Najva\u017eniji i najzanimljiviji dijelovi analize koju je Me\u0111unarodni institut za bliskoisto\u010dne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane pripremio povodom parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji \u0107e biti odr\u017eani 25.novembra<\/p>\n
Pi\u0161e: IFIMES<\/strong><\/em><\/p>\n PREDSJEDNIK MESI\u0106 LIJEPO LICE HRVATSKE: Me\u0111unarodni institut IFIMES je povodom 6. parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj od proglašenja nezavisnosti, koji \u0107e biti odr\u017eani 25.novembra\/studenog 2007.godine pripremio analizu aktualnih predizbornih doga\u0111anja. Zastupnici se biraju neposredno, tajnim glasovanjem primjenom razmjernog sustava po kojem svaka stranka, odnosno kandidat ima pravo na broj parlamentarnih mandata razmjerno broju dobivenih glasova. Izborni prag je pet posto. U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorija Republike Hrvatske, koji je podijeljen na 10 izbornih jedinica te se iz svake izborne jedinice bira po 14 zastupnika. Broj bira\u010da u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više od + – 5%. Broj zastupnika, koje \u0107e izabrati bira\u010di, koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvr\u0111uje se tako, da se ukupan broj va\u017ee\u0107ih glasova bira\u010da u deset izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom (koli\u010dnikom) dijeli se broj va\u017ee\u0107ih glasova u posebnoj izbornoj jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokru\u017euje se na cijeli broj na 0,5 na više, ispod 0,5 na ni\u017ee.<\/p>\n Na izborima kandidira ukupno 3.586 kandidata, od toga 2.515 (70,13%) muškaraca i 1.071 (29,87%) \u017eena. Republika Hrvatska ima nešto više od 4,4 milijuna stanovnika, bira\u010da sa pravom glasovanja je oko 3,5 milijuna, bez glasova dijaspore, koja ima oko 400 tisu\u0107a bira\u010da od kojih ve\u0107ina \u017eivi u Bosni i Hercegovini, gdje imaju status konstitutivnog naroda, a ne nacionalne manjine. Dijaspora \u0107e glasovati u 52 dr\u017eave. <\/p>\n Od 2003.godine aktualnu vlast sa\u010dinjava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je politi\u010dki nasljednik lika i djela prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tu\u0111mana. HDZ je politi\u010dka stranka, koju aktualni predsjednik stranke i premijer Ivo Sanader nije uspio transformirati u modernu konzervativnu stranku. Svoje djelovanje HDZ u mnogome bazira na antikomunizmu još uvijek optere\u0107enom prošloš\u0107u, grade\u0107i svoj antikomunizam po\u010desto na simpatiziranju sa Nezavisnom dr\u017eavom Hrvatskom (NDH), koja je bila kvislinška i fašisti\u010dka tvorevina za vrijeme II. svjetskog rata, osnovana pod patronatom tadašnje Njema\u010dke i Italije.<\/p>\n Polarizirana politi\u010dka scena u Hrvatskoj, koju na desnoj politi\u010dkoj opciji predvodi vladaju\u0107i HDZ i na lijevoj politi\u010dkoj opciji oporbena Socijaldemokratska partija (SDP), su osnovna karakteristika predizborne kampanje. Tako je polarizacija postala personalna izme\u0111u lidera Ive Sanadera (HDZ) i Zorana Milanovi\u0107a (SDP).<\/p>\n U politi\u010dki izrazito polariziranoj dr\u017eavi posebno mjesto zauzima predsjednik Republike Stjepan Mesi\u0107, koji ve\u0107 drugi mandat obnaša tu funkciju i svojim djelovanjem u mnogome je doprinio „ozdravljenju" hrvatske politi\u010dke scene poslije smrti kontraverznog prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu\u0111mana. Tu\u0111man je jednom prilikom svoje „hrvatstvo" izrazio na na\u010din da je izjavio, da je ponosan da njegova supruga nije ni \u017didovkinja ni Srpkinja. Mesi\u0107 je uistinu predsjednik svih gra\u0111ana Republike Hrvatske i izuzetno poštovan i ugledan predsjednik u regiji. Njegov doprinos stabilizaciji situacije u Bosni i Hercegovini i regiji je iznimno va\u017ean i pozitivan.<\/p>\n BIRA\u010cKO TIJELO \u017dELI PROMJENE: Istra\u017eivanja pokazuju kako su bira\u010di ve\u0107ine stranaka sna\u017eno motivirani za promjenu vlasti. \u017delja bira\u010dkog tijela za promjenom pogoduje SDP-u. To se vidi kroz blagu prednost SDP-a nad HDZ-om. Hrvatska narodna stranka (HNS), \u010diji je bivši \u010dlan predsjednik Mesi\u0107, je u usponu i prema anketama se nalazi na 3.mjestu. Tko \u0107e vladati zavisi od koalicije. Usporedo s izbornom kampanjom i pokušajima mobilizacije bira\u010da, po\u010delo je privla\u010denje budu\u0107ih koalicijskih partnera. Neopredijeljeni bira\u010di svoju naklonjenost uglavnom pokazuju prema SDP-u.<\/p>\n Oporbene stranke uspjele su motivirati neodlu\u010dne bira\u010de za izlazak na izbore i stvoriti atmosferu za promjenu vlasti. Podrška Rimokatoli\u010dke crkve (RKC) i njena uloga te potpora nogometaša nije koristila HDZ-u. Vjeronauk u školama, kri\u017eevi u dr\u017eavnim uredima, blagoslov dr\u017eavnih investicija opravdano postavljaju pitanje odvojenosti dr\u017eave od Crkve. Sekularnost moderne Hrvatske je ugro\u017eena kroz povlašten polo\u017eaj RKC u odnosu na druge crkve i vjerske zajednice. Prije 1945.godine bilo je puno oduzete imovine, na primjer \u017didovima u Zagrebu i drugim privatnim vlasnicima. Imovina RKC je skoro u cijelosti vra\u0107ena, dok drugim skupinama, \u017didovima i drugima to još uvijek nije. Kardinal Josip Bozani\u0107 u svojoj propovijedi dao je gra\u0111anima upute kako bi trebali glasati na predstoje\u0107im izborima, odnosno za koga nikako ne bi trebali glasati, odnosno da ne glasaju za lijevo orijentirane stranke.<\/p>\n Na Sanaderovim izbornim listama dominiraju stara HDZ-ovska imena, kojih se javnost u dobroj mjeri zasitila kao što su Šeks, Jarnjak, Hebrang, Kosor, Kalmeta, Marina Matulovi\u0107-Dropuli\u0107 itd.<\/p>\n Glasovanje dijaspore s 11. izbornom jedinicom za dijasporu bi\u0107e u korist HDZ-a, jer Sanader i vrh HDZ-a smatraju da su dobili izbore onoga trenutka kada je Milanovi\u0107 odustao od dijaspore i od SDP liste kojoj bi na \u010delu bili zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107 i kandidat za premijera Ljubo Jur\u010di\u0107, obojica ro\u0111eni u Bosni i Hercegovini. Milanovi\u0107 je iskoristio odustajanje od te liste kako bi još više pridobio naklonost gra\u0111ana Hrvatske koje bombardira porukama kako se o Hrvatskoj mora odlu\u010divati u Hrvatskoj.<\/p>\n Sanader upotrebljava sofisticirane Tu\u0111manove metode. Ive Sanadera boje se najbli\u017ei suradnici i \u010dlanovi vrha njegove stranke. On je toliko zabetonirao svoju poziciju, obra\u010dunao se s potencijalnim strana\u010dkim konkurentima, neke je zastrašio, neke je kupio, a neki su završili u zatvoru.<\/p>\n Milanovi\u0107eve optu\u017ebe za Sanaderovu korupciju teško se mogu na\u0107i u nekom pisanom ili elektroni\u010dkom mediju. Stoga ako Sanader izgubi izbore, teško \u0107e netko zaustaviti Milanovi\u0107a da krene u dubinsko kopanje po poslovnoj, materijalnoj i financijskoj prošlosti predsjednika HDZ-a.<\/p>\n Hrvatska je trenutno zadu\u017eena oko 35 milijardi eura i trebalo bi o\u010dekivati da ovu godinu završi na razini od 86 do 87 posto GDP-a, skoro cijeli GDP. Gornja dozvoljena granica je 80 posto. Hrvatskoj barem idu\u0107ih nekoliko godina, ne prijeti financijska kriza, sve dok redovito otpla\u0107uje svoje kredite i dok mo\u017ee ra\u010dunati na tri izvora iz kojih sada pokriva deficit, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je, podsje\u0107aju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor kojeg mogu uzdrmati klimatske ili politi\u010dke prilike ne isklju\u010duju\u0107i i prisutnost terorizma u regiji.<\/p>\n SANADER KUPUJE UMIROVLJENIKE: Zadnji tjedan pred izbore oko 463.000 umirovljenika, koji imaju pravo na naknadu po\u010deli su dobivati svoju ratu duga. Gotovo \u0107e svaki drugi umirovljenik u dr\u017eavi dobiti naknadu, jer je planirano da se sve isplate završe do kraja tjedna odnosno pred po\u010detak izbora. Osigurano je 2.037 milijardi hrvatskih kuna. Vlada je novac nedavno osigurala prodajom dionica T-Hrvatskog telekoma. <\/p>\n Uo\u010di izbora svoje \u0107e rate duga dobiti dosad najve\u0107i broj umirovljenika – za posljednji kvartal ove godine predvi\u0111ena je isplata posljednje, \u010detvrte rate za 320.000 umirovljenika koji su se odlu\u010dili za brzi model isplate polovice iznosa naknade.<\/p>\n SANADER IZBJEGAVA TV DUEL S MILANOVI\u0106EM: Na Milanovi\u0107evu politiku personalnog napada na Sanadera, koja predsjedniku HDZ-a nije nimalo ugodna, premijer je odgovorio na najbolji i najlukaviji na\u010din – ignoriranjem Milanovi\u0107a. Do me\u0111usobnog TV duela ne\u0107e do\u0107i bez obzira na Milanovi\u0107evo inzistiranje, što \u0107e biti presedan u povijesti demokracije. Ipak \u0107e to na kraju najviše naštetiti Sanaderu, jer obi\u010dni ljudi postavljaju logi\u010dno pitanje – ako premijer nema putra na glavi, zašto se ne \u017eeli pojaviti na dvoboju?<\/p>\n Njema\u010dka kancelarka Angela Merkel i luxemburški premijer Jean Cloude Junker javno podr\u017eavaju Sanadera kroz snimljeni TV spot. \u010cinjenica je da je Angela Merkel na nedavnim slovenskim predsjedni\u010dkim izborima podr\u017eavala Alojza Peterlea, koji je do\u017eivio pravi debakl pobjedom Danila Türka. Izbori su prvenstveno unutarnje politi\u010dko pitanje u Hrvatskoj.<\/p>\n Milanovi\u0107 je potiskivanjem Ljube Jur\u010di\u0107a kao premijerskog kandidata i stavljanjem sebe u prvi plan preuzeo inicijativu u predizbornoj kampanji i prema anketama javnog mnijenja postao najpopularniji politi\u010dar u Hrvatskoj.<\/p>\n Ljubo Jur\u010di\u0107, SDP-ov kandidat za premijera, smatra da su ve\u0107e pla\u0107e, mirovine i dobiti mogu\u0107e samo ve\u0107om doma\u0107om proizvodnjom, a ne, ka\u017ee Jur\u010di\u0107, prodajom nacionalne imovine i zadu\u017eivanjem kao što je to \u010dinila HDZ-ova vlada. "\u017divjeti mo\u017eemo bolje ako bolje radimo, a mi \u0107emo ljudima osigurati bolji posao i višu pla\u0107u. Porez na kapitalnu dobit treba uvesti, jer oni koji zara\u0111uju milijune ne pla\u0107aju porez, a pla\u0107aju ga radnici na minimalcu".<\/p>\n Me\u0111unarodni institut IFIMES smatra, da \u0107e na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj svaki glas biti presudan zbog izjedna\u010denosti SDP-a i HDZ-a. Podrška nekoliko manjih stranaka, ali i osam (od toga tri srpska) predstavnika nacionalnih manjina mo\u017ee biti od presudnog zna\u010daja. Zbog toga \u0107e za formiranje vlade trebat više od dvadeset mandata iz drugih stranaka. Zašto HDZ ubudu\u0107e ne bi bio atraktivan saveznik? Iz svih tih stranaka kao glavni razlog isti\u010du bahato Sanaderovo ponašanje. Tvrde da Sanader omalova\u017eava njihove zahtjeve i ponaša se kao nedodirljivi vo\u0111a u stilu Franje Tu\u0111mana, a to ostale stranke udaljava od HDZ-a.<\/p>\n SANADER PREVARIO BOŠNJAKE I SLOVENCE: Dolaskom na vlast Sanader je obe\u0107ao vratiti Bošnjake i Slovence u Ustav Republike Hrvatske, koji su 1997.godine izba\u010deni iz preambule ustava, a zauzvrat je tra\u017eio glas podrške zastupnika albanske, bošnja\u010dke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, koje zastupa Šemso Tankovi\u0107. Sanader nije ispunio dano obe\u0107anje te je tako prevario bošnja\u010dku i slovensku nacionalnu manjinu koja \u017eivi u Hrvatskoj.<\/p>\n TAJNI DOGOVOR SANADER – KOŠTUNICA?: Da je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader majstor zakulisnih radnji govore i aktualna dešavanja u regiji. Hrvatska vlada pod vodstvom Sanadera vrlo je distancirana do budu\u0107eg nezavisnog statusa Kosova odnosno o\u010dituje se o njemu samo kada odgovor na to pitanje nije mogu\u0107e izbje\u0107i. Naime, dolaskom Sanadera na vlast, ohladili su se i odnosi hrvatske vlade sa privremenim kosovskim institucijama što ne predstavlja slu\u010dajnost. Radi se o tajnom dogovoru sa srbijanskim premijerom Koštunicom, koji je obe\u0107ao ustupke Sanaderu za takav „na\u010delan" stav prema Kosovu kroz podršku Hrvatima u BiH u stvaranje tre\u0107eg entiteta? Taj posao u ime Koštunice u BiH obavlja Milorad Dodik, aktualni premijer Republike Srpske.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najva\u017eniji i najzanimljiviji dijelovi analize koju je Me\u0111unarodni institut za bliskoisto\u010dne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane pripremio povodom parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji \u0107e biti odr\u017eani 25.novembra<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44635","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44635"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44635\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}