{"id":446431,"date":"2025-12-10T17:03:25","date_gmt":"2025-12-10T16:03:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446431"},"modified":"2025-12-10T17:55:38","modified_gmt":"2025-12-10T16:55:38","slug":"u-crnoj-gori-28-napada-na-novinare-za-12-mjeseci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/10\/u-crnoj-gori-28-napada-na-novinare-za-12-mjeseci\/","title":{"rendered":"U Crnoj Gori 28 napada na novinare za 12 mjeseci"},"content":{"rendered":"<p>Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u 2025. godini, <a href=\"https:\/\/safejournalists.net\/me\/alert\/safejournalists-human-rights-are-not-complete-without-free-media-alarming-trends-in-region\/\">u bazi SafeJournalism<\/a> zabilje\u017eio 28 slu\u010dajeva napada na novinare \u2014 16 u kojima su \u017ertve bile novinarke, pet u kojima su \u017ertve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije. Ova cifra, kako su naveli, odgovara najvi\u0161im godi\u0161njim ukupnim brojevima zabilje\u017eenim otkako SMCG dokumentuje napade, isti broj je zabilje\u017een i 2022. i 2021. godine SMCG je tako\u0111e registrovao 28 slu\u010dajeva.<\/p>\n<p>Tokom 2025. godine crnogorski novinari i novinarke bili su \u017ertve implicitnih ili eksplicitnih prijetnji po \u017eivot i fizi\u010dku bezbjednost u devet odvojenih incidenata.<\/p>\n<p>&#8220;Pored toga, u \u010detiri slu\u010daja novinari su bili mete verbalnih napada visokih zvani\u010dnika. Najnoviji takav slu\u010daj odnosio se na Milku Tadi\u0107 Mijovi\u0107, urednicu Centra za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, koja je bila meta seksisti\u010dke objave na Instagramu predsjednika Op\u0161tine Pljevlja. Me\u0111u zvani\u010dnicima koji su prijetili medijima nalaze se Boris Bogdanovi\u0107 i Mom\u010dilo Lekovi\u0107 iz Demokratske Crne Gore, poslanik Vladimir Dobri\u010danin iz Ujedinjene Crne Gore i supruga gradona\u010delnika Podgorice, Sa\u0161e Mujovi\u0107a&#8221;, saop\u0161teno je iz Sindikata medija.<\/p>\n<p>Posebno zabrinjava \u010dinjenica da baza SafeJournalism bilje\u017ei i fizi\u010dki napad na novinare.<\/p>\n<p>&#8220;U avgustu, tokom uklanjanja spomenika \u010detni\u010dkom komandantu i osu\u0111enom ratnom zlo\u010dincu Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u u selu Gornje Zaostro kod Berana, nekoliko desetina prisutnih napalo je fotoreportere Borisa Pejovi\u0107a (Vijesti) i Steva Vasiljevi\u0107a (Pobjeda). Tako\u0111e je zna\u010dajno da je novinar Vijesti Nikola Savelji\u0107 u decembru verbalno napadnut \u2014 konkretno \u201eupozoren\u201c da ne postavlja \u201eprovokativna pitanja\u201c kako ne bi \u201elo\u0161e zavr\u0161io\u201c, nakon \u0161to je poslanik Milan Kne\u017eevi\u0107 neprimjereno komentarisao njegovo pitanje&#8221;, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>Ni onlajn sfera nije bolja: naro\u010dito novinarke svakodnevno dobijaju prijetnje putem dru\u0161tvenih mre\u017ea i imejlom.<\/p>\n<p>&#8220;Reporterka Vijesti Jelena Jovanovi\u0107 u vi\u0161e navrata bila je izlo\u017eena uvredama i prijetnjama smr\u0107u sa razli\u010ditih naloga na dru\u0161tvenim mre\u017eama; Danica Nikoli\u0107, urednica M portala, vi\u0161e puta je dobijala prijetnje imejlom; a Itana Kalu\u0111erovi\u0107 sa Televizije E dobijala je prijetnje na svom privatnom Facebook nalogu&#8221;, kazali su iz Sindikata.<\/p>\n<p>Ohrabruju\u0107e je, kako ka\u017eu, \u0161to je u slu\u010daju Kalu\u0111erovi\u0107 po\u010dinilac osu\u0111en na prvom ro\u010di\u0161tu i dobio kaznu od devet mjeseci zatvora za te\u017ei oblik krivi\u010dnog djela \u201eUgro\u017eavanje sigurnosti\u201c \u2014 djela koje predvi\u0111a stro\u017ee kazne kada su mete medijski radnici i koje je u Krivi\u010dni zakonik uvedeno 2022. na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo je peta presuda crnogorskih sudova u 2025. godini u slu\u010dajevima u kojima su novinari bili \u017ertve, a ujedno i me\u0111u prvim presudama za te\u017ei oblik ovog djela&#8221;, kazali su iz SMCG-a.<\/p>\n<p>U 2025. godini medijska sloboda i bezbjednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom. Povodom Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava, SafeJournalists mre\u017ea podsje\u0107a da su sloboda izra\u017eavanja i pravo javnosti da bude informisana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog dru\u0161tva. Iako su medijska tr\u017ei\u0161ta u ve\u0107ini dr\u017eava formalno pluralisti\u010dka, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo se su\u017eava zbog \u010dvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izra\u017eenijih poku\u0161aja uticaja na ure\u0111iva\u010dku autonomiju. Ovakvo okru\u017eenje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i pove\u0107ava rizik od autocenzure.<\/p>\n<p>Istovremeno, u \u010ditavom regionu bele\u017ei se zabrinjavaju\u0107i kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare, od fizi\u010dkih incidenata na terenu do ozbiljnog onlajn uznemiravanja, naro\u010dito usmjerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori \u010desto ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga. Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvjesnost, nedovoljna za\u0161tita od SLAPP tu\u017ebi i zastarjeli ili problemati\u010dni normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim dr\u017eavama. SafeJournalists mre\u017ea upozorava da bez dosljedne politi\u010dke volje, efikasne institucionalne za\u0161tite i strukturne podr\u0161ke odr\u017eivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugro\u017eavaju temelje slobode izra\u017eavanja i demokratskih standarda u regionu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u 2025. godini, u bazi SafeJournalism zabilje\u017eio 28 slu\u010dajeva napada na novinare \u2014 16 u kojima su \u017ertve bile novinarke, pet u kojima su \u017ertve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305663,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-446431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446431"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446435,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446431\/revisions\/446435"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305663"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}