Kako je neko ko je iz Crne Gore, a \u017eivi u Hrvatskoj, poput knji\u017eevnika Mirka Kova\u010da, mogao suditi o Tu\u0111manu a ne vidjeti "sada sebe, odnosno svoju zemlju u istom tom zrcalu"<\/p>\n
Pi\u0161e: Sonja Rado\u0161evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Re\u017eiser filma koji se ve\u0107 dvadeset godina igra u Crnoj Gori isti je, samo se mijenjaju glumci- igra\u010di glavnih uloga. U prvo vrijeme, glavne uloge u njihovom filmu na platnu razapete Crne Gore igrali su Radovan Karad\u017ei\u0107, Matija Be\u0107kovi\u0107 i brojni "knji\u017eevnici", likovi koji su odgovarali ambijentu koji je re\u017eiser stvarao u koprodukciji sa srpskim re\u017eimom.<\/p>\n Glavne drame su se odvijale uz blagonaklnost crnogorskih re\u017eisera u Dubrovniku, Vukovaru, Sarajevu, Srebrenici… Mada, za Srebrenicu re\u017eiser mo\u017eda još nije saznao, kao što nije znao ni onog krvavog jula prije trinaest godina kada se odigravala najstrašnija epizoda u dugogodišnjem serijalu ratnih u\u017easa \u010diji su scenario, pored pomenutog Karad\u017ei\u0107a, pisali i Miloševi\u0107 i Djukanovi\u0107.<\/p>\n Spominjem ujedno ovaj dvojac jer mislim da bi bilo nemoralno iz Crne Gore govoriti o zlo\u010dinima srpsko re\u017eima a abolirati crnogorsku – tadašnju i sadašnju vlast. Ne, jer bili su sve do 1998. godine jedno. I tada je DPS, ovaj ovakav kakav je, svojim glasovima izabrao Miloševi\u0107a za predsjednika tadašnje SR Jugoslavije.<\/p>\n E sada se treba zapitati – kako je neko ko je iz Crne Gore, a \u017eivi u Hrvatskoj, poput knji\u017eevnika Mirka Kova\u010da, mogao suditi o Tu\u0111manu a ne vidjeti "sada sebe, odnosno svoju zemlju u istom tom zrcalu". <\/p>\n —-Naša je glavna opsesija "borba pam\u0107enja protiv zaborava" a "pohvala nedosljednosti" u neku ruku je prilog zaboravu. Jer, zaborav ho\u0107e da promijeni prošlost, ho\u0107e da prekroji biografiju. List "Feral", za koji pišem na toj je liniji "borbe pam\u0107enja protiv zaborava. Ne dopustiti Tu\u0111manu da prekraja svoju biografiju, da sada izmišlja prošlost…<\/p>\n Ovo su rije\u010di poznatog i priznato knji\u017eevnika Mirka Kova\u010da, koji se upravo sprema da primi 13. julsku nagradu iz ruku onih na koju bi se, ako Mirko nije u me\u0111uvremenu "evoluirao" , svaka ova rije\u010d mogla primijeniti, bez promjene bilo kojeg zareza.<\/p>\n U ovoj izjavi, dijelu intrevju koji je Kova\u010d dao podgori\u010dkom nedjeljniku "Monitor" u oktobru 1999. godine sasvim slobodno mogli bi umjesto Tu\u0111man napisati \u0110ukanovi\u0107 – i .. opet se ništa ne mijenja. Jer, ako se ne varam, Tu\u0111man je izborio nezavisnu Hrvatsku kao što je i, navodno, \u0110ukanovi\u0107 stvorio ovu našu , sada ve\u0107 privatnu dr\u017eavu.<\/p>\n U svim zlim vremenima, bez obzira na sve ratove, vojske i vojskovo\u0111e, najviše se pamte i ostaju upisani u istoriji otpori koji su diktatorima i re\u017eimima pru\u017eali intelektulaci. <\/p>\n Ovdje na Balkanu se dešava obrnut proces. Intelektualci statiraju kod diktatora. <\/p>\n No, da se vratimo zaista sjajnoj konstataciji "o borbi pam\u0107enja protiv zaborava". <\/p>\n I idemo dalje.<\/p>\n –Pitamo se: ko mo\u017ee i smije opraštati u ime mrtvih. Ko mo\u017ee dati oprost Karad\u017ei\u0107u , koji je po\u010dinio zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti. Karad\u017ei\u0107 i Miloševi\u0107 nisu ubijali Muslimane i Albance nego" ljude kao takve, njihovu bit i njihovu postojanost. I onda , molim vas, kakav oprost, kakva nedosljednost kada su u pitanju oni koji uništavaju \u010dovjeka kao takvog.<\/p>\n Opet i ovdje, knji\u017eevnik Mirko Kova\u010d "ispušta jednu kariku u lancu Karad\u017ei\u0107 – Miloševi\u0107 …ili je ovdje u pitanju "pohvala nedosljednosti". Nedostaju crnogrske karike. <\/p>\n Mo\u017eda uva\u017eeni gospodini Kova\u010d ne zna da je crnogorska vlast nedavno odbila zahtjev predsjednice Udru\u017eenja \u017ertava rata BiH Bakire Hase\u010di\u0107 koja je tra\u017eila da pred cijelim crnogorskim parlamentom ili bilo kojim sudom svjedo\u010di o zlo\u010dinima koje su po\u010dinili crnogorske vojne ili paravojne formacije nad Bošnjacima u BiH. Zašto je ovaj zahtjev odbijen? Odgovor je dao upravo Kova\u010d u analizi koju je primijenio kada je u pitanju bivši hrvatski predsjednik Tudjman, a koja odslikava ono što se dešava Crnoj Gori. Bakira Hase\u010di\u0107 ne mo\u017ee svjedo\u010diti ovdje jer naš Tudjman prekraja svoju biografiju, sada izmišlja i mijenja prošlost.<\/p>\n U tom cilju je i Mirko Kova\u010d ove godine dobio glavnu ulogu kod našeg re\u017eisera kako bi se prekrojila sramna ratna prošlost, kako bi se zamaskirala aktuelna privtizacija Crne Gore od strane "prve crnogorske familije".<\/p>\n I još samo, pore\u0111ena radi, da se podsjetimo kako je 1999. godine Kova\u010d govorio o tome kako vidi budu\u0107nost Crne Gore.<\/p>\n —Da bi bila pristojna dr\u017eava, Crna Gora bi morala po\u010divati na vladavini zakona i prava; morala osuditi srpski i svaki drugi fašizam ako \u017eeli pripadati demokratskom i civilizovanom svijetu. U kulturološkom smislu, morala bi se suo\u010diti sa svojim zabludama, napustiti la\u017ene mitove, raditi na vrijednostima ljudskih sloboda i prava, itd. Moralo bi se stvoriti takvo javno mnenje koje \u0107e imati uticaja na politiku, koje ne\u0107e dopustiti da se tolerišu zlo\u010dinci niti \u0107e davati uto\u010dište kriminacima tipa Vu\u010deli\u0107a, koji prijjateljuje sa politi\u010dkim vrhom. To su sve neke zakonitosti "organizovane demokratije", a ako to ne mogu , i još naravno mnogo toga , onda je bolje da ta Crna Gora ne ide u samostalnost; bolje da se šlepa uz kriminalnu Srbiju i tvori zajedno s njom ku\u017enu federaciju Jugoslaviju-(M.Kova\u010d , Monitor 15.oktobar 1999.godine<\/em>)<\/p>\n Da li je Crna Gora u kojoj Kova\u010d upravo prima nagradu zapravo postala mutant ove dvije slike – dr\u017eava odsustva "zakonitosti demokratije" i vladavine zakonitosti kriminala.<\/p>\n Iliti, pak, knji\u017eevnik Kova\u010d vidi neku drugu Crnu Goru, a ne ovu \u010dija se sramna istorija kroji i prekraja upravo i kroz njegovo primanje 13-julske nagrade od onih koji izmišljaju nove biografije i pišu novu istoriju o poslednjih 20 godina.<\/p>\n Ova epizoda, jedna u nizu ispisanih u godinama koje su pojeli "oni", u re\u017eiji Mila \u0110ukanovi\u0107a, poprima obrise tragedije, jer u njoj se nazire po\u010detak kraja jednog knji\u017eevnika. Sa ovom nagradom on je odlo\u017een u galeriju likova u kojoj se, pored njega, nalaze i Karad\u017ei\u0107 i Be\u0107kovi\u0107 – tako\u0111e nagra\u0111eni od istih ovih za domete u "knji\u017eevnom stvaralaštvu".<\/p>\n Re\u017eiser je ve\u0107 raspisao natje\u010daj za novu glavnu ulogu, novo lice koje \u0107e prekriti "gorki talog iskustva". A upravo veliki knji\u017eevnik, pisac knjige "Gorki talog isksutva" Danilo Kiš napisao je da "za pisca ne postoji alibi, nikad, nikakav, niu\u010demu."<\/p>\n –\u017diveo sam lepše i bogatije od vas, zahvaljuju\u0107i patnji i mahnitosti, pa \u017eelim i u smrt da odem dostojanstveno, kako to prili\u010di tom velikom trenutku posle kojeg prestaje svako dostojanstvo i svaka veli\u010danstvenost." ( Danilo Kiš , Peš\u010danik) . <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako je neko ko je iz Crne Gore, a \u017eivi u Hrvatskoj, poput knji\u017eevnika Mirka Kova\u010da, mogao suditi o Tu\u0111manu a ne vidjeti "sada sebe, odnosno svoju zemlju u istom tom zrcalu"<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44702","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44702"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44702\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}