nisu ljudi tog formata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":418327,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-447080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=447080"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":447083,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/447080\/revisions\/447083"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/418327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=447080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=447080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=447080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}