{"id":44630,"date":"2007-10-28T21:11:24","date_gmt":"2007-10-28T21:11:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44630"},"modified":"2007-10-28T21:11:24","modified_gmt":"2007-10-28T21:11:24","slug":"bih-da-li-je-dodik-povezan-sa-kriminalnim-strukturama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/10\/28\/bih-da-li-je-dodik-povezan-sa-kriminalnim-strukturama\/","title":{"rendered":"BiH: Da li je Dodik povezan sa kriminalnim strukturama?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: IFIMES*<\/strong><\/em><\/p>\n

Me\u0111unarodni institut IFIMES redovno prati i analizira stanje u Bosni i Hercegovini, a najnoviji doga\u0111aji u poslednje vrijeme potvr\u0111uju procjene koje je IFIMES predstavio javnosti u ranijem periodu. Teško naslije\u0111eno stanje u BiH, kojem je doprinijelo i nedjelovanje bivšeg visokog predstavnika Christiana Schwarza Schillinga u mnogome je ote\u017ealo posao aktuelnom visokom predstavniku me\u0111unarodne zajednice i specijalnom predstavniku EU Miroslavu Laj\u010dáku.<\/p>\n

Visoki predstavnik Miroslav Laj\u010dák je 19.oktobra\/listopada 2007.godine opravdano je u cilju boljeg funksionisanja i stvaranja zdrave dr\u017eave Bosne i Hercegovine donio tri odluke kojima se to omogu\u0107ava:<\/p>\n

1)      Odluka visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine od 19. oktobra\/listopada 2007. godine; <\/p>\n

2)      Predlo\u017eene izmjene i dopune Poslovnika Predstavni\u010dkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upu\u0107ene Parlamentarnoj skupštini na usvajanje dana 19. oktobra\/listopada 2007. godine; <\/p>\n

3)      Predlo\u017eene izmjene i dopune Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upu\u0107ene Parlamentarnoj skupštini na usvajanje dana 19. oktobra\/listopada 2007. godine; <\/p>\n

Ranije dosta slo\u017eeno stanje u BiH dodatno su  iskomplikovale aktivnosti koje su u du\u017eem vremenskom periodu vodili premijer RS Milorad Dodik (SNSD-Savez nezavisnih socijaldemokrata) i \u010dlan Predsjedništva BiH Haris Silajd\u017ei\u0107 (SzBiH-Stranka za BiH). Njihovo politi\u010dko djelovanje pokrenulo je akciju Ureda visokog predstavnika (OHR) i visokog predstavnika, da po\u010dne djelovati sa pozicije svoje uloge i ovlaštenja koja proizilaze iz njegovog mandata. Tome je najviše doprinio Milorad Dodik sa svojom krajnje arogantnom i uvredljivom retorikom prema me\u0111unarodnim zvani\u010dnicima, a posebno prema visokom predstavniku Miroslavu Laj\u010dáku, te je tako iznudio akciju visokog predstavnika, koja je u ogromnoj mjeri probudila javno mnijenje u BiH posebno u Republici Srpskoj.<\/p>\n

SILAJD\u017dI\u0106 \u0106UTI, DODIK DI\u017dE ORU\u017dANU POBUNU <\/p>\n

U svojim reakcijama na odluku visokog predstavnika o nametanju zakona o Savjetu ministara Dodik je otišao korak dalje izjavivši, da \u0107e zbog nametanja zakona pokrenuti oru\u017eanu pobunu što je kasnije ubla\u017eio stavom da \u0107e pokrenuti demokratsku pobunu i djelovati u okviru institucija sistema. Tu\u017eilaštvo BiH na takvu izjavu zanimljivo nije reagovalo mada bi to moralo uraditi po slu\u017ebenoj du\u017enosti, jer se ta izjava mo\u017ee okarakterisati kao ugro\u017eavanje ustavom utvr\u0111enog poretka i stvaranja opšte nesigurnosti gra\u0111ana BiH.<\/p>\n

Za to vrijeme Haris Silajd\u017ei\u0107 \u0107uti o\u010dekuju\u0107i, da je ovoga puta visoki predstavnik pronašao „\u017ertvu" u Miloradu Dodiku, iako je poznato, da su obojica svoje stavove više od godinu dana djelovanja uskla\u0111ivali sa istim ciljem destabilizacije BiH, a samo zbog li\u010dnih i uskostrana\u010dkih interesa. Zato je opravdano o\u010dekivati, da \u0107e visoki predstavnik svojim aktivnostima nastaviti još oštrije djelovanje i prema drugom kraku istog problema Harisu Silajd\u017ei\u0107u.<\/p>\n

Analiti\u010dari ocjenjuju, da su Dodik i Silajd\u017ei\u0107 na jednak na\u010din onemogu\u0107ili da BiH potpiše sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju \u010dime su jasno pokazali da doista ne \u017eele biti dio EU, što opravdano povla\u010di pitanje zašto se upravo ovoj dvojici politi\u010dara ne zabrani ulazak u dr\u017eave EU, jer o\u010digledno ne \u017eele da BiH postane dio EU. Iz EU dolaze signali, da treba izolovati BiH i njene gra\u0111ane, što je pogrešan pristup. Zbog avanturisti\u010dkih sklonosti pojedinih bh.politi\u010dara u proteklim godinama kao i sada, visoku cijenu ne smiju pla\u0107ati nedu\u017eni gra\u0111ani BiH, nego vode\u0107i bh.politi\u010dari, koji su odgovorni za neuspjeh reformi (policijska reforma i ustavne promjene).<\/p>\n

STRANKA ZA BiH OBMANOM JAVNOSTI \u017dELI POSTATI IZBORNI POBJEDNIK<\/p>\n

Stranka za BiH Harisa Silajd\u017ei\u0107a od osnivanja 1996.godine u\u010destvovala je u svim dosadašnjim strukturama vlasti mijenjaju\u0107i razli\u010dite koalicione partnere. Ve\u0107i period obnašanja vlasti bila je u funkciji Stranke demokratske akcije (SDA) kao njena „satelitska" stranka. Stranka za BiH imala je sli\u010dnu poziciju kao i Partija demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivani\u0107a, koja je bila „satelitska" stranka SDS-a, sada SNSD-a. Obje stranke, SzBiH i PDP, vezuju mnogobrojne afere, njeni \u010dlanovi, posebno najprepoznatljiviji, osumnji\u010deni su za razli\u010dite kriminalne aktivnosti.<\/p>\n

Nakon poslednjih izbora (01.10.2006) Stranka za BiH pokušava obmanama bh.javnosti sebe prikazati kao izbornog pobjednika što je notorna neistina. Naime, na poslednjim izborima u BiH SDA je osvojila najviše poslani\u010dkih mandata za Parlament BiH i za Parlament Federacije BiH. \u010cinjenica je, da je Haris Silajd\u017ei\u0107 pojedina\u010dno osvojio najviše glasova za Predsjedništvo BiH, koje u BiH ima simboli\u010dnu i protokolarnu ulogu. SzBiH nema jasne politi\u010dke orijentacije, ne pripada grupaciji socijalisti\u010dkih, narodnja\u010dkih, liberalnih, zelenih ili drugih stranaka niti je \u010dlanica nijednog me\u0111unarodnog udru\u017eenja politi\u010dkih stranka. Stranka za BiH, uglavnom, funkcionira kao interesna grupacija nekolicine pojedinaca.<\/p>\n

DODIK U "ZAGRLJAJU" KRIMINALNIH STRUKTURA PDP-a<\/p>\n

Mrlju na Dodikovu politiku najozbiljnije stavlja PDP i njen lider Mladen Ivani\u0107 sa u\u017eim krugom svojih saradnika, protiv kojih je Tu\u017eilaštvo BiH  podiglo optu\u017enice za krivi\u010dna djela po\u010dinjena u periodu vladavine PDP-a u vlasti Republike Srpske zajedno sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) zbog kojih je SDS izgubio izbore. \u010cvrsta veza, koja je toliko o\u010digledna u BiH, izme\u0111u SNSD i PDP-a mogla bi na isti na\u010din koštati SNSD gubitka pozicije i autoriteta kod gra\u0111ana što se ve\u0107 i doga\u0111a. Time se opravdano postavlja pitanje: da li je Dodik povezan sa kriminalcima i kriminalnim strukturama? Zbog toga SNSD i njen lider Milorad Dodik nastoji, da isklju\u010divom i prijete\u0107om nacionalisti\u010dkom retorikom o\u010duva ulogu i uticaj u javnosti, koja ve\u0107 postaje zasi\u0107ena njegovom retorikom i politikom, jer gra\u0111ani RS i BiH ne \u017eive ništa bolje nego što su \u017eivjeli prije dolaska Dodika na vlast.<\/p>\n

Utemeljenost IFIMES-ovog upozoravanja na kriminal u „Srpskim šumama" i finansiranje i pomaganje mre\u017ee haaških bjegunaca u proteklim godinama potvrdile su optu\u017enice Tu\u017eilaštva BiH protiv vode\u0107ih pojedinaca PDP-a na \u010delu sa predsjednikom te stranke Mladenom Ivani\u0107em. Optu\u017enice je potrebno proširiti i na segment podrške i finansiranja mre\u017ee haaških bjegunaca, koja je finansirana i iz „Srpskih šuma" i nekih drugih javnih preduze\u0107a u RS, po potrebi obaviti ponovnu reviziju i uva\u017eavati \u010dinjenicu da su SAD uvele finansijske sankcije protiv „Srpskih šuma" i zabranile ulazak na teritoriju SAD pojedinim politi\u010darima PDP-a.<\/p>\n

MLADEN BOSI\u0106 UVODI RATNE ZLO\u010cINCE U ORGANE SDS-a<\/p>\n

U cjelokupnoj  situaciji SDS je potpuno anemi\u010dan odkada je na njegovom \u010delu Mladen Bosi\u0107, koji je na vrlo kontraverzan na\u010din u saradnji sa ranije smijenjenim rukovodstvom SDS-a, koje je pru\u017ealo zaštitu haaškim bjeguncima, uspio pod vrlo \u010dudnim okolnostima potisnuti sa \u010dela stranke Dragana \u010cavi\u0107a, jednog od rijetkih proevropskih politi\u010dara u toj stranci. A da je Bosi\u0107 u tijesnoj vezi sa lancem koji pru\u017ea podršku haaškim bjeguncima Radovanu Karad\u017ei\u0107u i Ratku Mladi\u0107u potvr\u0111uju i promjene statuta SDS-a, koji je haaškim optu\u017eenicima omogu\u0107io povratak u organe stranke, a što zasjenjuje aktivnosti koje se \u010dine u okviru srpskog naroda kako bi sa sebe skinuli kolektivnu hipoteku prošlosti?!<\/p>\n

Mladen Bosi\u0107, aktuelni predsjednik SDS-a, stranke \u010diji je nekadašnji predsjednik Radovan Karad\u017ei\u0107, u ratnom periodu bio je anga\u017eovani \u010dlan SDS-a u Br\u010dkom u kome su po\u010dinjena brojna djela ratnih zlo\u010dina i koji je bio najve\u0107i protivnik arbitra\u017ene odluke za Br\u010dko, protivnik obnove multietni\u010dke vlasti u Br\u010dko Distriktu BiH predvode\u0107i kao predsjednik Opštinskog odbora SDS-a u Br\u010dkom najagresivnije i najve\u0107e demonstracije u poslijeratnoj BiH sredinom ljeta 1997.godine, koje su bitno utjecale na arbitra\u017enu odluku za proglašenje Br\u010dko Distrikta BiH odnosno njegovo izdvajanje iz Republike Srpske.<\/p>\n

TEST ZA MILORADA DODIKA (SA) BEZ POMO\u0106I SP I DNS<\/p>\n

Prvi test politike Milorada Dodika predstavljat \u0107e naredni izbori za predsjednika RS koji \u0107e se odr\u017eati 09. decembra 2007.godine na kojima \u0107e SNSD ponuditi kandidata iz akademske sfere i nestrana\u010dkog kandidata, univerzitetskog profesora Rajka Kuzmanovi\u0107a (76), što ukazuje na \u010dinjenicu da Dodik ne \u017eeli jaku instituciju predsjednika RS nego protokolarnu zbog toga što \u017eeli sa\u010duvati svoju autokratsku poziciju u sistemu RS – što se kosi sa demokratskim vrijednostima i na\u010delima.<\/p>\n

Me\u0111unarodni institut IFIMES procjenjuje, da \u0107e izbori za predsjednika RS biti pravi test za SNSD i Dodika sa neizvjesnim kona\u010dnim rezultatom. Dodiku je više nego ikada potrebna tijesnija saradnja sa Socijalisti\u010dkom partijom (SP) i Demokratskim narodnim savezom (DNS), ali je o\u010digledno da Dodik razvija ignoratntski odnos do svojih politi\u010dkih saveznika zanemaruju\u0107i ih dolaskom na vlast te preferiraju\u0107i kriminalizovani PDP, koji mu je postao glavni politi\u010dki saveznik, dok je pred izbore bio otvoreni i naj\u017eeš\u0107i kriti\u010dar PDP-a \u010desto prijete\u0107i, da \u0107e dolaskom na vlast procesuirati kadrove PDP-a. SP i DNS su va\u017eni partneri za Dodika, jer nemaju hipoteku prošlosti kroz vršenje vlasti i uva\u017eavani su kod širih slojeva stanovništva.<\/p>\n

Kako bi u\u010dvrstio svoje povjerenje kod gra\u0111ana, koje je po\u010delo slabiti, Dodiku bi bilo neophodno obnoviti i poja\u010dati saradnju sa SP i DNS uz distanciranje od PDP-a, ne isklju\u010duju\u0107i mogu\u0107nost prekida koalicionog odnosa.<\/p>\n

MOSTARSKA DEKLARACIJA NEPOTREBNA<\/p>\n

Me\u0111unarodni institut IFIMES ocjenjuje, da bi me\u0111unarodna zajednica opravdano \u017eeljela uskoro vidjeti BiH bez Dodika i Silajd\u017ei\u0107a, ali još uvijek razmatra razli\u010dite varijante kako to da ostvari. Otvorene prijetnje Milorada Dodika me\u0111unarodnoj zajednici i SAD otvorit \u0107e put za opravdan dodatni i ja\u010di anga\u017eman me\u0111unarodne zajednice i SAD, bez \u010dijeg anga\u017emana ne bi bilo mira u BiH i regiji. Dodikove prijetnje me\u0111unarodnoj zajednici i visokom predstavniku u osnovi su antisrpska politika te olakšavaju i opravdavaju poziciju za djelovanje me\u0111unarodne zajednice u BiH. BiH ne mo\u017ee da funkcioniše na etni\u010dkom principu, kao što je danas slu\u010daj i upravo visoki predstavnik Laj\u010dák putem najnovijih odluka pokušava da prona\u0111e izlaz iz "slijepe ulice". IFIMES smatra, da su dešavanja u regionu pod veoma strogom kontrolom me\u0111unarodne zajednice, koja ne\u0107e dozvoliti nove sukobe.<\/p>\n

Me\u0111unarodni institut IFIMES smatra, da privatni sastanci i dogovori politi\u010dkih lidera izvan institucija sistema štete ugledu BiH i samim politi\u010darima te je potrebno pokrenuti javnu kampanju protiv takvog politi\u010dkog djelovanja i politi\u010dko odlu\u010divanje vratiti u institucije sistema. Deklaraciju o preuzimanju obaveza za provo\u0111enje reforme policije, koju su u Mostaru 28.10.2007.godine potpisali predsjednici vode\u0107ih politi\u010dkih stranaka u BiH: Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajd\u017ei\u0107, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihi\u0107, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivani\u0107, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan \u010covi\u0107 i HDZ 1990 Bo\u017eo Ljubi\u0107, smatramo nepotrebnom i politi\u010dkim licemjerstvom na ra\u010dun poreskih obveznika u BiH. Ve\u0107 nekoliko godina poznate su obaveze, koje je BiH preuzela od EU, a to su prije svega reforma policije i ustavne promjene. EU \u010deka, da preuzete obaveze budu kona\u010dno i  ispunjene.<\/p>\n

*Me\u0111unarodni institut za i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: IFIMES* Me\u0111unarodni institut IFIMES redovno prati i analizira stanje u Bosni i Hercegovini, a najnoviji doga\u0111aji u poslednje vrijeme potvr\u0111uju procjene koje je IFIMES predstavio javnosti u ranijem periodu. Teško naslije\u0111eno stanje u BiH, kojem je doprinijelo i nedjelovanje bivšeg visokog predstavnika Christiana Schwarza Schillinga u mnogome je ote\u017ealo posao aktuelnom visokom predstavniku me\u0111unarodne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44630","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44630"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44630\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}