{"id":44627,"date":"2007-10-14T19:19:48","date_gmt":"2007-10-14T19:19:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44627"},"modified":"2007-10-14T19:19:48","modified_gmt":"2007-10-14T19:19:48","slug":"odjeci-s-onu-stranu-jadranskog-bazena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/10\/14\/odjeci-s-onu-stranu-jadranskog-bazena\/","title":{"rendered":"Odjeci s onu stranu jadranskog bazena"},"content":{"rendered":"<p>Ostvarena suradnja izme\u0111u Me\u0111unarodnog festivala ORGANUM HISTRIAE -UMAG (Istra, Hrvatska) i Internacionalnog Festivala stare Muzike i Umjetnosti ARS et MUSICA ANTIQUA PERAST MONTENEGRO<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Ivana Koste\u0161i\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &Scaron;to to zna\u010di biti Mediterancem? Biti stanovnik mediteranskog bazena oko kojeg se sjatilo mnogo razli\u010ditih naroda, koji se jasno ogledaju u svojoj o\u010ditoj razli\u010ditosti, a me\u0111usobno se povezuju jednim <em>mediteranskim<\/em> epitetom, znakom pripadnosti. Pripadnosti \u010demu? Jedinstvenom geografskom prostoru smje&scaron;tenom u &quot;pupku svijeta&quot; koji funkcionira kao zami&scaron;ljeno jedinstvo. Svaka od dr\u017eava na obalama Mediterana isti\u010de svoju mediteransku osnovicu, iako je kod mnogih, poput primjerice kod Hrvatske, Mediteran samo dio &scaron;ireg prostornog identiteta kojeg \u010dine i onaj balkanski, i srednjoevropski. No, putem mediteranskog, odnosno, jadranskog dijela svojeg identiteta, Hrvatska je povezana s ostalim Mediterancima koji usprkos svojoj me\u0111usobnoj kulturnoj razli\u010ditosti pronalaze (ili se makar trude prona\u0107i) simbole koji ukazuju da ovo neunificirano kulturno podru\u010dje ipak odaje glasove svojeg jedinstva. Upravo se tim putem krenulo u projektu <em>Hydraulis<\/em> koji je prepoznao i izdignuo jedan unifikatorski simbol identiteta koji prelazi granice mediteranskog prostora. Taj simbol obuhva\u0107a evropsku kulturu u cjelini na svim dru&scaron;tvenim razinama. Zvuk orgulja koji se poput odjeka \u010duje s obje strane Jadrana povezuje umjetnike, a kulturolo&scaron;ke razlike me\u0111u zemljama jadranskog bazena \u010dini razumljivijim. <em>Hydraulis<\/em> je povijesni termin koji ozna\u010dava prvi instrument koji se mo\u017ee definirati kao prave orgulje. Danas, ovaj termin ozna\u010dava projekt koji je katalizator odnosa, ideja razmjene, stvaranja i rasta. Baziran na elementima kulture i identiteta, specifi\u010dnim sposobnostima svake pojedine regije \u010dlanice me\u0111u kojima su Istra i Crna Gora.&nbsp; <\/p>\n<p><strong>&quot;Ba&scaron;tina koja se slu&scaron;a&quot;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Orgulja&scaron;ki festival <em>Organum Histriae<\/em> koji se ve\u0107 deset godina odr\u017eava krajem kolovoza i po\u010detkom rujna u raznim istarskim mjestima i gradovima, pravi je primjer takvog kulturolo&scaron;kog povezivanja i &quot;su\u010deljavanja&quot; kroz orguljsku umjetnost. Festival putem kojeg se kroz cijelo desetlje\u0107e vodi sustavna briga o restauraciji i revitalizaciji orguljske ba&scaron;tine na istarskom poluotoku, prona&scaron;ao je na udaljenoj jadranskoj to\u010dci odjeke vlastitih napora. <em>Internacionalni Festival stare Muzike i Umjetnosti ARS et MUSICA ANTIQUA PERAST MONTENEGRO <\/em>projekt je koji s istarskim festivalom <em>Organum Histriae<\/em> podvla\u010di zajedni\u010dke tendencije o\u010duvanja orgulja kao neprocjenjivih spomenika kulture. <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Izvr&scaron;na producentica Vedrana Kocei\u0107 i umjetni\u010dki ravnatelj Mario Penzar \u010dvrsto su vjerovali da se kroz ovaj odabrani kulturni segment oplemenjuje kultura \u017eivljenja na ovim prostorima. Mo\u017eda to najbolje o\u010dituje citat Lesa Browna iz samog uvodnika u ovogodi&scaron;njem katalogu: &quot;<em>Ciljate na mjesec. \u010cak i ako proma&scaron;ite, sletjet \u0107ete me\u0111u zvijezde.&quot;&nbsp; <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I doista, razmislimo li pomnije o samom materijalu s kojim ovaj festival &quot;barata&quot;, o hermeti\u010dnosti orgulja i njihovoj skrovitosti unutar zidina sakralne umjetnosti uop\u0107e, i vi&scaron;e je nego hvalevrijedan njegov kontinuitet, konstatna uzlazna putanja u umjetni\u010dkom i organizacijskom smislu. <em>Organum Histriae<\/em> tijekom godina ponudio je publici doista najelitnije glazbene doga\u0111aje za najtanko\u0107utnije znalce. Kroz edukativne seminare omogu\u0107io je mladim hrvatskim orgulja&scaron;ima usavr&scaron;avanje pod vodstvom uglednih pedagoga dana&scaron;njice, a zasigurno najsvjetlija to\u010dka cijelog projekta je orgulja&scaron;ko natjecanje <em>Andrea Antico da Montona<\/em> koje se uz festival bijenalno odr\u017eava od 2004. godine. Natjecanje koji nosi ime slavnog istarskog skladatelja, orgulja&scaron;a i tiskara postalo je jedno od relevantnijih mjesta valoriziranja orgulja&scaron;kih umjetni\u010dkih dosega na internacionalnoj razini u pravom smislu rije\u010di. Natjecatelji do 35 godina starosti, idu\u0107e \u0107e godine ponovno odmjeriti svoje snage pred \u017eirijem sastavljenog od najuglednijih orgulja&scaron;a dana&scaron;njice. <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Izvr&scaron;na producentica festivala ostvarila je zadatak kojeg si je pred deset godina postavila: vratiti orguljama prijestolje kraljice instrumenata i reinterpretirati ga u suvremenosti! Koji je bio pravi put? Kako isti\u010de sama producentica Kocei\u0107, &quot;orgulje su kulturno dobro kojemu pristup ima svatko, neovisno o statusu u dru&scaron;tvu &#8211; na&scaron;a zajedni\u010dka europska ba&scaron;tina koja se slu&scaron;a. Stoga je poruka koju \u017eelimo prenijeti javnosti konkretna &#8211; &nbsp;ukoliko \u017eelimo da povijesne orgulje ostanu kraljicom instrumenata, potreban im je i kraljevski tretman. U su&scaron;tini, kao i \u017eeni svjesnoj sebe, potrebna im je&nbsp; &#8211; i nakon skupe restauracije&nbsp; &#8211; redovna stru\u010dna briga i njega, kako u zvukovnom tako i u likovno-arhitektonskom smislu. Ta stru\u010dna briga, kad je rije\u010d o spomeni\u010dkim orguljama definitivno treba biti temeljena upravo na PARTNERSTVU. Samo \u0107e tako taj glazbeni simbol Europe, pod prstima uglednih glazbenika, mo\u0107i proizvesti one magi\u010dne zvuke izuzetne ekspresivnosti i duhovnosti koje od njih o\u010dekujemo.&quot;<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tematska okosnica ovogodi&scaron;nje 10. jubilarne edicije festivala upravo je bila me\u0111unarodna umre\u017eenost &#8211; poticanje i istra\u017eivanja i obnove orguljske (spomeni\u010dke) ba&scaron;tine u zemljama Jadranskog bazena gostovanjem umjetnika iz zemalja s obala Jadranskog mora. Ideje projekta <em>Hydraulis<\/em> konkretizirale su se zajedni\u010dkim nastupom hrvatske violinistice Maje Veljak i crnogorskog orgulja&scaron;a Egona Mihajlovi\u0107a, umjetni\u010dkog direktora i osniva\u010da me\u0111unarodnog festivala stare glazbe i umjetnosti <em>Ars<\/em><em> <\/em><em>et<\/em><em> <\/em><em>musica<\/em><em> <\/em><em>antiqua<\/em><em> <\/em><em>Perast<\/em>. U \u017dupnoj crkvi Marijina uznesenja u Umagu, gradu &#8211; doma\u0107inu festivala, ova dva mediteranska umjetnika izvela su barokni program \u010dija univerzalnost prevazilazi kulturolo&scaron;ke, ali i vremenske razlike. U njihovom programu, me\u0111u <em>ciacconama<\/em>, <em>toccatama<\/em> i ostalim glazbenim oblicima, otkrili su se mnogi simboli baroknih identiteta. Ba&scaron; kao &scaron;to \u0107e se u daljnoj budu\u0107oj suradnji i partnerstvu iznimnih projekata poput istarskog festivala <em>Organum Histriae<\/em> i crnogorskog <em>Ars et musica antiqua Perast<\/em>, otkriti mnogi mo\u017eda dosad skriveni simboli mediteranskih identiteta. Imaju\u0107i na umu da povezivanje ne zna\u010di unifikaciju i brisanje razlika. Naprotiv, ono zna\u010di njihovo podcrtavanje u svrhu kvalitetnije komunikacije uzdu\u017e i preko jadranske obale. <\/p>\n<p><em>*Vi&scaron;e o autorici mo\u017eete na\u0107i <a href=\"http:\/\/www.organum-histriae.org\/organum\/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=11&amp;Itemid=99999999&amp;lang=hr\">ovdje<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ostvarena suradnja izme\u0111u Me\u0111unarodnog festivala ORGANUM HISTRIAE -UMAG (Istra, Hrvatska) i Internacionalnog Festivala stare Muzike i Umjetnosti ARS et MUSICA ANTIQUA PERAST MONTENEGRO<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44627","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44627"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44627\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}