{"id":446337,"date":"2025-12-09T13:21:09","date_gmt":"2025-12-09T12:21:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446337"},"modified":"2025-12-09T13:21:09","modified_gmt":"2025-12-09T12:21:09","slug":"kako-bi-mogle-da-izgledaju-konture-pakta-o-nenapadanju-izmedju-nato-a-i-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/09\/kako-bi-mogle-da-izgledaju-konture-pakta-o-nenapadanju-izmedju-nato-a-i-rusije\/","title":{"rendered":"Kako bi mogle da izgledaju konture pakta o nenapadanju izme\u0111u NATO-a i Rusije?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Endru Koribko*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ranije je procijenjeno da bi Pakt o nenapadanju izme\u0111u NATO-a i Rusije (NNAP) mogao da uslijedi nakon zavr\u0161etka ukrajinskog sukoba, ali bi morao da obuhvati Arktik-Baltik, Centralnu i Isto\u010dnu Evropu (CIE) i Crno more-Ju\u017eni Kavkaz da bi funkcionisao. Ta analiza je tako\u0111e istakla klju\u010dnu ulogu Poljske u tome, zbog toga \u0161to ona sada ima tre\u0107u najve\u0107u vojsku NATO-a koja se zna\u010dajno grani\u010di i sa Rusijom i sa Belorusijom. Stoga \u0107e sada\u0161nja analiza podijeliti neke op\u0161te ideje o NNAP-u, nakon \u0161to je prethodna analiza argumentovala njegove prednosti.<\/p>\n

\u0160vedska je najprirodnija zemlja za obuzdavanje Rusije u arkti\u010dko-balti\u010dkom regionu, jer je dio oba, ali se to najoptimalnije mo\u017ee posti\u0107i kroz partnerstva sa Finskom (tako\u0111e dvostrukom arkti\u010dko-balti\u010dkom dr\u017eavom) i Poljskom (samo balti\u010dkom dr\u017eavom, ali i klju\u010dno rastu\u0107om kopnenom silom), idealno putem trilateralnog formata. Ciljevi na ovom frontu su da \u0160vedska naoru\u017ea i u\u010dvrsti svoj biv\u0161i region Finsku kako bi preusmjerila dio ruskih kopnenih snaga iz Centralne i isto\u010dne Evrope, a istovremeno olak\u0161ala uspon poljske pomorske mo\u0107i kroz pomorske sporazume.<\/p>\n

Ovaj pristup ima za cilj da blokira Rusiju du\u017e duga\u010dke finske granice, ometa njenu slobodu plovidbe u Balti\u010dkom moru u vremenima krize i eventualno blokira Kalinjingrad. Kalinjingradska dimenzija prelazi u ulogu poljskocentri\u010dnog fronta u Centralnoj i isto\u010dnoj Evropi, koji bi mogao da poslu\u017ei kao lansirna rampa za invaziju na taj region i Belorusiju. Tako\u0111e mo\u017ee da funkcioni\u0161e kao mjesto za usmjeravanje kopnenih snaga u balti\u010dke dr\u017eave i olak\u0161avanje intervencije NATO-a u Ukrajini zajedno sa obli\u017enjom Rumunijom.<\/p>\n

Ba\u0161 kao \u0161to Poljska ima dvostruku ulogu obuzdavanja na Baltiku i u Centralnoj i isto\u010dnoj Evropi, tako i Rumunija ima dvostruku ulogu u Centralnoj i isto\u010dnoj Evropi i Crnom moru, budu\u0107i da se najve\u0107a baza NATO-a u Evropi gradi u blizini luke Konstanca, u blizini Krima. Zbog ograni\u010denja koja Montre konvencija postavlja vanregionalnim pomorskim snagama dr\u017eava u Crnom moru, NATO \u0107e morati da se osloni i na Rumuniju (uglavnom vazdu\u0161na i kopnena sredstva \u010dlanica u pomenutom objektu) i na Tursku (\u010dija se mornarica modernizuje i \u0161iri ) da bi obuzdao Rusiju tamo.<\/p>\n

Glavna uloga Turske u obuzdavanju Rusije je du\u017e cijele njene ju\u017ene periferije, po\u010dev\u0161i od Ju\u017enog Kavkaza sa njenim saveznikom u uzajamnoj odbrani Azerbejd\u017eanom, pa sve do protezanja preko Kaspijskog jezera do Centralne Azije putem \u201eTrampove rute za me\u0111unarodni mir i prosperitet\u201c ( TRIPP ). TRIPP \u0107e olak\u0161ati izvoz zapadne vojne opreme za mogu\u0107u obuku ruskih saveznika u ODKB-u, sa fokusom na Kazahstan, za uskla\u0111ivanje sa standardima NATO-a, kao \u0161to je Azerbejd\u017ean upravo postigao. Tada bi mogla da uslijedi kriza sli\u010dna ukrajinskoj.<\/p>\n

Svijest o prijetnjama koje NATO predstavlja du\u017e ovih frontova i podjela rada izme\u0111u pet vode\u0107ih dr\u017eava na njima \u2013 Finske, \u0160vedske, Poljske, Rumunije i Turske \u2013 omogu\u0107ava Rusiji da osmisli najefikasnije kontramjere i predlo\u017ei najbolja sredstva za upravljanje tenzijama putem mogu\u0107eg NRNAP-a. Ta\u010dni detalji o tome kako to u\u010diniti vjerovatno \u0107e se razlikovati u zavisnosti od fronta, ali \u0107e vjerovatno svi imati zajedni\u010dku \u017eelju da ograni\u010de raspore\u0111ivanje odre\u0111enih snaga blizu granice i obezbijede slobodnu pomorsku plovidbu.<\/p>\n

Bez NRNAP-a, ove prijetnje bi mogle da izmaknu kontroli i dovedu do jo\u0161 jedne krize izme\u0111u NATO-a i Rusije, koju bi \u010dak mogla da izazove i Velika Britanija zbog uni\u0161tavanja preporoda. Rusko – ameri\u010dki \u201e novi detant \u201c ili barem dr\u017eanje Rusije i Zapadne Evrope (uglavnom Nhema\u010dke) odvojeno putem ovog obnovljenog \u201esanitarnog kordona\u201c. Stoga je u interesu Rusije i SAD da bez odlaganja zapo\u010dnu razgovore o Nacionalnom planu za nacionalnu bezbhednost (NRNAP), a da Tramp 2.0 razmisli o tome kako mo\u017ee da osigura da se njegovi mla\u0111i partneri pridr\u017eavaju svega \u0161to je dogovoreno.<\/p>\n

*Autor je ameri\u010dki politi\u010dki analiti\u010dar sa sjedi\u0161tem u Moskvi, specijalizovan za globalni sistemski prelazak na multipolarnost<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svijest o prijetnjama koje NATO predstavlja du\u017e ova tri fronta i podela rada izme\u0111u pet vode\u0107ih dr\u017eava na njima \u2013 Finske, \u0160vedske, Poljske, Rumunije i Turske \u2013 omogu\u0107ava Rusiji da osmisli najefikasnije kontramjere i predlo\u017ei najbolja sredstva za upravljanje budu\u0107im tenzijama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":446340,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-446337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446337"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446341,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446337\/revisions\/446341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}