{"id":44677,"date":"2008-03-25T19:10:51","date_gmt":"2008-03-25T19:10:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44677"},"modified":"2008-03-25T19:10:51","modified_gmt":"2008-03-25T19:10:51","slug":"povodom-jednog-istrazivanja-ko-placa-rucak-cedemu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/03\/25\/povodom-jednog-istrazivanja-ko-placa-rucak-cedemu\/","title":{"rendered":"Povodom jednog istra\u017eivanja: Ko pla\u0107a ru\u010dak CEDEMU?"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Dr Mi\u0161a \u0110urkovi\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U poslednje vrijeme se s pravom \u010desto citira osnovna lekcija kapitalizma koju je jo&scaron; 1776 izrekao Adam Smit tezom da nema besplatnog ru\u010dka. Voljeli bismo da znamo ko pla\u0107a ru\u010dak CEDEM-u? <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz iskustva tranzicionih zemalja poznato je da postoje nevladine organizacije (NGO), ali postoje i Vladine nevladine organizacije (<em>GONGO &#8211; Government organized nongovernmental organizations<\/em>). To su navodno nezavisne organizacije koje organizuju strukture bliske vlasti, i koje za vlast obavljaju niz dru&scaron;tvenih i parapoliti\u010dkih funkcija. <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedna od takvih jeste spinovanje javnog mnijenja. Ta funkcija je naro\u010dito potrebna u doba izbora zato &scaron;to je poznato da predizborna istra\u017eivanja javnog mnijenja tako\u0111e spadaju u faktore koji jednim dijelom uti\u010du na opredeljenje bira\u010da. Stoga su svima jako potrebni takozvani <em>push up polls<\/em> (podi\u017eu\u0107a istra\u017eivanja) odnosno naru\u010dena istra\u017eivanja javnog mnijenja koja naru\u010dioca treba da podignu za nekoliko procenata i da pre svega neodlu\u010dnim bira\u010dima upute poruku da odre\u0111eni kandidat ipak treba da dobije njihov glas jer bolje stoji.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; CEDEM je \u010dini se klasi\u010dna takva GONGO organizacija, a <a href=\"http:\/\/www.cedem.cg.yu\/opolls\/images\/CEDEM_mart08.pdf\">istra\u017eivanje koje je objavljeno u fini&scaron;u predizborne kampanje<\/a> jeste &scaron;kolski primjer naru\u010denog istra\u017eivanja koje treba da pomogne jednom kandidatu, kandidatu re\u017eima.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Za neupu\u0107ene treba re\u0107i da je CEDEM zapravo firma Sr\u0111ana Darmanovi\u0107a, dekana dr\u017eavnog Fakulteta&nbsp; politi\u010dkih nauka u Podgorici i predstavnika Crne Gore u Venecijanskoj komisiji. Darmanovi\u0107 je mo\u017eda najva\u017eniji ideolog i intelektualni slu\u017ebenik re\u017eima DPS-a. Stoga je za neupu\u0107ene vrlo zanimljivo da na sajtu CEDEMa nema podataka ko finansira njihovu djelatnost i posebno ko je naru\u010dilac i finansijer njihovih istra\u017eivanja javnog mnijenja. &Scaron;ta \u0107emo ako su slu\u010dajno naru\u010dioci i finansijeri upravo dijelovi re\u017eima koji time favorizuju svog kandidata? A sve zapravo upu\u0107uje u tom smjeru.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Onaj ko zna ne&scaron;to o tome kako se vr&scaron;i spinovanje javnog mnijenja uo\u010di\u0107e da su brojke idealno na&scaron;timovane za kandidata re\u017eima. Hajdemo redom<\/p>\n<p>1. Kandidat re\u017eima je naravno podignut na preko 52%. Poruka je da to nije mala prednost ve\u0107 sigurna pobjeda i da svako ko je imao dilemu treba naravno &bdquo;bez dileme&quot; da zaokru\u017ei broj 4.<\/p>\n<p>2. Kandidat SNP-a za koga se ina\u010de osnovano pretpostavlja da \u0107e biti najlo&scaron;iji, postavljen je ispod psiholo&scaron;ke granice od 10 % kako bi se njegovi bira\u010di potpuno demotivisali. Poruka je da je on toliko slab da uop&scaron;te nema smisla tro&scaron;iti svoj glas na njega. Cilj je da njegovi bira\u010di &scaron;to vi&scaron;e apstiniraju, \u010dime se smanjuje izlaznost i podi\u017ee re\u017eimski kandidat.<\/p>\n<p>3. Kandidat Srpske liste je spu&scaron;ten ispod 20%. Da je dat njegov realni rejting i realni trend rasta koji je po nama daleko preko te brojke, dodatno bi se ohrabrili neodlu\u010dni bira\u010di da jo&scaron; vi&scaron;e stanu iza njega kao verovatno najozbiljnijeg kandidata i to kandidata koji na pitanjima odnosa prema Srbiji, odnosa prema kosovskom pitanju i na socijalnim pitanjima kao &scaron;to su povra\u0107aj penzija i revitalizacija porodice ima realne mogu\u0107nosti da pridobije i neke DPSove glasa\u010de. Uz to, ograni\u010dava se jo&scaron; &scaron;iri prostor za njegov rast u drugom krugu i za ujedinjavanje opozicionih glasova.<\/p>\n<p>4. Kandidati Pokreta za promjene i Srpske liste su stavljeni u manje od 1% razlike, obojica ispod 20%. Prva poruka je da nijedan od njih ne mo\u017ee da pro\u0111e 20% u prvom krugu te da su stoga neozbiljni kandidati. Druga i mnogo va\u017enija poruka jeste da oni nemaju &scaron;ta da tra\u017ee u borbi za prvo mjesto nego treba da se u poslednjih deset dana okrenu nemilosrdnoj borbi za to ko \u0107e biti prvi me\u0111u opozicijom. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Cilj je demotivisati opozicione bira\u010de i odvratiti ih od njihovog glavnog zadatka, nano&scaron;enja poraza re\u017eimskom kandidatu, &scaron;to \u0107e \u010dini se uspje&scaron;no uraditi ako nastave kao do sada. Dosada&scaron;nja kampanja sve trojice opozicionih kandidata je bila veoma dobra i veoma pametna. Sva trojica su uglavnom vodili izrazito pozitivne kampanje, nude\u0107i svoj program, kritikuju\u0107i stanje u Crnoj Gori i re\u017eimskog kandidata, i ne osvr\u0107u\u0107i se na svoje opozicione kolege. Mandi\u0107 je tako uspjeo da homogenizuje srpske glasove i da novim temama otvori prostor za rast i u drugim pravcima. Medojevi\u0107&nbsp; je napravio jasan zaokret ka indipendentisti\u010dkom bira\u010dkom telu i ka manjinskim bira\u010dima i \u010dini se da je solidno uspeo da u\u0111e u bira\u010dko telo koje je doskoro bilo verno re\u017eimu. Mili\u0107 je konsolidovao partijsku stukturu i na temi socijalne pravde dobi\u0107e jedan zna\u010dajan deo tradicionalnih lijevo orijentisanih bira\u010da. Ova tri relativno mlada \u010dovjeka uspela su da ovom kampanjom postave neke nove standarde na politi\u010dkoj sceni Crne Gore i to nije bez odjeka kod bira\u010da. CEDEM-ovo ista\u017eivanje bi dakle sve to trebalo da precrta i da natera opozicione lidere da skrenu sa pa\u017eljivo i mudro trasiranog puta koji ih sigurno vodi ka pobedi, da se okrenu me\u0111usobnom glo\u017eenju i napadanju, da demotivi&scaron;u svoje bira\u010de.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Najbolji odgovor na takav poku&scaron;aj je ignorisanje. Ovo &bdquo;nezavisno istra\u017eivanje&quot; je zapravo potvrda da opozicija radi dobro i da je na pravom putu. Uostalom, kad je CEDEM &scaron;ta pogodio? (Na poslednjim parlamentarnim izborima Srpskoj listi je dao 4% manje od rezultata koji je ostvarila.) Bira\u010di opozicionih kandidata imaju puno razloga da jo&scaron; odlu\u010dnije iza\u0111u na izbore i pozovu sve neodlu\u010dne da glasaju za jednog od opozicionih kandidata. &Scaron;to ve\u0107a izlaznost to bolji rezultat opozicije. Zajedno do sigurne pobjede!<\/p>\n<p><em>* Autor je politi\u010dki savjetnik predsjednika SNS Andrije Mandi\u0107a<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Dr Mi\u0161a \u0110urkovi\u0107* &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U poslednje vrijeme se s pravom \u010desto citira osnovna lekcija kapitalizma koju je jo&scaron; 1776 izrekao Adam Smit tezom da nema besplatnog ru\u010dka. Voljeli bismo da znamo ko pla\u0107a ru\u010dak CEDEM-u? &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz iskustva tranzicionih zemalja poznato je da postoje nevladine organizacije (NGO), ali postoje i Vladine nevladine organizacije (GONGO [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44677","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44677"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44677\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}