{"id":446164,"date":"2025-12-06T17:17:54","date_gmt":"2025-12-06T16:17:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=446164"},"modified":"2025-12-06T17:17:54","modified_gmt":"2025-12-06T16:17:54","slug":"kad-je-dubrovnik-gorio-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/06\/kad-je-dubrovnik-gorio-2\/","title":{"rendered":"Kad je Dubrovnik gorio"},"content":{"rendered":"

34 godine od kako je jna granatirala stari grad<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u podsje\u0107aju da je na dana\u0161nji dan prije 34 godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvr\u0161ila najte\u017ee granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. I dalje o\u010dekujemo da crnogorsko tu\u017eila\u0161tvo ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zlo\u010dina po\u010dinjenih tokom rata u Hrvatskoj. Od Hrvatske o\u010dekujemo saradnju i spremnost da doprinese razja\u0161njavanju pokrenutih predmeta, posmatraju\u0107i pitanje ratnih zlo\u010dina ne samo kao nacionalno, ve\u0107 i kao regionalno pitanje od zajedni\u010dkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.<\/p>\n

Tog 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo \u017eivot, a povrije\u0111eno je i ranjeno njih 60. Vi\u0161e stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, za\u0161ti\u0107eno kao svjetska kulturna ba\u0161tina UNESCO-a. \u0160est zgrada je sasvim uni\u0161teno, vi\u0161e njih o\u0161te\u0107eno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izlo\u017een artiljerijskom napadu du\u017ee od deset i po \u010dasova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Ton\u010di Sko\u010dko (18), dok su tri osobe te\u0161ko ranjene.<\/p>\n

Ha\u0161ki tribunal je zbog zlo\u010dina izvr\u0161enih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po, a admirala Miodraga Joki\u0107a, na sedam godina zatvora. Admiral Joki\u0107 je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osu\u0111en je po komandnoj odgovornosti. Tom prilikom se Joki\u0107 izvinio za napad, izraziv\u0161i \u017ealjenje Dubrov\u010danima zbog \u017ertava i o\u0161te\u0107enja:<\/p>\n

\u2026 \u0160estog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i u\u010dinjena je velika \u0161teta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku. \u010cinjenica da su ovi \u017eivoti izgubljeni u zoni moje odgovornosti osta\u0107e urezana u moju svest celog \u017eivota. Spreman sam da se sa vojni\u010dkim dostojanstvom poklonim pred svim \u017ertvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Tako\u0111e, iako sam to u\u010dinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i li\u010dno, ose\u0107am obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje sau\u010de\u0161\u0107e porodicama poginulih i ranjenih, kao i gra\u0111anima Dubrovnika za bol i \u0161tetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje \u017ealjenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedni\u010dkog \u017eivota naroda na ovom podru\u010dju.<\/p>\n

Ipak, jedan od dubrova\u010dkih branitelja, Goran \u017duvela, na okupljanju u\u010desnika rata u Podgorici 2022. godine, saop\u0161tio je da je tog dana na Stari grad palo i 38 neaktiviranih granata: “Neko je imao toliko obraza da je prevario svog komandanta. Svaka mu \u010dast! Nikad se ne\u0107e doznati ko je, a trebalo bi mu di\u0107i spomenik. Da je jo\u0161 toliko granata u srce grada udarilo s fosforom koji gori, Dubrovnik bi do temelja izgorio.”<\/p>\n

Osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tu\u017eila\u0161tvo u Hagu nije istra\u017eivalo druge zlo\u010dine izvr\u0161ene od strane pripadnika JNA tokom \u0161est mjeseci osvajanja \u0161ireg dubrova\u010dkog podru\u010dja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zato\u010dene u logorima Morinj i Bile\u0107a u ne\u010dovje\u010dnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uni\u0161ten 2071 stambeni objekat i sistematski su oplja\u010dkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdu\u0161noj blokadi.<\/p>\n

Ovi podaci ukazuju na brojne zlo\u010dine, me\u0111utim Crna Gora je do sad procesuirala samo \u010detvoricu koji su u\u010destvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. Iako je obaveza ponovnog preispitivanja odgovornosti za postupanje prema zatvorenicima logora Morinj strate\u0161ki bila definisana jo\u0161 2015. godine, punih devet godina nije bilo stvarnih koraka u tom pravcu. Tek je u februaru 2025. godine predmet ponovo otvoren, \u010dime se po prvi put stvorila mogu\u0107nost da se u predmetu sagledaju svi oblici odgovornosti, posebno komandna, te da se ovaj slu\u010daj tretira i kroz prizmu organizovanog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata.<\/p>\n

Pored toga, od kraja juna 2024. Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo (SDT) u Crnoj Gori sprovodi istragu protiv biv\u0161eg glavnog Specijalnog tu\u017eioca Milivoja Katni\u0107a, zbog postojanja sumnje da je izvr\u0161io krivi\u010dno djelo ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva, tokom sukoba na podru\u010dju Cavtata, Op\u0161tine Konavle u Hrvatskoj tokom rata 1991- 1992. Sumnji\u010di se da je ne\u010dovje\u010dno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako \u0161to ih je napadao, mu\u010dio, tjelesno povrije\u0111ivao, te vrije\u0111ao ljudsko dostojanstvo.<\/p>\n

U prethodnom periodu SDT se obra\u0107alo i Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu Republike Hrvatske radi\u00a0 ustupanja predmeta u kojima bi SDT moglo uspostaviti nadle\u017enost. Me\u0111utim, iz DORH-a je stigao odgovor da takvih predmeta nema, iako je u Hrvatskoj prije 16 godina pokrenut postupak u kom su za ratne zlo\u010dine na dubrova\u010dkom rati\u0161tu optu\u017eene biv\u0161e vojne starje\u0161ine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Coki\u0107, Mile Ru\u017einovski, Pavle Strugar, Miodrag Joki\u0107, Branko Stankovi\u0107, Obrad Vi\u010di\u0107, Radovan Komar, Vladimir Kova\u010devi\u0107, Milan Zec i Zoran Gvozdenovi\u0107. Oni se terete da tokom agresije na podru\u010dje Dubrovnika nijesu sprije\u010dili pona\u0161anje svojih jedinica, suprotno \u017denevskim konvencijama, a koje se sastojalo u: granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, ru\u0161enju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, plja\u010dkanju i paljenju.<\/p>\n

Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kova\u010devi\u0107 su ro\u0111eni u Nik\u0161i\u0107u, ali je njihovo boravi\u0161te i nakon 16 godina od podizanja optu\u017enice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hap\u0161enje.<\/p>\n

Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izru\u010de Hrvatskoj svoje dr\u017eavljane po optu\u017ebama za ratne zlo\u010dine, nije jasno zbog \u010dega je DORH ignorisalo upit crnogorskih institucija i nastavilo sa odugovla\u010denjem, \u010dime je dodatno ote\u017eano utvr\u0111ivanje odgovornosti i onemogu\u0107ena pravda ve\u0107 vi\u0161e od tri decenije. Ovakav ishod ne ide u prilog regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zlo\u010dina, niti doprinosi uspostavljanju povjerenja i odr\u017eivom pomirenju u regionu.<\/p>\n

Akcija za ljudska prava (HRA)<\/p>\n

Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/p>\n

Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

34 godine od kako je jna granatirala stari grad<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":69420,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-446164","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=446164"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":446167,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/446164\/revisions\/446167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/69420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=446164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=446164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=446164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}