{"id":446688,"date":"2025-12-14T08:38:00","date_gmt":"2025-12-14T07:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446688"},"modified":"2025-12-14T08:38:00","modified_gmt":"2025-12-14T07:38:00","slug":"eu-na-mjestu-zlocina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/14\/eu-na-mjestu-zlocina\/","title":{"rendered":"EU na mjestu zlo\u010dina"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ekskurzija Ursule von der Leyen u Angolu s paketom obe\u0107anja vi\u0161e sli\u010di povratku biv\u0161ih kolonizatora na mjesto zlo\u010dina, nego istinskoj \u017eelji EU-a za uzimanje \u201cCrnog\u201d kontinenta kao ravnopravnog partnera.<\/p>\n

Europski su mediji ovih dana \u2013 i hrvatska \u017eaba vidjela da konje potkivaju, pa i ona digla nogu \u2013 dosta pompozno objavili \u201eohrabruju\u0107e poruke\u201c tzv. summita \u010delnika EU-a i Afri\u010dke unije u Luandi, glavnom gradu Angole, gdje su politi\u010dari, me\u0111u njima i CRO premijer Andrej Plenkovi\u0107 (!?), dva dana \u201eja\u010dali gospodarske i politi\u010dke veze\u201c. Paradoksalno, nakon tri godine od zadnjeg takva skupa, a jo\u0161 paradoksalnije, tzv. summit je europskom intervencijom po\u010deo ne\u010dim \u0161to nije tema niti bi trebalo biti temom rasprave \u010delnika dviju unija: ratom u Ukrajini. Ne time kako se gospodarski trokiraju\u0107a Europa u SAD-ovoj polit-ekonomskoj nemilosti predatora Donalda Johna Trumpa mo\u017ee ulaga\u010dki\u00a0 i trgovinski nositi, npr. s Kinom, prvim trgovinskim partnerom i vjerovnikom Crnog kontinenta.<\/p>\n

Koliko je god Afrika svjesna europskih kolonizatora \u0161to su stolje\u0107ima brutalno mu\u010dili i besramno plja\u010dkali njezine resurse i megakorporativno nastavili (neo)kolonijalnu rabotu u novije doba \u2013 odreda danas europske zemlje razvojne tzv. prve brzine, najagresivnije i u progonu migranata s globalnog Juga \u2013 trsi se svoju budu\u0107nost uzeti u vlastite ruke. Te\u0161ko i vrlo obazrivo, primjetno zaziru\u0107i od blagorje\u010divih Danajaca \u0161to darove nose, pa ekskurzija Ursule R\u00f6schen\/Ru\u017eice von der Leyen u Angolu s paketom obe\u0107anja vi\u0161e sli\u010di povratku biv\u0161ih kolonizatora na mjesto zlo\u010dina, nego istinskoj \u017eelji EU-a za uzeti Crni kontinent kao ravnopravnog partnera.<\/p>\n

Za\u0161to polit-ekonomski nesposobnoj\/nesavjesnoj dru\u017ebi Von der Leyen tri godine nije bila va\u017ena Afri\u010dka unija, a odjednom jest u praskozorje A.D. 2026. kada su zemlje EU-a izgubile rat u Ukrajini i pretrpjele ekonomske gubitke od kojih zastaje dah, silom \u201epotpisale\u201c SAD-u \u00a0trgovinsku ucjenu i energetski hara\u010d, razvojno pale na koljena pred Kinom i brzorastu\u0107im svijetom\u2026? No, \u0161to bi kazala slavenska bra\u0107a s lijeve strane Dunava, \u201ekasno Marko na Kosovo sti\u017ee\u201c. Kina je zakaparila sve \u0161to iole vrijedi na investicijsko-trgovinsko-politi\u010dko-utjecajnomu afri\u010dkom prostoru i tu se usidrila (npr. atraktivnim projektom Novi put svile) barem 10-15 godina prije i sna\u017enije od inih jakih globalnih igra\u010da. Osobito SAD-a i EU-a.<\/p>\n

\u201eEU je na dobrom putu da do 2027. godine potro\u0161i 150 milijard\u00e2 eura na ja\u010danje partnerstva u Africi\u201c, kazala je predsjednica Europske komisije Von der Leyen otvaraju\u0107i tzv. summit EU-Afrika. \u201eDio je to \u0161ireg projekta Global Gateway, kojim Unija \u017eeli smanjiti globalni deficit investicija u infrastrukturu. Razgovaramo o uspostavi sna\u017enijih veza izme\u0111u na\u0161ih industrija, poduze\u0107a i ljudi. Europa je najve\u0107i trgovinski partner Afrike, koja tre\u0107inu svoje trgovine ostvaruje s Europom. Mi smo i najve\u0107i ulaga\u010d na Crnom kontinentu, s 240 milijard\u00e2 eura samo u 2023. godini (Kina je samo te godine otpisala vi\u0161e od 700 milijard\u00e2 eura dugova 31 afri\u010dkoj dr\u017eavi, op. a.). U svjetskoj ekonomiji, obilje\u017eenoj trgovinskim sukobima, Afrika i\u00a0 Europa trebaju jedna drugu vi\u0161e no ikad.\u201c<\/p>\n

Replicirao je predsjednik Komisije Afri\u010dke unije Mahmoud Ali Youssouf pozivom Uniji na \u201euravnote\u017eenija trgovinska partnerstva\u201c, osobito na\u00a0 europska \u201eulaganja u proces transformacije minerala na kontinentu, te \u201eukidanje svih carinskih i necarinskih prepreka \u0161to ometaju ve\u0107i pristup afri\u010dkih proizvoda europskom tr\u017ei\u0161tu\u201c. U konkurenciji\u00a0 s EU-om, i SAD se natje\u010de za presti\u017e nad proaktivnom \u00a0Kinom na natalitetno ekspandiraju\u0107em afri\u010dkom tlu (1,5 milijard\u00e2 \u017eitelja \u00a0prosje\u010dne dobi cca 20 godina), \u0161to je prirodni i ljudski potencijal, koji jam\u010di sasvim druk\u010diju budu\u0107nost Kugli no \u0161to se dosad mogla zamisliti.<\/p>\n

Slijedom posprdnice, je li, o \u017eabi \u0161to je vidjela da konje potkivaju, pa i ona digla nogu, i CRO se premijer Andrej Plenkovi\u0107 samopozvao uza skute Von der Leyen na ekskurziju u Angolu jer to, tvrdi, dr\u017ei \u201eprilikom i za hrvatske gospodarstvenike, koji ubudu\u0107e \u017eele sudjelovati u realizaciji europskih projekata u Africi\u201c. \u010cime!? Koji gospodarstvenici , ako su i preostali rudimenti, je li, za tzv. socijalisti\u010dkog mraka mo\u0107noga, izvozno potentnog\/dohodovnoga gospodarstva danas u stranim rukama!?<\/p>\n

Tada tre\u0107a me\u0111u industrijski srednje razvijenim zemljama Europe, Hrvatska je i u Angoli posjedovala izda\u0161na naftna polja (uz ona u Siriji, SSSR-u, etc.), a zahvaljuju\u0107i Titovom vode\u0107em, dr\u017eavni\u010dkom uplivu u Pokretu nesvrstanih i cijelom Tre\u0107em svijetu politikom tzv. pet principa miroljubive koegzistencije, bila su joj polit-ekonomski otvorena sva ne samo afri\u010dka vrata. To se osobito cijenilo u UN-u i inim me\u0111unarodnim organizacijama, ali i na kapitalisti\u010dkom Zapadu i na komunisti\u010dkom Istoku svo vrijeme hladnoratovsko-blokovskih pripetavanja.<\/p>\n

Domovinski rat nije nikakav alibi za to kako je preokretnih 1990-ih godina\u00a0 \u201edomoljubno\u201c eutanazirano u korist zapadnog megakapitala i doma\u0107ih \u0161ibicara ratnog profiterstva i pretvorbenih kriminalaca gotovo sve \u0161to je Hrvatska ekonomski i diplomatski unosno (uspostavljene veze, poslovi, ugovori, iskustva, poznanstva, utjecaji, ugled, itsl.) donijela u \u00a0miraz tzv. Samostalnoj, Neovisnoj i Suverenoj iz svoje ba\u0161tine u zajedni\u010dko 24-milijunskoj jugoslavenskoj dr\u017eavi.<\/p>\n

SR Hrvatska je izvozila u svijet sve od igala do lokomotiva, tenkove, turbine, brodove, \u010deli\u010dne mostove, tekstil, gradila tvornice, stambena naselja, ceste, tunele, hidrocentrale, luke, automobilske dijelove, bijelu tehniku, televizore, kablove, parne kotlove, robu od plastike, meso i poljodjelske proizvode, etc. Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Duga Resa, Sisak, Karlovac, Vara\u017edin, \u010cakovec, Bjelovar, Virovitica, pa \u010dak i puno manji poput Pakraca, vi\u0161e nisu industrijski gradovi\u2026 Samo je u tvornicama na zagreba\u010dkom \u017ditnjaku je zara\u0111ivalo obiteljski kruh cca 100.000 ljudi. U splitskoj Jugoplastici 13 000 \u017eena iz Zagore\u2026<\/p>\n

Pet slavonskih poljoprivrednih \u017eupanija, napola iseljenih, vi\u0161e ne proizvode hranu ni za svoje potrebe. Kriti\u010dno samonedostatan, RH \u2013 sada \u201esvoj na svomu\u201c, sic transit \u2013 uvozi 65 posto toga \u0161to dnevno ide u tanjur. I onda se premijer \u010dardaka ni na nebu niti na zemlji obre u Africi sanjati na javi o CRO \u201egospodarstvu u realizaciji europskih projekata\u201c!? Na dru\u0161tvenoj je mre\u017ei X-u, fasciniran afri\u010dkom milijardom i pol \u017eitelja u odnosu na europsku 450-milijunsku stagnaciju, hvalio samog sebe, jer je \u201edemografska revitalizacija jedan od klju\u010dnih prioriteta hrvatske vlade\u201c.<\/p>\n

Ka\u017ee, \u201emladi \u0107e u budu\u0107nosti najvi\u0161e oblikovati odnos Afri\u010dke unije i EU-a, pa ih stoga moramo dalje osna\u017eivati i nuditi prilike za rad, stvaranje i inovacije. Ubudu\u0107e \u0107emo pro\u0161iriti stipendiranje i stru\u010dne razmjene s afri\u010dkim zemljama\u201c. Mo\u2019\u0161 mislit kako \u0107e to \u010diniti zemlja u kojoj otvorena ksenofobija progoni (i) afri\u010dke migrante kao sotona grije\u0161nu du\u0161u. Koja dr\u017ei strane radnike na minimalcu, u prenapu\u010denim sobi\u010dcima, ne po\u0161tuje im radni\u010dka prava, ne \u0161titi ih od fizi\u010dkih napada na ulici\u2026 Ako uistinu misli iskreno \u2013 a ne misli! \u2013 CRO bi premijeru bilo uputnije, je li, obavijestiti se o tomu koliko je SR Hrvatskoj nakon 1960-ih godina bila ekonomski, diplomatski i globalno koristila masovna razmjena studenata i raznih stru\u010dnjaka sa zemljama Tre\u0107eg svijeta. Osobito s Afrikom.<\/p>\n

Da je htio, Plenkovi\u0107 se na licu mjesta mogao uvjeriti ve\u0107 u Lusaki u to da Afrikanci uglavnom nemaju pojma \u0161to je, kakav je i gdje je RH, tko je predsjednik ili premijer te zemlje, ali i u to kako su Tito i Jugoslavija na \u201cCrnom\u201d kontinentu i danas pojam pred kojim se s po\u0161tovanjem skida kapa do tla. RH nakon preokretnih 1990-ih godina nije znao, htio ili zbog zapadnog no-no! ka\u017eiprsta smio iskoristiti tu nadasve \u010dasnu, ali i unosnu ba\u0161tinu li\u0161enu ideologije. Arogantno je nogirana kao \u201erelikt komunisti\u010dke pro\u0161losti\u201c zajedno s industrijskim i poljoprivrednim tzv. socijalisti\u010dkim mastodontima, PIK-ovima i politikom blokovskog nesvrstavanja, pa sada 27. \u010dlanica europske tzv. obitelji prosja\u010dki \u010du\u010di uz Unijin kontejner s bofl hranom i politikama isteklog roka trajanja. Pa i onom u Africi.<\/p>\n

Ugledni je Deutsche Welle jo\u0161 srpnja 2022. objavio znakoviti komentar Martine Schwikowski \u201eAfrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte\u201c u kojem argumentira za\u0161to Unija na Crnom kontinentu gubi utrku s Kinom. Ka\u017ee, \u201eEuropljani se pona\u0161aju paternalisti\u010dki, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to do\u017eivljavaju afri\u010dki du\u017enosnici. Kinezi su pragmati\u010dni: grade ceste\u201c. I uvi\u0111avni su, primjereno svomu dugoro\u010dno probita\u010dnom projektu Novi put svile. \u201ePlatit \u0107ete kada budete imali novca ili prirodnim resursima\u201c, ka\u017eu kreditno \u201enesposobnim siromasima\u201c, koje pak MMF i Svjetska banka ne do\u017eivljavaju ozbiljno.<\/p>\n

Forum kinesko-afri\u010dke suradnje (FOCAC), \u010dije su \u010dlanice 53 afri\u010dke zemlje, osim Kraljevine Eswatini zbog diplomatskih odnosa s Tajvanom), objavio je Poslovni dnevnik travnja 2025. komentar gr\u010dkog analiti\u010dara Isidorosa Karderinisa, \u201eglavni je multilateralni mehanizam koordinacije izme\u0111u afri\u010dkih zemalja i Kine i temelji se na deklaracijama o na\u010delima miroljubive koegzistencije. FACAC je glavni kanal putem kojeg Kina osigurava resirse afri\u010dkim zemljama. Kina pru\u017ea pomo\u0107 otpisom dugova, bespovratnom pomo\u0107i, povoljnim i beskamatnim zajmovima. Peking je, dakle, prvi vjerovnik i jedan od glavnih financijera mnogih infrastrukturnih projekata. Kinesko financiranje je oti\u0161lo u izgradnju autocesta, \u017eeljeznica, luka i elektrana diljem kontinenta. Vi\u0161e od 3000 kineskih tvrtki prisutno je u afri\u010dkim gradovima od kojih je vi\u0161e od 70 posto privatnih tvrtki, koje \u010dine glavni oslonac kineskih ulaganja u Africi\u201c.<\/p>\n

Kineski predsjednik Xi Jinping je na zadnjoj konferenciji FOCAC-a odobrio Africi dodatnih 50,7 milijard\u00e2 dolara i otvaranje najmanje milijun radnih mjesta. Izravna kineska ulaganja (FDI) u Afriku iznose 18 posto globalnih stranih ulaganja te su na razini Europe i SAD-a. Kina je vode\u0107i trgovinski partner Crnog kontinenta. Po MMF-ovim podacima, \u010detvrtina afri\u010dkog izvoza odlazi u Kinu, a afri\u010dki uvoz iz Kine je 16 posto. Godine 2023. je kineska trgovina s Afrikom ve\u0107 zapasala 282 milijarde dolara. Sve ve\u0107u ulogu ima turizam, pa je samo Kenija lani za prvu polovicu godine najavila 1,1 milijardu dolara zarade od kineskih turista\u2026<\/p>\n

\u201eKineska kampanja prodora u Afriku dobiva dodatnu te\u017einu za kineski re\u017eim\u201c, isti\u010de Karderinis, \u201ejer tvrdi da je preuzeo vodstvo na tzv. globalnom Jugu, koji je dobio takav zamah da implicitno ukazuje na preure\u0111enje globalne mo\u0107i izme\u0111u starog i svijeta u usponu. Budu\u0107nost Afrike koju je brutalno mu\u010dio europski kolonijalizam \u2013 najvi\u0161e iskori\u0161tavan u smislu prirodnih resursa i stanovni\u0161tva \u2013 moraju odrediti Afrikanci, a ne diktirati strane sile.\u201c Kineski projekt Novi put svile balvan je u zapadnom oku, \u0161to je prije godine dana potaknulo i Zapad na Ekonomskom forumu u Davosu pametovati o tzv. protuprojektu i \u010dak \u2013 resetiranju kapitalizma. No, jo\u0161 nema ni\u0161ta u\u010dinkovitog. Ba\u0161 kao \u0161to \u0107e i EU ekskurzija u Angolu biti \u2013 Von der Leyen u Lusaku, Von der Leyen iz Lusake. Kina ide dalje.<\/p>\n

EU na mjestu zlo\u010dina<\/a><\/p><\/blockquote>\n