{"id":446972,"date":"2025-12-17T17:29:55","date_gmt":"2025-12-17T16:29:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446972"},"modified":"2025-12-17T17:29:55","modified_gmt":"2025-12-17T16:29:55","slug":"digitalni-prostor-razotkriva-podjele-i-netrpeljivost-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/17\/digitalni-prostor-razotkriva-podjele-i-netrpeljivost-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Digitalni prostor razotkriva podjele i netrpeljivost u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

Javlja: Maja Marinovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Govor mr\u017enje u Crnoj Gori \u010desto se pojavljuje u reakcijama na politi\u010dke teme, krize i diskriminaciju, te zahtijeva sistemski odgovor. Borba protiv njega nije zadatak pojedinca, institucija ili medija, ve\u0107 cijelog dru\u0161tva, poru\u010deno je na panel diskusiji\u00a0Multikulturalizam u vrijeme interneta \u2013 mehanizmi za\u0161tite i suzbijanje govora mr\u017enje online\u00a0u okviru okruglog stola\u00a0\u201eDigitalno lice multikulturalnog dru\u0161tva\u201c, koji je organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>\n

Miljana Rako\u010devi\u0107<\/strong>, saradnica na Fakultetu pravnih nauka Univerzitet Donja Gorica (UDG), ocijenila je da je zakonodavni okvir u Crnoj Gori prili\u010dno dobro regulisao govor mr\u017enje, ali da digitalni prostor olak\u0161ava njegovo \u0161irenje. \u201eOdgovornost je prvenstveno na onome ko pi\u0161e, zatim na medijima, a tre\u0107e na dr\u017eavi i dru\u0161tvu u cjelini. Kada nadle\u017eni ne reaguju, \u017ertve \u010desto ostaju bez podr\u0161ke i odlu\u010duju da ne prijave diskriminaciju\u201c, kazala je Rako\u010devi\u0107.\u00a0 Ona je naglasila da izostanak adekvatne reakcije nadle\u017enih organa na ovaj problem dovode do toga da izostaje podr\u0161ka \u017ertvama koje su bile diskriminisane, a \u0161to dalje vodi tome da se one odlu\u010duju da ne reaguju. \u201eGovoru mr\u017enje ne treba razlog, ali mu treba okida\u010d. On je reaktivan, \u0161to se vidi u reakcijama na politi\u010dke teme, krize, slu\u010dajeve nasilja, rodna ili seksualna orjentacija. Manifestuje se tamo gdje se spajaju veliki dometi i niska odgovornost. Zato je on mora sistemski suzbijati\u201c, kazala je Rako\u010devi\u0107, uz ocjenu da kontrarekacija medija nikada ne treba biti odgovar na zapaljivu retoriku, ve\u0107 uvijek prijava. Posebno je naglasila problem neregistrovanih medija i nedosljedno sankcionisanje spornih sadr\u017eaja.<\/p>\n

\u201eMultikulturalizam u Crnoj Gori nije vrijednost koju zaista \u017eivimo i primjenjujemo. On nije su\u0161tinski prisutan kao praksa u dru\u0161tvu, ve\u0107 vi\u0161e predstavlja formalni narativ institucija na putu ka Evropskoj uniji\u201c, kazala je dr Jelena \u0160u\u0161anj, profesorka na Fakultetu za crnogorski jezik i knji\u017eevnost (FCJK). \u0160u\u0161anj je istakla da, i pored postoje\u0107eg pravnog okvira, osobe koje se bore za svoja prava \u010desto bivaju u\u0107utkane. \u201eMediji oblikuju vizuelni identitet vijesti. Kada sadr\u017eaj u\u0111e u javni prostor, a uklju\u010duje uvrjedljivi komentare i govor mr\u017enje, problem ostaje i \u0161iri se\u201c, dodala je ona. Naglasila je da dijeljenje problemati\u010dnih sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, \u010dak i s namjerom osude, pove\u0107ava njihovu vidljivost. \u201eZato treba prepri\u010davati problem, a ne dijeliti originalnu objavu, jer time samo doprinosimo njenom \u0161irenju\u201c, pojasnila je \u0160u\u0161anj. Prema njenim rije\u010dima, ograni\u010davanje govora mr\u017enje zahtijeva i promjene u obrazovanju i dru\u0161tvenoj kulturi. Apostrofirala je dominantnu politi\u010dku klimu u kojoj desnica \u010desto koristi podjele \u201emi\u201c i \u201eoni\u201c u svom diskursu, \u0161to dodatno marginalizuje razli\u010ditosti i u\u010dvr\u0161\u0107uje govor mr\u017enje. \u201cPotrebno je razvijati svijest o ovim strategijama i ja\u010dati li\u010dne reakcije kao na\u010din suzbijanja negativnih obrazaca u javnom prostoru\u201d, zaklju\u010dila je \u0160u\u0161anj.<\/p>\n

Emir Pilav,<\/strong> gra\u0111anski aktivista, smatra da se broj slu\u010dajeva govora mr\u017enje koji ostaje bez sankcija pove\u0107ava, uprkos relativno dobro ure\u0111enom zakonskom okviru. \u201eSve zavisi od toga prema kome je usmjeren govor mr\u017enje. Kada su u pitanju politi\u010dari ili javne li\u010dnosti, po\u010dinioci se brzo identifikuju, dok u slu\u010daju aktivista, novinara i obi\u010dnih gra\u0111ana reakcija \u010desto izostaje\u201c, kazao je Pilav. On je upozorio da normalizacija i neka\u017enjavanje govora mr\u017enje sa vrha dru\u0161tva uti\u010de na bira\u010dko tijelo, a digitalni komentari se \u010desto prenose i u stvarni \u017eivot. \u201eOni koji bi trebali \u0161tititi \u017ertve \u2013 policija, tu\u017eila\u0161tvo i sudstvo – ne rade svoj posao. Govor mr\u017enje najja\u010de se o\u010dituje tamo gdje postoji vjerska i nacionalna netrpeljivost, kao i siroma\u0161tvo\u201c, dodaje Pilav. Prema njegovom mi\u0161ljenju, problem je i u nepreuzimanju odgovornosti od strane novinara te nedostatku edukacije. \u201ePotrebno je zapo\u010deti primarnu socijalizaciju i edukaciju djece u najranijem uzrastu o pona\u0161anju u online prostoru, razvijati medijsku i informati\u010dku pismenost, i pru\u017eati podr\u0161ku \u017ertvama nasilja, posebno u slu\u010dajevima govora mr\u017enje\u201c, zaklju\u010duje Pilav.<\/p>\n

I Almedina Dodi\u0107<\/strong>, gra\u0111anska aktivistkinja iz NVO Eduko Plus, smatra da je govor mr\u017enje u Crnoj Gori postao normalizovan, naro\u010dito na portalima, gdje se \u010desto pojavljuju uvredljivi komentari na ra\u010dun \u017eena, uklju\u010duju\u0107i novinarke i politi\u010darke, kao i LGBT osoba i romske zajednice. \u201eVa\u017ean je javni dijalog o ovim temama kako bi problem bio prepoznat i adresiran, umjesto da se stavlja \u201epod tepih\u201c. Tako\u0111e, prijavljivanje govora mr\u017enje \u010desto obeshrabruje jer policija i nadle\u017eni organi ne preduzimaju adekvatne mjere. Iz iskustva, kada sam prijavila profil na kojem su se dijelile fotografije moje i drugih aktivista, nisam dobila odgovor niti je preduzeto i\u0161ta\u201c, istakla je Dodi\u0107. Prema njenim rije\u010dima, nedostatak jasnih sankcija ote\u017eava razlikovanje izme\u0111u govora mr\u017enje i slobodnog izra\u017eavanja. Nedavni slu\u010dajevi, poput komentara na turske dr\u017eavljane ili grafita na Ambasadi BiH, pokazali su tanku liniju izme\u0111u verbalnog napada i stvarnog nasilja. \u201eRazli\u010dite grupacije se me\u0111usobno ne poznaju dovoljno i ne sara\u0111uju. Suludo je govoriti o multikulturalizmu, a istovremeno odr\u017eavati takvu distancu. Pravi interkulturalizam u Crnoj Gori su\u0161tinski ne postoji\u201c, poru\u010dila je Dodi\u0107.<\/p>\n

Doga\u0111aj je okupio blizu 50 predstavnika\/ca institucija, civilnog dru\u0161tva, akademske zajednice i medija, a organizovan je u okviru projekta \u201eOnline zajedno \u2013 protiv mr\u017enje za multikulturalnost\u201d, finansijski podr\u017eanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.<\/p>\n

Maja Marinovi\u0107 je saradnica na programima CGO<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Govor mr\u017enje u Crnoj Gori \u010desto se pojavljuje u reakcijama na politi\u010dke teme, krize i diskriminaciju, te zahtijeva sistemski odgovor<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":439067,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-446972","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446972"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446972\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446975,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446972\/revisions\/446975"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/439067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}