{"id":44687,"date":"2008-05-19T08:18:20","date_gmt":"2008-05-19T08:18:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44687"},"modified":"2008-05-19T08:18:20","modified_gmt":"2008-05-19T08:18:20","slug":"okoncanje-istrage-u-visem-sudu-u-bijelom-polju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/05\/19\/okoncanje-istrage-u-visem-sudu-u-bijelom-polju\/","title":{"rendered":"Okon\u010danje istrage u Vi\u0161em sudu u Bijelom Polju"},"content":{"rendered":"

Ovo je Izvještaj br. 2 projekta  Watch dog "Bukovica<\/strong><\/em>" koji realizuje Nansen dijalog centar – Crna Gora, a koji je završen 18. maj 2008.<\/p>\n

Prema nalogu<\/strong> koji je dala predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, istrage za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u Crnoj Gori, koje se vode u \u010detiri odvojena procesa, privode se kraju ili su okon\u010dane. Rok koji je dat da do 1. maja završi istragu za zlo\u010dine u Bukovici, sudija Višeg suda Milan J. Smolovi\u0107, ispoštovao je, saslušavši trideset svjedoka i sedam ljudi obuhva\u0107enih istragom. <\/p>\n

Osim Smolovi\u0107eve izjave da je zadovoljan istra\u017eenim, to je uglavnom sve što je mogla saznati javnost u procesu koji je još na svom po\u010detku u decebru prošle godine proglašen slu\u017ebenom tajnom.<\/p>\n

Ni jedno pritvoreno lice i niti jedno ime kojim bi istraga bila proširena jedan je od u javnosti posebno neo\u010dekivanih ishoda toka istrage.<\/p>\n

To je razlog što dio stru\u010dne javnosti smatra da time pravosudni organi namjerno dovode u pitanje osnovanost sopstvene sumnje i pokazuju politi\u010dki motivisanu neodlu\u010dnost da se nalogodavci i izvršioci kazne. Zajedno sa dosadašnjim petnaestogodišnjim ne\u010dinjenjem dr\u017eavnih organa, sa uništavanjem dokumenata i dokaza, doprinosi solidarisanju pojedinaca sa pojedinim osumnji\u010denim.<\/p>\n

Sve ovo obeshrabruje \u017ertve, a \u010dini spokojnim potencijalne po\u010dinioce, pogotovo kada se zna da je u Crnoj Gori godinama «na \u010dekanju» rješavanje slu\u010dajeva deportacija Bošnjaka iz BH koji su u prolje\u0107e ‘92. pokušali na\u0107i spas u Crnoj Gori, slu\u010daja Kalu\u0111erski Laz i logora Morinj. <\/p>\n

Bukovicu, u svakom slu\u010daju, nije moglo etni\u010dki da o\u010disti nekoliko pojedinaca, a bez ispitavanja motiva i nala\u017eenja nalogodavaca i zaštitnika izvršilaca sam proces sa aspekta pravde i prava dobija sasvim pogrešan tok.<\/p>\n

Podsje\u0107amo da je Više tu\u017eilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo istragu protiv sedam lica zbog sumnje da su izvršili zlo\u010din u pljevaljskoj Bukovici ‘92. i ‘93. godine gdje je osam osoba izgubilo \u017eivot, nekoliko desetina ku\u0107a popaljeno je i oplja\u010dkano, a nekoliko stotina bošnjaka protjerano iz svojih domova. Bukovica je ina\u010de jedini slu\u010daj ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih nad crnogorskim dr\u017eavljanima za koje se sumnja da su ga i po\u010dinili dr\u017eavljani Crne Gore. <\/p>\n

Istraga u bjelopoljskom Višem sudu završena je protiv bivših pripadnika rezervnog sastava policije Branimira – Bana Borovi\u0107a i Slaviše Svrkote, te pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije Radiše i Radmila \u0110ukovi\u0107a, Slobodana Cvetkovi\u0107a, Milorada Brkovi\u0107a i \u0110oka Gogi\u0107a.<\/p>\n

Predmet je predat Višem tu\u017eilaštvu u Bijelom Polju i na njemu je da u razumnom roku, a to svakako zna\u010di za manje od mjesec dana, donese odluku o daljem postupanju, jer bi u protivnom kolektivni godišnji odmori odlo\u017eili proces najmanje do jeseni.<\/p>\n

Tu\u017eilaštvo sada mo\u017ee odlu\u010diti o tri opcije: pokrenuti krivi\u010dni proces, odustati od gonjenja osumnji\u010denih ili tra\u017eiti dodatne istra\u017ene radnje. <\/p>\n

Proces do sada nije bio fokusiran na politi\u010dku motivisanost bukovi\u010dkih dešavanja, a pogotovo ne na direktnu ili indirektnu umiješanost crnogorskih dr\u017eavnih organa.<\/p>\n

To je omogu\u0107ilo i sna\u017ene politi\u010dke manipulacije, od nala\\enja opravdanja za zlo\u010din u doga\u0111ajaikma koji su se desili pola godine kasnije, preko fotografisanja u Bukovici nekih politi\u010dkih li\u010dnosti, do relativizacije sopstvenog statusa prognanih lica i \u010dinjenice etni\u010dkog \u010diš\u0107enja, jer je jedan zna\u010dajan broj Bukovi\u010dana (oko  stotinu osoba) došao u sela odakle je protjeran i glasao na poslednjim izborima.<\/p>\n

Va\u017ena je \u010dinjenica da je sadašnji predsjednik crnogorske Vlade, Milo \u0110ukanovi\u0107 bio i tadašnji predsjednik Vlade. Današnji direktor crnogorske policije Veselin Veljovi\u0107 bio je jedan od \u010delnika pljevaljske policije u vrijeme tragi\u010dnih bukovi\u010dkih zbivanja, a prema izjavi sudije Smolovi\u0107a, dao je veliki doprinos da se istraga uspješno okon\u010da, ne pojašnjavaju\u0107i o \u010demu se konkretno radi.<\/p>\n

Tadašnji predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatovi\u0107, ministar unutrašnjih poslova Nikola Pejakovi\u0107 i komandant garnizona vojske u Pljevljima general Milan \u0110oki\u0107, nijesu saslušavanu u bjelopoljskom sudu, iako su direktni svjedoci ali i u\u010desnici vojno – paravojno – politi\u010dkih dešavanja u Pljevljima.<\/p>\n

Mom\u010dilo Bojovi\u0107, tadašnji presjednik pljevaljske opštine, na\u010delnik plevaljskog Centra bezbijednosti Radoman Puri\u0107 i na\u010delnik Uprave policije u Pljevljima Milan Paunovi\u0107 tako\u0111e nijesu uzeti u obzir u ispitivanju \u010dinjenica u istrazi za Bukovicu, a bez toga se istraga teško mo\u017ee okarakterisati kao kvalitetna.<\/p>\n

Tako\u0111e, istraga nije proširivana ni u pravcu direktnih izvršilaca, a njih je, prema podacima kojim raspola\u017ee NDC, me\u0111u onima koji su dostupni dr\u017eavnim organima \u010dak nekoliko desetina. <\/p>\n

Primjera radi, po izjavi Osmana Durguta iz novembra 1992. \u010detiri policajca od kojih je samo jedan obuhva\u0107en istragom, pretukli su ga u ku\u0107i i potom tri dana fizi\u010dki maltretirali u policijskoj stanici. To su bili Pljevljaci G.Z. i L. O. I izvjesni Š. kome Durgut nije saznao ime.<\/p>\n

Prema izjavi Šabana Rizvanovi\u0107a datoj Fondu za humanitarno pravo, 22. februara 1993. godine, u ku\u0107u u selu \u010cejrenci, u kojoj je \u017eiveo sa suprugom Arifom, došli su pripadnici rezervnog sastava Vojske Jugoslavije, poreklom iz Pljevalja, i to pored nekolicine osumnji\u010denih istragom još i D.J i A.M. koje sud nije pozivao ni na saslušanje. Šaban Rizvanovi\u0107 je sve navode ponovio pred istra\u017enim sudijom u Bijelom Polju. <\/p>\n

Tako\u0111e, trojica rezervista V. J., svjedo\u010dio je i Jakup Durgut, pretukli su starca Osmana Bungura. Bili su to Pljevljaci S. D. M. S. i S. B. koji tako\u0111e nijesu obuhva\u0107eni istragom. Osman Bungur je od posljedica batinanja ogluvio. <\/p>\n

Salim Šljuka iz sela Vitine tako\u0111e je za batinanje i psihi\u010dku torturu optu\u017eio pripadnike rezervnog sastava V. J. On je me\u0111u nasilnicima, kojih je bilo desetak, prepoznao jedino Pljevljaka S. L. tako\u0111e neobuhva\u0107enog istragom.<\/p>\n

Istragom su neobuhva\u0107eni još i  crnogorski dr\u017eavljani L.O. R.D. A.M. M.B. D.D. R.R. S.D. G.K. S.P. M.M. D.K. \u0110.G. koji se terete za batinanje i torturu, kao i još nekolicina lica koja se po izjavama ošte\u0107enih terete za manje ozbiljna djela po\u010dinjena u Bukovici.  <\/p>\n

Istra\u017eni sudija nije izrazio spremnost da sasluša i dvojicu stanovnika Bukovice, pravoslane vjeroispovjesti, o \u010demu je na vrijeme informacije dobio.<\/p>\n

Potsjetimo, amnestionim aktom predsjednika Republike Crne Gore Mila \u0110ukanovi\u0107a od decembra 2001. Mojaš Vre\u0107u, ubici D\u017eafera \u0110oga, jedinom optu\u017eenom za zlo\u010din po\u010dinjen u Bukovici, ali u procesu pokrenutom bez navo\u0111enja sumnje o etni\u010dkom \u010diš\u0107enju, dvanaestogodišnja robija je umanjena za više od dvije godine.<\/p>\n

Pozitivna strana procesa za Bukovicu je odli\u010dna saradnja crnogorskog i bosanskohercegova\u010dkog tu\u017eilaštva, što je omogu\u0107ilo relativno brzo nala\u017eenje adresa ljudi koji su svjedo\u010diti u slu\u010daju Bukovica. Tu spada i najavljena spremnost da se neka saslušanja obave u Sarajevu. Negativna strana je što se to, me\u0111utim, saslušanja u Sarajevu nijesu odr\u017eala.<\/p>\n

Monitoring me\u0111unarodnih organizacija, tako\u0111e, mogao bi biti od suštinske va\u017enosti, jer je teško verbalnu spremnost iskazanu više puta pred o\u010dima javnosti ne preto\u010diti u praksu bez objašnjenja, što je do sada bio slu\u010daj.<\/p>\n

PREPORUKE <\/p>\n

1)         Iskoristiti spremnost za svjedo\u010denje dvojice domicilnih stanovnika Bukovice, pravoslavne vjeroispovjesti i obezbijediti im status zašti\u0107enog svjedoka.<\/p>\n

2)         Ispitati komandnu odgovornost u vojsci i policiji i istragu dodatno usmjeriti i u tom pravcu.<\/p>\n

3)         Dodatno intenzivirati istragu ispitivanjem svih svjedoka, pa saslušanja obaviti i u BH gdje mnoge \u017ertve trenutno \u017eive.<\/p>\n

4)         Ispitati špekulacije o navodnim zlo\u010dinima koje su po\u010dinile \u017ertve i iznijeti ih u javnost. Za eventualne neistine i zloupotrebe, pokrenuti postupak odgovornosti.<\/p>\n

5)         Pritvoriti osobe za koje postoji osnovana sumnja da su u\u010destvovali u bukovi\u010dkim zlo\u010dinima i pokrenuti krivi\u010dni postupak, a zaštititi svjedoke i na\u0107i na\u010din da se lista optu\u017eenih proširi na adekvatnu brojku i na suštinske krivce.<\/p>\n

6)         Sprije\u010diti politi\u010dko manipulisanje \u017ertvama.<\/p>\n

7)         Lokalna samouprava treba da po\u010dne sa dugo najavljivanim investicijama u infrastrkturu u Bukovici, kako bi se po\u010deli stvarti uslovi za povratak.<\/p>\n

\n

Napomena: Podnaslov je dao PCNEN<\/em> <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovo je Izvještaj br. 2 projekta  Watch dog "Bukovica<\/strong><\/em>" koji realizuje Nansen dijalog centar – Crna Gora, a koji je završen 18. maj 2008.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44687","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44687","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44687"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44687\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}