CRNA GORA<\/p>\n
REPUBLIKA CRNA GORA<\/p>\n
Šef dr\u017eave: Filip Vujanovi\u0107<\/em><\/p>\n Predsjednik Vlade: \u017deljko Šturanovi\u0107<\/em><\/p>\n Smrtna kazna: ukinuta za sva krivi\u010dna djela<\/em><\/p>\n Prosje\u010dni \u017eivotni vjek: 74,1 godina<\/em><\/p>\n Pismenost odraslih: 96,4 odsto<\/em><\/p>\n Crna Gora nije uspjela da razrješi nerazrješene ratne zlo\u010dine ni ubistva za koja se sumnja da su izvršena protivno zakonu, niti je obezbjedila brze, nepristrasne i djelotvorne istrage navodnih slu\u010dajeva mu\u010denja i drugih oblika ne\u010dovje\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja.<\/p>\n PRILIKE<\/p>\n Crna Gora je u maju primljena u Savjet Evrope. Istog mjeseca Ministarstvo inostranih poslova zaklju\u010dilo je sporazum – koji Amnesty International smatra nezakonitim – sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, kojim se obavezalo da Crna Gora ne izru\u010duje ameri\u010dke dr\u017eavljane Medjunarodnom krivi\u010dnom sudu. U oktobru, Crna Gora je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju sa Evropskom Unijom.<\/p>\n Novi Ustav usvojen u oktobru nije u potpunosti u skladu sa odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima, nije uspio da osigura nezavisnost sudstva ili da obezbjedi manjinama adekvatnu zaštitu od diskriminacije.<\/p>\n NEKA\u017dNJAVANJE RATNIH ZLO\u010cINA<\/p>\n U junu policija je u\u010destvovala u hapšenju Vlastimira Djordjevi\u0107a u Budvi, optu\u017eenog od strane Medjunarodnog krivi\u010dnog suda za ratne zlo\u010dine na prostoru bivše Jugoslavije (Tribunal) za ratne zlo\u010dine na Kosovu; za njega se ranije vjerovalo da se nalazi u Rusiji.<\/p>\n Nije ostvaren napredak u istrazi protiv šest bivših slu\u017ebenika policije optu\u017eenih u februaru 2006. godine zbog nasilne deportacije i nestanka 83 bosanskih Muslimana civila 1992. godine.<\/p>\n U gradjanskim postupcima povezanim sa pomenutim deportacijama, u 25 od 38 prvostepenih presuda, Crna Gora je proglašena odgovornom za nasilnu deportaciju i nestanak ili smrt bošnja\u010dkih civila, i odšteta je dosudjena pre\u017eivjelima ili \u010dlanovima porodica zbog smrti bliske osobe. Dr\u017eava je podnijela \u017ealbu protiv svake ove presude.<\/p>\n Sud je odbacio optu\u017ebe da su vlasti prekršile pravo \u010dlanova porodice iz \u010dlana 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima da budu upoznati sa sudbinom nestalih.<\/p>\n MU\u010cENJE I DRUGI OBLICI NE\u010cOVJE\u010cNOG I PONI\u017dAVAJU\u0106EG POSTUPANJA<\/p>\n Navodna mu\u010denja i maltretiranja su nastavljena, uklju\u010duju\u0107i prilikom hapšenja i zadr\u017eavanja u policiji: Inicijativa mladih za ljudska prava je zabilje\u017eila nekih 23 slu\u010daja samo izmedju septembra i oktobra. \u017drtve su \u010desto optu\u017eivane da su ometale slu\u017ebenike policije, dok su u malom broju slu\u010dajeva procesuirani policajci.<\/p>\n U martu, Ministarstvo inostranih poslova je izvjestilo o neuspjehu interne policijske istrage navodnog mu\u010denja i maltretiranja sedamnaest etni\u010dkih Albanaca prilikom njihovog hapšenja i zadr\u017eavanja u policijskoj stanici u Podgorici u septembru 2006. godine. Kao posljedicu \u017ealbe od strane sedmorice od ovih ljudi dr\u017eavni tu\u017eilac je u junu pokrenuo istragu; do novembra \u010detiri slu\u017ebenika policije su bila pod istragom, kako je izvješteno.<\/p>\n Sudjenje protiv sedamnaest optu\u017eenih, zapo\u010deto 14. maja pred Višim sudom u Podgorici, ne sprovodi se u skladu sa medjunarodnim standardima, uklju\u010duju\u0107i koriš\u0107enje svjedo\u010denja, za koje Amnesty International smatra da su iznudjena, kao dokaza u postupku.<\/p>\n NAVODNE PROTIVZAKONITE EGZEKUCIJE I POLITI\u010cKI MOTIVISANI NAPADI<\/p>\n U toku je postupak po \u017ealbi protiv oslobadjaju\u0107e presude donijete u decembru 2007. godine protiv jedinog osumnji\u010denog za ubistvo Duška Jovanovi\u0107a, urednika dnevnog lista „Dan" koje se desilo u maju 2004. godine.<\/p>\n Nastavljena je istraga ubistva Srdjana Voji\u010di\u0107a, voza\u010da knji\u017eevnika Jevrema Brkovi\u0107a koje se desilo u oktobru 2006. godine.<\/p>\n Drugi napadi na novinare kriti\u010dki nastrojene prema vlasti uklju\u010duju:<\/p>\n – Prvog septembra je napadnu \u017deljko Ivanovi\u0107, glavni urednik crnogorskog dnevnog lista „Vijesti". \u017deljko Ivanovi\u0107 je izjavio da pokretanje postupka protiv dvije osobe, koji na osnovu iskaza svjedoka nisu bili izvršioci, predstavlja pokušaj da se prikrije politi\u010dki motivisan napad.<\/p>\n – Prvog novembra, Tufik Softi\u0107, urednik Radija Berane, hospitalizovan je nakon što je pretu\u010den bejzbol palicama od strane dva nepoznata napada\u010da. Softi\u0107 je ranije prijavljivao da su mu upu\u0107ivane prijetnje po \u017eivot. Istraga je u toku.<\/p>\n Krivi\u010dni postupak protiv desetorice optu\u017eenih, po optu\u017enici iz avgusta 2006. godine, zbog ubistva bivšeg šefa crnogorske policije Slavoljuba Š\u0107eki\u0107a iz 2005, po\u010deo je u januaru ali nije završen do kraja 2007. godine.<\/p>\n BORCI ZA LJUDSKA PRAVA<\/p>\n U aprilu, nakon u\u010destvovanja u televizijskoj emisiji na temu prinudnih nestanaka, novinar Aleksandar Zekovi\u0107, \u010dlan Savjeta za gra\u0111ansku kontrolu policije, primio je prijete\u0107e telefonske pozive. Vrhovni sud je odbio da potvrdi da se Zekovi\u0107 nalazi pod prismotrom, navode\u0107i razloge dr\u017eavne bezbjednosti; snimanje poziva upu\u0107uje na umješanost policije.<\/p>\n PRAVA MANJINA<\/p>\n U junu, istra\u017eivanje napretka vlada koje su uklju\u010dene u Deceniju inkluzije Roma, rangiralo je Crnu Goru na deveto (posljednje) mjesto; kako im se uskra\u0107uje pravo na obrazovanje, procjenjeno je da je pribli\u017eno 87 posto romske populacije nepismeno.<\/p>\n IZBJEGLICE<\/p>\n Pribli\u017eno 16.155, uglavnom romskih, izbjeglica sa Kosova, za koje se smatra da su interno raseljeni, ostaje pod rizikom prisilnog povratka; nekih 1.870 i dalje \u010deka odluku o statusu raseljenih lica. Još 8.527 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske takodje se nalazi u Crnoj Gori.<\/p>\n Savjet Evrope, po pristupanju Crne Gore, zatra\u017eio je od vlasti da obezbjede li\u010dna dokumenta raseljenim licima i izbjeglicama; da im omogu\u0107i koriš\u0107enje njihovih socijalnih, ekonomskih i politi\u010dkih prava i da sprije\u010di da lica bez dokumenata ostanu bez dr\u017eave (postanu apatridi).<\/p>\n TRGOVINA LJUDIMA<\/p>\n Savjet Evrope pozvao je na poja\u010dane napore u cilju pomo\u0107i i zaštite \u017ertava trgovine ljudima, u skladu sa Konvencijom o akciji protiv trgovine ljudima, koju je Crna Gora potpisala ali jos nije ratifikovala.<\/p>\n
\n