{"id":446768,"date":"2025-12-15T04:40:24","date_gmt":"2025-12-15T03:40:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446768"},"modified":"2025-12-15T04:40:24","modified_gmt":"2025-12-15T03:40:24","slug":"nelagoda-zbog-antifasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/15\/nelagoda-zbog-antifasizma\/","title":{"rendered":"Nelagoda zbog antifa\u0161izma"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U dru\u0161tvenim znanostima i publicisti\u010dkim konvencijama ne postoji nekakva razvijena metrika kojom bi se mjerila uspje\u0161nost nekog prosvjeda ili protestne akcije. Kontekstualno obra\u0111eni broj sudionika doima se kao najpouzdaniji oslonac, ali ne smiju se zanemariti ni naknadni u\u010dinci kao \u0161to su dru\u0161tvena nervoza i koli\u010dina iracionalnih komentara.<\/p>\n

Dru\u0161tvena nervoza je vrlo skliska kategorija, a sama procjena (i)racionalnog u politici dio je politike i nosi u sebi neminovnu dozu pristranosti. Unato\u010d svim ogradama, mo\u017ee se prona\u0107i minimalni preduvjet za progla\u0161enje dru\u0161tvene atmosfere nervoznom i komentara iracionalnim. Minimalni preduvjet za slu\u010daj kojim se ovdje bavimo, a to su reakcije na nedavne antifa\u0161isti\u010dke mar\u0161eve u hrvatskim gradovima, nalazi se u postupku izrade i oblikovanja komentara.<\/p>\n

Naime, potaknuti neo\u010dekivanom masovno\u0161\u0107u mar\u0161eva, tisu\u0107e su ljudi, od onih koji su za to pla\u0107eni do onih koji su u stalnoj potrazi za dopaminom na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pa\u017eljivo prolazile kroz fotogalerije na portalima kako bi prona\u0161li sporni ili neprihvatljivi transparent ili zastavu i samim tim dokaz za nelegitimnost ili naivnost mar\u0161a.<\/p>\n

Pronalazile su se tako \u201c\u010detni\u010dke\u201d zastave, natpisi na \u0107irilici koji navodno ugro\u017eavaju opstojnost Republike Hrvatske, zagovori balkanske federacije kao da bilo kakav oblik druk\u010dijeg dru\u0161tveno-politi\u010dkog ure\u0111enja od onog postoje\u0107eg predstavlja stvarnu opciju, zastava Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske kao da je Republika Hrvatska nastala raspadom Rimskog Carstva, a ne federacije \u010diji je SR Hrvatska bila dio, i brojni drugi \u201cinkriminiraju\u0107i\u201d dokumenti.<\/p>\n

Razlog potrage za tim dokazima o politi\u010dkoj proma\u0161enosti mar\u0161eva le\u017ei u potrebi da se ospori negirani sadr\u017eaj u nazivu mar\u0161a. Ako se na samom mar\u0161u pojavljuju sporni slogani, zahtjevi i simboli, onda ni sama dijagnosticirana pojava koja predstavlja motiv organizacije mar\u0161eva \u2013 a to je fa\u0161izam \u2013 naprosto ne postoji. Ili ako postoji, onda su i ovi koji mu se suprotstavljaju koriste\u0107i neprihvatljive simbole i slogane isti kao i oni.<\/p>\n

Ideolo\u0161ka analiza mar\u0161a na osnovi izoliranih transparenata i simbola koje su donijeli pojedinci sama je po sebi iracionalna i kratkog dometa. I iza nje stoje neki sasvim drugi motivi koje smo nazna\u010dili. Motivi koji jasno pokazuju i dokazuju da je izbor antifa\u0161isti\u010dke etikete bio duboko precizan. A ne da se radi, kako u zaklju\u010dcima svih tih komentara stoji, o tome da se iza te etikete skrivaju nekakve druge namjere ili da se ona neprecizno koristi kako bi se sve druge opcije delegitimirale.<\/p>\n

Nelagoda koju u hrvatskom dru\u0161tvu izaziva pojam antifa\u0161izma prili\u010dno je simptomati\u010dna. Pogotovo kad se uka\u017ee na ulicama u ne\u0161to masovnijem obliku. Kao da se hrvatski nacionalni i liberalni identitet ne mogu pomiriti s antifa\u0161izmom. Kao da se ne mo\u017ee integrirati pa se stalno tra\u017ee nekakve zaobilazne rute, uspostavljaju nasilne povijesne cezure i tra\u017ee najbolja sredstva za ideolo\u0161ku dezinfekciju.<\/p>\n

Za\u0161to u hrvatskom dru\u0161tvu antifa\u0161izam izaziva takvu nelagodu? Za\u0161to se o\u010dite fa\u0161isti\u010dke pojave i tendencije ne mogu proglasiti takvima i osuditi bez nekog dodatnog \u201cali\u201d? Da bismo dobili konture odgovora na ova i sli\u010dna pitanja trebamo se pozabaviti argumentacijskim obrascima koji stoje iza te navodne nemogu\u0107nosti. \u010cini nam se da su u optjecaju tri takva obrasca koja su bila primjetna i u reakcijama na mar\u0161eve i njihov sadr\u017eaj. Pritom zanemarujemo one eksplicitno usta\u0161ke koje iz o\u010ditih razloga nije potrebno dodatno analizirati.<\/p>\n

Prvi obrazac mogli bismo nazvati kreiranjem povijesnog sanitarnog kordona za hrvatstvo kao takvo koji je napokon uklonjen krajem pro\u0161log stolje\u0107a. Taj povijesno anakroni pristup hrvatstvo tretira kao nekakav lebde\u0107i entitet koji je \u010dekao povijesnu priliku da se uka\u017ee u svojoj \u010disto\u0107i po\u010detkom 1990-ih godina i koji s drugim politi\u010dkim pokretima i projektima poput fa\u0161isti\u010dkih i antifa\u0161isti\u010dkih nije navodno imao nikakve veze.<\/p>\n

Drugi bi se obrazac mogao odrediti kao prepoznavanje nepovoljnog marketin\u0161kog tereta brenda antifa\u0161izma: dok je na zapadu antifa\u0161izam bio elegantan i demokratski te prosto intelektualno-moralni stav pojedinaca, kod nas i \u0161ire na Istoku bio je krvav, tvrd, autoritaran, kolektivan i neiskupljiv. Tre\u0107i se pak obrazac mo\u017ee odrediti kao nesvjesna elaboracija klasnog komfora: za\u0161to sad i vi tra\u017eite fa\u0161iste tamo gdje ih nema i tako dodatno potpirujete atmosferu u dru\u0161tvu bez ikakve potrebe?<\/p>\n

Klju\u010dan argument ovog pristupa svodi se na preuveli\u010davanje. Danas je, navodno, antifa\u0161izam neprecizan i neefikasan pojam, ne\u0161to strano suvremenom politi\u010dkom trenutku, i slu\u017ei da bi se reciklirali sukobi iz pro\u0161losti, umjesto da se pozabavimo \u201cpravim\u201d problemima. Po ovom pristupu, ni fa\u0161izam ni antifa\u0161izam ne opisuju dru\u0161tveno-politi\u010dke trendove i treba ih napustiti ili prepustiti isklju\u010divo politi\u010dkoj ba\u0161tini i komemorativnim praksama.<\/p>\n

S obzirom na to da se nalazi na najvi\u0161em nivou apstrakcije, krenimo od posljednjeg obrasca. On u svom analiti\u010dkom ili intelektualnom ishodi\u0161tu nije sporan. I tu nespornost crpi iz dvostruke prirode pojma fa\u0161izma. Fa\u0161izam ozna\u010dava i konkretne politi\u010dke pokrete i projekte iz prve polovice pro\u0161log stolje\u0107a, ali i \u201cvje\u010dnu\u201d ili apstraktnu politi\u010dko-moralnu poziciju ili opasnost. Da bi se ta dvostruka priroda u\u010dinila operativnijom, prvoj se verziji pojma \u010desto dodaje odrednica \u201cpovijesni\u201d.<\/p>\n

Ali problem je svejedno o\u010dit: te\u0161ko se mo\u017ee u sebi pomiriti pojam koji istovremeno ozna\u010dava politi\u010dki program i projekt koji su nastali u specifi\u010dnom povijesnom kontekstu i program koji predstavlja nadpovijesno politi\u010dko zlo. I sasvim je o\u010dit i prostor za svjesnu i nesvjesnu manipulaciju pojmom. Me\u0111utim, ne mo\u017eemo zbog potencijala manipulacije pojam naprosto ukinuti. Je li posrijedi bila manipulacija ili nije ne odlu\u010duje intelektualna vje\u017eba, ve\u0107 politi\u010dki u\u010dinak kori\u0161tenja samog pojma. Spomenuta nelagoda nakon mar\u0161eva govori da je upotreba u ovom slu\u010daju bila itekako precizna i nemanipulativna.<\/p>\n

Drugi se argumentacijski obrazac ili pa\u017eljivo krojena i prilago\u0111ena povijesna pri\u010da ti\u010de neprikladnosti na\u0161eg, isto\u010dnog antifa\u0161izma. Za podjelom izme\u0111u civiliziranog i neciviliziranog antifa\u0161izma posegnula je, na primjer, rije\u010dka gradona\u010delnica, a nisu joj odoljeli ni drugi komentatori koji su, eto, svojim djedovima i bakama partizanima pretpostavili notornog rasista Winstona Churchilla ili oni koji bi birali iz ostav\u0161tine na\u0161eg antifa\u0161izma pa uzeli socijalisti\u010dki modernizam, zapaljenu zgradu Vjesnika i uga\u0161eni Brodarski institut, ali ne bi ba\u0161 politi\u010dku, ekonomsku i ratnu pozadinu na kojoj su nastali.<\/p>\n

Rije\u010d je o podjeli koja se oslanja i na ostav\u0161tinu puke konzumeristi\u010dke predod\u017ebe po kojoj su svi proizvodi sa Zapada bolji, ali i na poslijeratne obra\u010dune i osvete koji se pripisuju komunizmu kao takvom, a ne puno brutalnijoj prirodi nacisti\u010dke okupacije na Istoku i gra\u0111anskom ratu koji nema tu \u201cnaviku\u201d da zavr\u0161ava kao ratovi izme\u0111u dr\u017eava. Ti su obra\u010duni i osvete na Zapadu bili ni\u017eeg intenziteta jer je i okupacija bila na izrazito ni\u017eoj razini brutalnosti nego na europskom istoku. A ne zato \u0161to je nakon rata do\u0161la liberalna demokracija s ure\u0111enom pravnom dr\u017eavom i pravednim su\u0111enjima.<\/p>\n

Tre\u0107i obrazac koji se dao razaznati u brojnim kritikama antifa\u0161isti\u010dkih poruka na mar\u0161u zasnivao se na pretpostavci da se hrvatska nacija kretala be\u0161umno kroz povijest, bez dodira s drugim politi\u010dkim projektima. Pa ju tako ne mo\u017eemo povezati s fa\u0161izmom, a ni s antifa\u0161izmom. Ona, eto, nadilazi te slu\u010dajne odrednice iz jedne sekvence ljudske povijesti. Ona se nalazi iznad fa\u0161izma i antifa\u0161izma i zato svako vra\u0107anje tih pojmova u optjecaj naprosto gu\u0161i eshatolo\u0161ko bla\u017eenstvo u kojem \u017eivimo \u2013 ozbiljenje nacije.<\/p>\n

Najefektniji izraz ovog obrasca ponudio je saborski zastupnik Nino Raspudi\u0107 koji je poru\u010dio da Hrvatska nije pobijedila ni 1941. ni 1945. godine. Legitimno je iz dana\u0161nje perspektive ne priklanjati se nijednoj politi\u010dkoj opciji u povijesti, ali te\u0161ko se kvalificirati za raspravu ako se kao po\u010detnu to\u010dku uzima povijesnu fikciju: nekakvu \u010distu Hrvatsku koja opstaje od 925. godine u raznim oblicima, ali bez dodira s ekonomskim, politi\u010dkim i povijesnim procesima kroz koje se nacija formirala.<\/p>\n

Zastupnici ove teze \u0107e osporiti legitimitet ili autenti\u010dnost SR Hrvatskoj jer je nastala u ekstremnim uvjetima Drugog svjetskog rata i komunisti nikad ne bi do\u0161li na vlast da nije bilo takve navodno malo vjerojatne pojave kao \u0161to je svjetski rat. Nije se Drugi svjetski rat slu\u010dajno dogodio i ne predstavlja neku anomaliju u povijesti.<\/p>\n

A i \u0161to su trebali antifa\u0161isti napraviti 1945. godine? Prepustiti vlast fa\u0161istima ili onima koji im se nisu znali suprotstaviti i re\u0107i: Drugi svjetski rat je bio slu\u010dajnost, ne zaslu\u017eujemo vlast, tko zna \u0161ta \u0107e biti za 80 godina, ako ostanemo na vlasti ljudi tada ne\u0107e smjeti re\u0107i da smo antifa\u0161isti. Malo karikiramo, ali ne mogu se izmisliti druk\u010dije povijesti. To dokazuje i sam Ustav RH koji nije mogao biti druk\u010dije napisan kad je rije\u010d o povijesnim kontinuitetima.<\/p>\n

U krajnjoj liniji, kao \u0161to je nedavno na ovim stranicama pojasnio Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107, hrvatska je nacija do kraja formirana upravo u socijalizmu. Tada su se razvili obrazovanje, pismenost, nacionalna kultura i urbanizacija koji \u010dine preduvjete modernog nacionalizma. Hrvatska je nacija bez socijalisti\u010dke infrastrukture nedovr\u0161ena nacija.<\/p>\n

Kao \u0161to je slu\u010daj i s bilo kojim drugim politi\u010dkim pojmom, antifa\u0161izam je podlo\u017ean novim zna\u010denjima i redefinicijama i kao takav predstavlja podru\u010dje politi\u010dkog konflikta. Razli\u010diti simboli i poruke na mar\u0161evima upravo su izrazi tog konflikta. Radi se samo o tome da ga se ne mo\u017ee izbje\u0107i kako bismo \u017eivjeli normalno i imali harmoniziranu naciju. Pa politika je barem nijansu kompleksnija od toga.<\/p>\n

www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to u hrvatskom dru\u0161tvu antifa\u0161izam izaziva takvu nelagodu? Za\u0161to se o\u010dite fa\u0161isti\u010dke pojave i tendencije ne mogu proglasiti takvima i osuditi bez nekog dodatnog \u201cali\u201d? Pozabavit \u0107emo se trima argumentacijskim obrascima koji su bili primjetni u reakcijama na antifa\u0161isti\u010dke mar\u0161eve i njihov sadr\u017eaj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-446768","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446768"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446768\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446771,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446768\/revisions\/446771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}