{"id":446393,"date":"2025-12-10T08:11:48","date_gmt":"2025-12-10T07:11:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446393"},"modified":"2025-12-10T08:11:48","modified_gmt":"2025-12-10T07:11:48","slug":"kina-sadnjom-drveca-promijenila-raspodjelu-vode-u-cijeloj-zemlji-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/10\/kina-sadnjom-drveca-promijenila-raspodjelu-vode-u-cijeloj-zemlji-video\/","title":{"rendered":"Kina sadnjom drve\u0107a promijenila raspodjelu vode u cijeloj zemlji (video)"},"content":{"rendered":"<p>Kineski poku\u0161aji da uspore degradaciju zemlji\u0161ta i klimatske promjene sadnjom drve\u0107a i obnavljanjem pa\u0161njaka pomjerili su vodu \u0161irom zemlje na velike, nepredvi\u0111ene na\u010dine, pokazuje novo istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Izme\u0111u 2001. i 2020. godine, promjene u vegetaciji smanjile su koli\u010dinu svje\u017ee vode dostupne ljudima i ekosistemima u isto\u010dnoj monsunskoj i sjeverozapadnoj su\u0161noj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u \u010dasopisu &#8220;Earth's Future&#8221;. U istom periodu, koli\u010dina dostupne vode pove\u0107ala se na Tibetskoj visoravni, koja \u010dini preostali dio teritorije.<\/p>\n<p>&#8220;Otkrili smo da promjene u pokrivenosti zemlji\u0161ta redistribuiraju vodu. Kina je sprovela ozelenjavanje ogromnih razmjera tokom prethodnih decenija. Aktivno su obnovili vitalne ekosisteme, posebno na Loesovoj visoravni. To je tako\u0111e ponovo aktiviralo vodeni ciklus&#8221;, rekao je za Live Science koautor studije Arije Stal, docent za otpornost ekosistema na Univerzitetu Utreht u Holandiji.<\/p>\n<p>Tri glavna procesa pomjeraju vodu izme\u0111u kontinenata i atmosfere: isparavanje i transpiracija (isparavanje kroz biljke) podi\u017eu vodu u atmosferu, dok padavine vra\u0107aju vodu nazad na tlo. Zajedno se ovi procesi nazivaju evapotranspiracija, i ona zavisi od pokrivenosti zemlji\u0161ta biljkama, dostupnosti vode i koli\u010dine sun\u010deve energije koja dopire do tla, ka\u017ee Stal.<\/p>\n<p>&#8220;I pa\u0161njaci i \u0161ume generalno pove\u0107avaju evapotranspiraciju. To je posebno izra\u017eeno kod \u0161uma, jer drve\u0107e mo\u017ee imati duboko korijenje koje dose\u017ee vodu i tokom suvih perioda&#8221;, rekao je Stal.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/yu_qTrxTEEA?si=_ixnbgEF9yjvj88Y\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Najve\u0107i kineski projekat po\u0161umljavanja je Veliki zeleni zid na su\u0161nom i polusu\u0161nom sjeveru zemlje. Pokrenut 1978. godine, ovaj projekat ima za cilj da uspori \u0161irenje pustinja. Tokom poslednjih 50 godina pomogao je da se povr\u0161ina pod \u0161umom pove\u0107a sa oko 10 odsto teritorije Kine 1949. na vi\u0161e od 25 odsto danas &#8211; \u0161to je povr\u0161ina veli\u010dine Al\u017eira. Pro\u0161le godine predstavnici vlade su objavili da je zemlja zavr\u0161ila &#8220;opkoljavanje&#8221; svoje najve\u0107e pustinje vegetacijom, ali \u0107e nastaviti sa sadnjom drve\u0107a kako bi sprije\u010dila dalju dezertifikaciju.<\/p>\n<p>Drugi veliki projekti ozelenjavanja u Kini uklju\u010duju program &#8220;Zrno za zelenilo&#8221; i program za\u0161tite prirodnih \u0161uma, oba pokrenuta 1999. godine. Program &#8220;Zrno za zelenilo&#8221; podsti\u010de farmere da pretvore obradivo zemlji\u0161te u \u0161ume i pa\u0161njake, dok program za\u0161tite prirodnih \u0161uma zabranjuje sje\u010du u primarnim \u0161umama i promovi\u0161e po\u0161umljavanje.<\/p>\n<p>Zajedno, kineske inicijative za obnovu ekosistema \u010dine 25 odsto globalnog neto pove\u0107anja povr\u0161ine pod li\u0161\u0107em izme\u0111u 2000. i 2017.<\/p>\n<p>Ali, ozelenjavanje je dramati\u010dno promijenilo vodeni ciklus Kine, pove\u0107avaju\u0107i i evapotranspiraciju i padavine. Kako bi istra\u017eili ove promjene, nau\u010dnici su koristili visoko precizne podatke o evapotranspiraciji, padavinama i promjenama u kori\u0161\u0107enju zemlji\u0161ta, kao i model za pra\u0107enje atmosferske vlage.<\/p>\n<p>Rezultati su pokazali da je evapotranspiracija porasla vi\u0161e nego padavine, \u0161to zna\u010di da je dio vode izgubljen u atmosferu, rekao je Stal. Me\u0111utim, taj trend nije bio ujedna\u010den \u0161irom Kine, jer vjetrovi mogu transportovati vodenu paru do 7.000 kilometara od izvora &#8211; \u0161to zna\u010di da evapotranspiracija u jednom dijelu \u010desto uti\u010de na padavine u drugom.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili da je \u0161irenje \u0161uma u isto\u010dnom monsunskom regionu i obnova pa\u0161njaka u ostatku zemlje pove\u0107ala evapotranspiraciju, ali da su padavine porasle samo na Tibetskoj visoravni, pa su ostali regioni do\u017eiveli pad dostupne vode.<\/p>\n<p>&#8220;Iako je vodeni ciklus aktivniji, na lokalnom nivou se gubi vi\u0161e vode nego ranije&#8221;, rekao je Stal.<\/p>\n<p>To ima va\u017ene posljedice za upravljanje vodama, jer je voda u Kini ve\u0107 neravnomjerno raspore\u0111ena. Sjever ima oko 20 odsto vode zemlje, ali u njemu \u017eivi 46 odsto stanovni\u0161tva i nalazi se 60 odsto obradivog zemlji\u0161ta, prema studiji. Kineska vlada poku\u0161ava da rije\u0161i taj problem, ali \u0107e mjere vjerovatno propasti ako se ne uzme u obzir uticaj ozelenjavanja na redistribuciju vode, tvrde Stal i njegove kolege.<\/p>\n<p>Obnavljanje ekosistema i po\u0161umljavanje u drugim zemljama tako\u0111e bi mogli uticati na njihove vodene cikluse.<\/p>\n<p>&#8220;Sa stanovi\u0161ta vodnih resursa, treba pojedina\u010dno procijeniti da li su promjene u pokrivenosti zemlji\u0161ta korisne ili ne. Zavisi, izme\u0111u ostalog, od toga koliko i gdje voda koja ide u atmosferu ponovo pada kao ki\u0161a&#8221;, rekao je Stal. (Izvor: www.021.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kineski poku\u0161aji da uspore degradaciju zemlji\u0161ta i klimatske promjene sadnjom drve\u0107a i obnavljanjem pa\u0161njaka pomjerili su vodu \u0161irom zemlje na velike, nepredvi\u0111ene na\u010dine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274461,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-446393","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446393"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446393\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446396,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446393\/revisions\/446396"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}