{"id":44693,"date":"2008-06-12T13:10:32","date_gmt":"2008-06-12T13:10:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44693"},"modified":"2008-06-12T13:10:32","modified_gmt":"2008-06-12T13:10:32","slug":"istorija-holokausta-roma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/06\/12\/istorija-holokausta-roma\/","title":{"rendered":"Istorija holokausta Roma"},"content":{"rendered":"<p>Komandant koncentracionog logora u Belzeku i Treblinki, Kurt Franc, imao je psa koji se zvao \u010covek. \u017divotinja je bila dresirana da na komandu &quot;\u010cove\u010de, dr\u017ei psa!&quot;, napadne nemo\u0107ne logora&scaron;e i da kida samo odre\u0111ene delove njihovih tela. <\/p>\n<p>&quot;Kad d\u017eelati postanu sudije, pravda mora zavr&scaron;iti na ve&scaron;alima!&quot;, rekla je svojevremeno Melani &Scaron;pita, \u010diju su celu familiju pobili nacisti, da bi godinama kasnije na osnovu njenog scenarija bio snimljen potresni film o holokaustu Roma i &scaron;ikaniranju pre\u017eivelih pripadnika ovog naroda posle Drugog svetskog rata, u obe onda&scaron;nje nema\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n<p>Sve do po\u010detka osamdesetih godina pro&scaron;log veka, u Zapadnoj Nema\u010dkoj istra\u017eivanje holokausta Roma bilo je povereno Hansu Joahimu Deringu i Hermanu Arnoldu, koji su u svojim zaklju\u010divanjima sledili rezultate nacisti\u010dkih analiti\u010dara Tre\u0107eg rajha. Kao saradnik Ministarstva policije i Ministarstva zdravlja Nema\u010dke, Arnold je do 1981. godine skrivao dokumenta o Romima iz nacisti\u010dkog doba. Gra\u0111a mu je oduzeta posle &scaron;trajka gla\u0111u koji su godinu dana ranije organizovali Romi pre\u017eiveli holokaust i pojedini uglednici s nema\u010dke knji\u017eevne i intelektualne scene, &scaron;to je imalo izuzetan odjek u svetu.<\/p>\n<p>Posle &scaron;trajka, tada&scaron;nji nema\u010dki kancelar Vili Brant prvi je, na Uskrs 1980. godine, u ime Nema\u010dke i njene vlade, priznao da su Romi i Sinti (zajednica Roma \u010diji pripadnici \u017eive u Nema\u010dkoj i Austriji), kao i Jevreji, \u017ertve holokausta.<\/p>\n<p>Potresnu knjigu o tom tragi\u010dnom stradanju pod naslovom &quot;Istorija holokausta Roma&quot; objavili su nedavno dr Rajko \u0110uri\u0107 i mr Antun Mileti\u0107 u okviru izdava\u010dke delatnosti &quot;Politika&quot; AD.<\/p>\n<p>Re\u010d je o jedinstvenom delu koje slu\u017ei na \u010dast doma\u0107oj istoriografiji, uz ostalo i zato &scaron;to se u njemu prvi put razmatra pogrom Roma na celovitom evropskom prostoru tokom Drugog svetskog rata, uz istovremeno, izrazito upe\u010datljivo, znala\u010dko izlaganje istorijata nacizma, njegovih doktrinarnih i ideolo&scaron;kih upori&scaron;ta i rasne politike koja je u holokaustu i genocidu satrla milione Jevreja, Roma, Srba, Poljaka, Rusa i pripadnika drugih naroda.<\/p>\n<p>U prvom delu knjige, kroz \u010detrnaest poglavlja, izneti su uzroci i faze holokausta Roma u nacisti\u010dkoj Nema\u010dkoj i Austriji, kao i &scaron;irom Evrope, uklju\u010duju\u0107i i Srbiju, okupiranu tokom Drugog svetskog rata.<\/p>\n<p>Poseban kvalitet knjizi daje drugi deo u kome su objavljena imena i prezimena 17.960 Roma ubijenih u koncentracionom logoru Jasenovac tokom postojanja usta&scaron;ke NDH, uz jo&scaron; 5.273 romske neimenovane \u017ertve, stradale u Jasenovcu, jednoj od najve\u0107ih klanica Drugog svetskog rata. Ukupno je re\u010d o 23.233 stradala Roma, koji su tamo bili dovedeni u logor sa teritorija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.<\/p>\n<p>Ako postoje spiskovi sa pojedina\u010dnim imenima, onda njihov broj treba pomno\u017eiti sa dva ili sa tri, da bi se dobila prava slika o broju stradalih, glasi jedna od metodolo&scaron;kih preporuka nema\u010dke kriti\u010dke istoriografije. Nju svakako treba neprekidno imati na umu u suo\u010davanju s podacima o broju \u017ertava iznetim ne samo u ovoj, nego i u drugim knjigama \u010diji autori insistiraju na mukotrpnom, vi&scaron;egodi&scaron;njem istra\u017eiva\u010dkom radu, kako bi neporecivo utvrdili imena i prezimena, godine ro\u0111enja i smrti, mesto porekla i stradanja \u017ertava genocidnih zlo\u010dina i holokausta.<\/p>\n<p>Kako je 2003. godine, u jednoj anketi u Nema\u010dkoj, na pitanje kako zami&scaron;ljate Hitlera danas, krajnje sa\u017eeto i duboko istinito, odgovorio jedan \u010detrnaestogodi&scaron;nji Rom iz Prokuplja: &quot;Bio je niko i ni&scaron;ta, zatim je postao sve i na kraju sve je pretvorio u ni&scaron;ta&quot;.<\/p>\n<p><em>Slobodan Kljaki\u0107<\/em>&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Komandant koncentracionog logora u Belzeku i Treblinki, Kurt Franc, imao je psa koji se zvao \u010covek. \u017divotinja je bila dresirana da na komandu &quot;\u010cove\u010de, dr\u017ei psa!&quot;, napadne nemo\u0107ne logora&scaron;e i da kida samo odre\u0111ene delove njihovih tela. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44693","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44693"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44693\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}