{"id":446425,"date":"2025-12-10T16:58:22","date_gmt":"2025-12-10T15:58:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446425"},"modified":"2025-12-10T16:59:16","modified_gmt":"2025-12-10T15:59:16","slug":"medjunarodni-dan-ljudskih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/10\/medjunarodni-dan-ljudskih-prava\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan ljudskih prava"},"content":{"rendered":"

Situacija u svijetu<\/strong><\/p>\n

Na Me\u0111unarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku je vi\u0161e od\u00a0stotinu aktivnih ratova i oru\u017eanih sukoba, me\u0111unarodnih ili untra\u0161njih<\/a>. Posebno zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i \u010detvrtu godinu nesmanjenom \u017eestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir jo\u0161 ne nazire.<\/p>\n

Amnesty International,\u00a0Human Rights Watch i Nezavisna me\u0111unarodna istra\u017ena komisija\u00a0Savjeta\u00a0za ljudska prava UN, utvrdili su\u00a0da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid.\u00a0Predsjednik SAD-a Donald Trump je uveo sankcije zvani\u010dnicima Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda (MKS), uklju\u010duju\u0107i dvoje sudija i dvoje tu\u017eilaca.\u00a0Izvjestiteljka UN, Fran\u010deska Albaneze<\/a>, pokazala je\u00a0u\u00a0svojim izvje\u0161tajima\u00a0da\u00a0su i multinacionalne kompanije, ali i 28 dr\u017eava, pomagale ratne zlo\u010dine i genocid obezbje\u0111uju\u0107i vojnu tehnologiju i oru\u017eje za Izrael.<\/p>\n

Drasti\u010dno je smanjena podr\u0161ka me\u00f0unarodnom poretku zasnovanom na po\u0161tovanju ljudskih prava i me\u00f0unarodnog humanitarnog prava. Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospo\u00f0a Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na me\u00f0unarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se zalo\u017ee za ljudska prava svih.<\/p>\n

Pridru\u017eivanje Crne Gore Evropskoj uniji<\/strong><\/p>\n

Iako je \u010dlanstvo u Evropskoj uniji proklamovan strate\u0161ki cilj Crne Gore, postupci izvr\u0161ne vlasti ga i dalje dovode u pitanje. Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se o\u010dekuje zatvaranje jo\u0161 pet, me\u0111u kojima nije i poglavlje \u201evanjski odnosi”, koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora pro\u0161le godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalisti\u010dkih stranaka iz vlasti.<\/strong><\/p>\n

Poglavlja 23 i 24 koja se ti\u010du ljudskih prava i pravosu\u0111a, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su najzahtjevnija i osta\u0107e otvorena do kraja pregovara\u010dkog procesa. Akcija za ljudska prava u kontinuitetu podsje\u0107a na zavr\u0161na mjerila koja je potrebno dose\u0107i u tom procesu, pa tako i ovim saop\u0161tenjem.<\/p>\n

O za\u0161titi ljudskih prava pred Ustavnim sudom Crne Gore<\/strong><\/p>\n

Zbog neodgovornosti vlasti, Ustavni sud danas ima samo pet od sedam sudija, nedovoljno da efikasno rje\u0161i veliki broj ustavnih \u017ealbi (1672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364). Uprkos tome Ustavni sud je od pro\u0161le godine odlu\u010dio o svim ustavnim \u017ealbama starijim od dvije godine \u010dime je sprije\u010dio kr\u0161enje prava na su\u0111enje u razumnom roku. Zbog partijskih interesa prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produ\u017een mandat koji joj ve\u0107 protivustavno traje preko godinu dana.<\/p>\n

O pravosu\u0111u<\/strong><\/p>\n

Privremeno su pove\u0107ane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s me\u0111unarodnim preporukama. Ipak, na putu ka EU ostaje \u010ditav niz zadataka: izbor nedostaju\u0107ih sudija i dr\u017eavnih tu\u017eilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja a\u017eurnosti, dono\u0161enje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvr\u0111ivanje odgovornosti, pobolj\u0161anje uslova rada i kapaciteta sudova. Pitanje obezbije\u0111enja integriteta adekvatnim vetingom jo\u0161 je pod znakom pitanja.<\/p>\n

Pravo na \u017eivot<\/strong><\/p>\n

Institucije kasne u za\u0161titi prava na \u017eivot i sigurnost gra\u0111ana. Skoro godinu dana se \u010deka da Savjet za gra\u0111ansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zlo\u010dina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mi\u0161ljenje o masakru na Cetinju iz 2022. Tako\u0111e, statistika pokazuje dramati\u010dne posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije \u2014 samo ove godine zabilje\u017eena su \u010dak \u010detiri femicida.<\/p>\n

Izostanak odgovornosti posebno je vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno lije\u010denje: ni nakon 14 godina od smrti Ivane \u0160o\u0107 nije utvr\u0111ena odgovornost ljekara, iako su vje\u0161taci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Vi\u0161im sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen \u017eivot izgubljen zbog ljekarskog propusta. Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragi\u010dni slu\u010dajevi \u2014 smrt bebe u Nik\u0161i\u0107u i smrt dje\u010daka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istra\u017eeni.<\/p>\n

Zabrana torture<\/strong><\/p>\n

\u017drtve mu\u010denja su napokon stekle pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107. Obavezuju\u0107e uputstvo vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca doprinijelo je adekvatnom pra\u0107enju i izvje\u0161tavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapre\u0111enju djelotvornosti istraga. Dr\u017eava i dalje ne obezbje\u0111uje zabranu mu\u010denja u skladu sa me\u0111unarodnim standardima niti pru\u017ea adekvatne proceduralne garancije, zbog \u010dega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za spre\u010davanje mu\u010denja (CPT)\u00a0 \u2013 klju\u010dno za zatvaranje poglavlja 23 \u2013 nije dosti\u017eno. Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapa\u017eanja CPT.<\/p>\n

Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad \u017eenama, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujedna\u010denosti, efikasnosti i dosljednije krivi\u010dnopravne kvalifikacije nasilja. Ipak, i dalje postoje ograni\u010denja poput nedovoljnih kadrovskih i tehni\u010dkih kapaciteta, neujedna\u010den kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje \u017ertava o toku postupka.<\/p>\n

Procesuiranje ratnih zlo\u010dina i druga prava \u017ertava<\/strong><\/p>\n

Crna Gora aktivnije istra\u017euje ratne zlo\u010dine zahvaljuju\u0107i intenzivnijoj komunikaciji sa Me\u0111unarodnim rezidualnim mehanizmom za krivi\u010dne sudove. Status civilnih \u017ertava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a \u010dlanovima njihovih porodica obezbije\u0111ene su mjese\u010dne nov\u010dane naknade. Dr\u017eava je obezbijedila i jednokratnu pomo\u0107 od po 100.000 eura za 16 porodica u slu\u010dajevima Murino, Tuzi, \u0160trpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH. Pozitivno je i zaklju\u010divanje Aneksa sporazuma o saradnji izme\u0111u dr\u017eavnih tu\u017eila\u0161tava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zlo\u010dina, \u0161to bi trebalo da omogu\u0107i i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu “Lora 3”, koji se odnosi na mu\u010denje i stradanje nik\u0161i\u0107ko-\u0161avni\u010dke grupe. Inicijativa za podizanje spomenika \u017ertvama ratnog zlo\u010dina u Kalu\u0111erskom lazu dobila je podr\u0161ku Ministarstva kulture i medija. Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je inicijativu da se osu\u0111enom ratnom zlo\u010dincu Radovanu Karad\u017ei\u0107u oduzme nagrada ‘Risto Ratkovi\u0107’ dodjeljena 1993. godine. S druge strane, ponovno otvaranje starih predmeta jo\u0161 nije donijelo rezultate, regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbje\u0111ivanju spomenika i dana sje\u0107anja na \u017ertve Deportacije, dr\u017eava nije zvani\u010dno uspostavila i adekvatno obilje\u017eila Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve genocida u Srebrenici, i taj zlo\u010din se i dalje povremeno relativizuje od strane politi\u010dara i u medijima.<\/p>\n

Zabrana izazivanja ili podsticanja mr\u017enje i netrpeljivosti tj. govor mr\u017enje<\/strong><\/p>\n

Govor mr\u017enje je sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga \u010desto podsti\u010du ili toleri\u0161u. Posle masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, zabilje\u017een je porast govora mr\u017enje, posebno na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Kulminaciju je do\u017eivio u odnosu na turske dr\u017eavljane, u kontekstu incidenta za koji su pogre\u0161no optu\u017eeni turski dr\u017eavljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema \u017eenama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge dr\u017eavne funkcionerke. Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo govor mr\u017enje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika op\u0161tine Pljevlja \u201eDogodine u Prizrenu”. Normalizacija takve retorike ugro\u017eava vladavinu prava, dru\u0161tvenu koheziju i evropske integracije.<\/p>\n

Sloboda izra\u017eavanja, mediji i istrage napada na novinare u Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n

U Crnoj Gori postoji stalno nastojanje pojedinih politi\u010dara iz vlasti da suze prostor za slobodno izra\u017eavanje svojih kriti\u010dara posebno iz reda NVO i advokata. Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekr\u0161ajne postupke protiv komentara novinara na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na me\u0111unarodne standarde slobode izra\u017eavanja. Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizi\u010dki, i dalje predstavljaju ozbiljan problem. Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Du\u0161ka Jovanovi\u0107a iz 2004, kao ni napada na Tufika Softi\u0107a ni utvr\u0111ivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Laki\u0107. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilje\u017eeno 28 incidenata, \u0161to je pove\u0107anje u odnosu na 24 slu\u010daja iz 2024. godine. Bilo je i pet osu\u0111uju\u0107ih presuda. Posebno su zabrinjavaju\u0107i napadi na fotoreportere Steva Vasiljevi\u0107a i Borisa Pejovi\u0107a u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvje\u0161tavali o podizanju nezakonitog spomenika. Politi\u010dko kalkulisanje i onemogu\u0107avanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovo\u0111enje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugro\u017eava pravni poredak i povjerenje javnosti u dr\u017eavne institucije.<\/p>\n

O nasilju me\u0111u djecom<\/strong><\/p>\n

Nasilje me\u0111u djecom u Crnoj Gori i dalje je ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike. Objavljeno je da je samo u \u0161kolskoj 2024\/2025. godini zabilje\u017eeno 115 slu\u010dajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tu\u010de dje\u010daka i djevoj\u010dica snimaju i podsti\u010du brojni njihovi vr\u0161njaci. Iako je Vlada najavila vi\u0161e mjera, a pravosudne institucije poja\u010dale sankcionisanje, napredak jo\u0161 uvijek ne odgovara hitnosti situacije.<\/p>\n

O pravima osoba sa invaliditetom<\/strong><\/p>\n

Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, polo\u017eaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje gotovo nepromijenjen. Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je \u010desta, maloljetnici se uprkos nenadle\u017enosti ustanove za njih i dalje tamo smje\u0161taju, a institucionalizacija ostaje dominantan \u2013 \u010desto i jedini \u2013 oblik zbrinjavanja. Usluge podr\u0161ke za \u017eivot u zajednici su nerazvijene, sudovi i tu\u017eila\u0161tva ostaju fizi\u010dki nepristupa\u010dni. Takvo stanje ugro\u017eava napredak u klju\u010dnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU.<\/p>\n

O po\u0161tovanju socijalnih i ekonomskih prava<\/strong><\/p>\n

Crna Gora i dalje zna\u010dajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siroma\u0161tva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba. Nedostatak strate\u0161kog pristupa borbi protiv siroma\u0161tva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje ote\u017eava efikasnu za\u0161titu prava najugro\u017eenijih grupa i planiranje javnih politika.<\/p>\n

Prava transrodnih osoba i seksualnih manjina (LGBTIQ)<\/strong><\/p>\n

Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio je pripremljen i usagla\u0161en sa relevantnim institucijama 2024, ali je potom zaustavljen i jo\u0161 od kraja te godine nije uvr\u0161ten na dnevni red Vlade, \u010dime se onemogu\u0107ava njegovo upu\u0107ivanje u Skup\u0161tinu. Izvje\u0161taj Evropske komisije ponovo potvr\u0111uje da takvo odugovla\u010denje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju me\u0111unarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker T\u00fcrk ohrabrio je nadle\u017ene da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postoje\u0107u praksu sterilizacije.<\/p>\n

Du\u017ea verzija saop\u0161tenja sa vi\u0161e informacija dostupna je <\/em>ovdje<\/em><\/strong><\/a>. Saop\u0161tenje se odnosi na teme koje su bile u fokusu rada HRA tokom 2025. godine.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Me\u0111unarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku je vi\u0161e od\u00a0stotinu aktivnih ratova i oru\u017eanih sukoba, me\u0111unarodnih ili untra\u0161njih.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":446428,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-446425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446425"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446430,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446425\/revisions\/446430"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}