Naš koncept je sljede\u0107i: smatramo da cjelokupni razvoj podru\u010dja Pive treba da se bazira na odr\u017eivom turizmu i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane<\/p>\n
Pi\u0161e: NVO Tara<\/strong><\/em><\/p>\n Nacrt Prostornog plana do 2020. godine ne nudi rješenja razvoja Crne Gore na principima odr\u017eivosti i njegovo usvajanje u predlo\u017eenoj formi moglo bi se krajnje negativno reflektovati na kvalitet \u017eivljenja budu\u0107ih generacija.<\/p>\n Iako je ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenovi\u0107 kazao da je, prilikom izrade Nacrta, postignut konsenzus oko osnovnih na\u010dela na kojima treba da se zasniva, me\u0111u kojima je i na\u010delo odr\u017eivog razvoja, \u010ditanjem dokumenta ne sti\u010de se taj utisak.<\/p>\n Ako je tako, zašto je koncept zaštite \u017eivotne sredine u Nacrtu obra\u0111en na nepune tri strane (145-147)? I Kako se u tu pri\u010du uklapa "prepoznavanje potencijala" za izgradnju 49 hidroakumulacija (str. 76), od kojih bi najmanje tre\u0107ina imala direktan ili indirektan uticaj na zašti\u0107ena podru\u010dja, od kojih su neka (Basen Tare i Skadarsko jezero) pod me\u0111unarodnom zaštitom?<\/p>\n Nasuprot potenciranju hidroenergetskog razvoja, u Nacrtu su gotovo potpuno zanemareni alternativni izvori energije (ta\u010dnije – pomenuti su samo u jednoj re\u010denici), što nije u skladu sa ekološkim razvojem zemlje, kao ni sa direktivom Evropske unije (EU) koja propisuje da do 2020. godine 20 % od ukupne proizvodnje energije bude iz tih izvora.<\/p>\n Ugro\u017eenost \u017eivotne sredine odra\u017eava se i kroz planirani sistem saobra\u0107ajnica i koridora, kojima moraju prethoditi strateške procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu, jer na malom prostoru kakav je Crna Gora megalomanski infrastrukturni projekti mogu imati dugoro\u010dne i nesagledive posljedive na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n Jedna od najdiskutabilnijih oblasti u Nacrtu je Projekcija stanovništva i njegovog razmještaja u prostoru (str. 111) do 2020. godine, koja predvi\u0111a kontinuirano opadanje broja stanovnika na sjeveru Crne Gore i njihovo kocentrisanje u centralnom i ju\u017enom dijelu zemlje (opširnije o ovom poglavlju u Konkretnim primjedbama koje slijede).<\/p>\n Davanje prednosti masovnom i stihijskom razvoju turizma u odnosu na odr\u017eivi razvoj te djelatnosti (Prostorni koncept razvoja turizma – str. 123), tako\u0111e ukazuje na konflikt sa principima odr\u017eivog razvoja. Neprepoznavanje podru\u010dja koja imaju izuzetan potencijal za razvoj odr\u017eivog turizma i njihova namjena za razvoj industrije, idu u prilog prethodnoj konstataciji (opširnije u Konkretnim primjedbama). <\/p>\n Konkretne primjedbe na Nacrt prostornog plana RCG<\/strong><\/p>\n Kao nevladina organizacija sa podru\u010dja plu\u017einske opštine, odnosno Pive, fokusira\u0107emo se na probleme i rješenja u Nacrtu koja se direktno ti\u010du tog podru\u010dja. Ta rješenja nabroja\u0107emo po stavkama, kako bismo na isti na\u010din nabrojali alternative za njih u sljede\u0107em poglavlju (Konkretna dopuna i obrazlo\u017eenje Nacrta prostornog plana), radi preglednosti.<\/p>\n <\/p>\n Konkretna dopuna i obrazlo\u017eenje Nacrta prostornog plana RCG<\/strong><\/p>\n Nije nam lako da priznamo da smo, poslije mnoštva konsultacija, shvatili da NVO Tara nema "stru\u010dnih kapaciteta" da shvati koncept razvoja plu\u017einske opštine izlo\u017een u Nacrtu prostornog plana. <\/p>\n Bilo nam je lakše kad smo shvatili da – nije do nas…<\/p>\n Naš koncept je sljede\u0107i: smatramo da cjelokupni razvoj podru\u010dja Pive treba da se bazira na odr\u017eivom turizmu i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane. Tu tvrdnju zasnivamo na izuzetnim potencijalima koje Piva ima za razvoj tih djelatnosti: grandiozni kanjoni Tare, Pive i Komarnice; prelijepa sela bogom data za razvoj ekoturizma, poljoprivrede i proizvodnju organske hrane; blizina saobra\u0107ajnica koja obezbje\u0111uje laku dostupnost podru\u010dja turistima koji – po svim pokazateljima i istra\u017eivanjima – sve više preferiraju tom vidu turizma; blizina NP Durmitor i Sutjeska kojima ovo podru\u010dje gravitira, a sa kojima mo\u017ee \u010diniti jednu kompaktnu cjelinu i pravi dragulj na turisti\u010dkom tr\u017eištu Evrope i svijeta.<\/p>\n Sve to podrazumijeva da bi mnoga rješenja data u Nacrtu trebalo radikalnno izmijeniti, a neka i u potpunosti izbrisati.<\/p>\n 1. Treba dati jasne smjernice razvoja plu\u017einske opštine, zasnovane na principu odr\u017eivosti koji smo pomenuli u prethodnom pasusu, a na osnovu kojih bi autori opštinskog plana znali u kom pravcu da planiraju razvoj Pive.<\/p>\n 2. Preporuku da se u Pivi razvija (teška) industrija treba potpuno izbrisati iz Nacrta, jer je u totalnoj suprotnosti sa pomenutim konceptom, kao i sa drugim rješenjima datim u Nacrtu i nabrojanim u stavu 2. prethodnog poglavlja. Kod projekcija datih za kanjon Nevidio zadr\u017eati se na opredjeljenju njegovog proglašenja spomenikom prirode, a izbrisati kontradiktorno rješenje – izgradnju HE.<\/p>\n 3. Putne pravce planirane u va\u017ee\u0107em Prostornom planu unijeti i u nacrt novog, jer predstavljaju dobru vezu izme\u0111u tih ruralnih podru\u010dja i olakšavaju \u017eivot lokalnom stanovništvu, a bili bi dobra osnova za ekspanziju ekoturizma u tim krajevima.<\/p>\n 4. Predvi\u0111anje smanjenja broja stanovnika plu\u017einske opštine za tre\u0107inu do 2021. godine, odslikava o\u010diglednu nezrelost i nemo\u0107 dr\u017eave da zaustavi negativni demografski trend u velikom dijelu Crne Gore. Umjesto nala\u017eenja na\u010dina da se on zaustavi, o\u010digledno je mirenje sa situacijom i odumiranjem sela. Za rješavanje tog problema ne treba "izmišljati toplu vodu", jer je model o\u017eivljavanja i valorizacije sela odavno opštepoznata stvar, ne samo u svijetu nego i u bli\u017eem okru\u017eenju. Razvoj ekoturizma, koji logi\u010dno prati i razvoj poljoprivrede i drugih djelatnosti, više je nego dovoljan motiv za zadr\u017eavanje stanovništva, pogotovu mladih na selu, jer \u0107e kroz sopstveni biznis i ideje mo\u0107i u potpunosti da zadovolje svoje i potrebe porodice, a njihova egzistencija ne\u0107e biti uslovljena odlaskom u gradove i tra\u017eenjem bilo kakvog zaposlenja. O izvodljivosti te ideje svjedo\u010di i interesovanje stranih investitora – ne za kupovinu zemljišta radi pranja novca – nego za ulaganje u konkretne projekte (bazirane na odr\u017eivom razvoju) u pivskim selima i njhovo povezivanje sa Durmitorom i \u017dabljakom, u šta su upu\u0107ena i resorna ministarstva koja su dala logisti\u010dku podršku jednom takvom projektu italijanske vlade.<\/strong>Ja\u010danje privredne osnove uz "razvoj turizma u \u017dabljaku, poljoprivrede u Šavniku i industrije u Plu\u017einama" je potpuno pogrešan pristup razvoju durmitorske zone i kao takav ne moze doprinijeti <\/strong>"unapredjenju funkionalne integrisanosti tih <\/strong>gradova" i "porastu stanovništva u sva tri grada". <\/strong>Durmitorska zona je jedinstvena cjelina, <\/strong>najatraktivniji prostor u Crnoj Gori koji po svim kriterijumima zadovoljava najstro\u017eije ekološke standarde i ne mo\u017ee dijeliti na industrijski, turisti\u010dki i poljoprivredni. Razvoj durmitorskog kraja se mora <\/strong>bazirati na odr\u017eivom turizmu i poljoprivredi (proizvodnji zdrave hrane) i to je jedini na\u010din da demogafska slika ovog kraja ne bude onakva kakvom su je projektovali tvorci ovog nacrta. Priredjiva\u010dima toplo preporu\u010dujemo projekat "Ekozona Durmitor" (http:\/\/www.ekozona.com\/<\/a>), kojem treba dodati izgadnju gore pomenutih saobra\u0107ajnica i time kompletirati plan razvoja durmitorskog kraja. <\/p>\n 5. Izostavljanje Tare, najja\u010deg crnogorskog turisti\u010dkog brenda, kao okosnice razvoja turizma bilo bi potpuno nerazumljivo za svakoga ko ne zna kolika je zastarjelost podataka koje su koristili obra\u0111iva\u010di. Prema tim podacima, najatraktivniji dio kanjona Tare vjerovatno je bio "ve\u0107 potopljen" izgradnjom HE Buk Bijela. Drugi mogu\u0107i razlog je što su obra\u0111iva\u010di u nacrtu "prepoznali" \u010dak devet potencijalnih hidroakumulacija na rijeci \u010diji \u010ditav basen predstavlja svjetski rezervat biosfere i u\u017eiva najstro\u017eije mogu\u0107e vidove zaštite<\/strong>! Tre\u0107i, ništa manje nesuvisao razlog mo\u017ee biti ideja prevo\u0111enja voda Tare u Mora\u010du, koju su brojni me\u0111unarodni i doma\u0107i eksperti tokom javne rasprave ocijenili neodr\u017eivom. Ako zanemarimo te opasnosti po "suzu Evrope" (uvjereni da \u0107e ih i obra\u0111iva\u010di plana zanemariti u njegovoj kona\u010dnoj verziji, ako ne po sopstvenom naho\u0111enju a ono pod pritiskom doma\u0107e i me\u0111unarodne stru\u010dne i lai\u010dke javnosti!), na donjem toku Tare evidentna je pojava koja je, doduše manje – ali svakako ugro\u017eava. Stihijni razvoj turizma i nedostatak zakonske regulative u oblastima kao što su rafting i camping, prijeti da ugrozi prirodni dragulj kojim se malo koja zemlja mo\u017ee pohvaliti, a time i okosnicu za razvoj turizma \u010ditavog podru\u010dja.<\/p>\n Dr\u017eava mora preuzeti odgovornost i propisati zakonsku regulativu, što \u0107e biti osnov za pravu turisti\u010dku valorizaciju ovog podru\u010dja, na principima odr\u017eivog razvoja. <\/p>\n 6. Povezivanje NP Durmitor sa NP Sutjeska svakako treba pozdraviti, ali ostaje nelogi\u010dno – zašto podru\u010dje Magli\u0107a, Bio\u010da i Volujaka nije predvidjeno za nacionalni park, ve\u0107 za regionalni, imaju\u0107i u vidu njihovu povezanost sa NP durmitor i Sutjeska, te \u010dinjenicu da je to oblast netaknute prirode ništa manje vrijedna od postoje\u0107ih i u nacrtu predvidjenih NP? Da li je nedostatak informacija o ovoj oblasti netaknute prirode opredijelio priredjiva\u010da da joj dodijeli bla\u017ei vid zaštite? Da li je imao u vidu da stro\u017eiji vid zaštite pospješuje realizaciju ideje Dinarskog luka? <\/p>\n Na kraju, Crna Gora duguje Pivi da joj, strogom zaštitom<\/strong> preostalih podru\u010dja i uvodjenjem koncesija, <\/strong>bar malo ubla\u017ei svo stradanje i patnje koje Piva pre\u017eivljava u zadnjih 30-40 godina.<\/p>\n NVO Tara Naš koncept je sljede\u0107i: smatramo da cjelokupni razvoj podru\u010dja Pive treba da se bazira na odr\u017eivom turizmu i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44608","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44608"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44608\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Opšti komentar<\/strong> Nacrta prostornog plana RCG<\/strong><\/p>\n\n
<\/strong>Predrag Popovic, koordinator<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"