Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi<\/p>\n
Pi\u0161e: MOST<\/strong><\/em><\/p>\n Neuskladjenost pojedinih aspekata plana sa posebnim osvrtom na proklamovano o\u010duvanje prirodne baštine i zašti\u0107ena prirodna dobra sa jedne, i aktivnosti koje su predvidjene na ovim prostorima prijete stvaranju trajnih neodr\u017eivih rješenja …. Obzirom da bi prioritet trebao biti na o\u010duvanju vrijednosti koje Crna Gora ima, ostale planove bi trebalo uskladiti sa konceptom zaštite prirodne baštine i principima ekološke dr\u017eave Crne Gore.<\/p>\n O\u010digledno je da se vizija odr\u017eivog razvoja Crne Gore u nacrtu Prostrornog plana Republike Crne Gore (PPRCG) nalazi na presudnom ispitu. Plan se povinuje negativnim trendovima, konstatuje mnoge od njih, projektuje ih u još ve\u0107em obimu i ne nudi nikakva rješenja. Kroz cjelokupan nacrt se vidi sukob izmedju ekološkog i neoliberalnog koncepta razvoja. <\/p>\n Ne govori se o pogubnim posledicama koje je donio ekonomski neoliberalizam u Crnoj Gori. Ekonomski liberalizam vrijedi samo kada neka zemlja ide u osvajanje drugih tr\u017eišta. Svaka vlada u Evropskoj uniji ne daje vam pravo na liberalizam, to se jedino daje upravo kada se dolazi na druga tr\u017eišta.Kod nas je na sceni dugogodišnja rasprodaja nacionalnih resursa. Strateške grane poljoprivreda, turizami pomorstvo su u ovom nacrtu plana u odnosu na energiju zapostavljene. Zadatak dr\u017eave je da oja\u010da svoju privredu. Dr\u017eava mora dati podršku i fizi\u010dku i institucionalnu. U planu se uglavnom govori o infrastrukturnom dijelu, a ne govori se o institucionalnoj podršci (institutima, zavodima, agencijama) naši proizvodja\u010di ne znaju šta raditi, koje su tehnologije, tr\u017eišta, proizvodi, standardi, što je posao institucija koje su uništene ili ne postoje…Previše je loših rješenja. Suštinske procjene uticaja PPRCG nema, iako je po novom zakonu to obaveza. Nacrt predstavlja jednu kompilaciju širokog spektra razvojnih mogu\u0107osti (od kojih su neke zastarjele i ne mogu dovesti do ostvarivanja «modernih» razvojnih ciljeva Crne Gore vezanih za pridru\u017eivanju EU i odr\u017eivi razvoj) pri \u010demu nema jasne vizije razvoja, a tako\u0111e nema ni jasnih smjernica kako i koje od tih razvojnih aspiracija je mogu\u0107e realizovati u planskom periodu.<\/p>\n Nenude se mehanizmi za postizanje geografski uravnote\u017eenog razvoja (kako zaustaviti depopulaciju, porezi, finasijska podrška, decentralizacija….) <\/p>\n Neuskladjenost je najviše posledica nedovoljnog potenciranja, istra\u017eivanja i zanemarivanja razvojnih šansi. Nema jasne vizije razvoja, ne nude se ni rješenja za mnogobrojne konflikte:<\/p>\n Smatra se da se mo\u017ee nastaviti sa razvojem koji je pokazao sve pogubnosti u proteklom periodu: teška industrija, nekontrolisana eksplatacija resursa, divlja izgradnja, prekomjerna sje\u010da šuma…Sve na malom prostoru, zajedno sa turizmim i ekologijom ne ide.<\/p>\n Pretjerana urbanizacija na jugu projektuje masovni turizam. Planiranje pove\u0107anje gradnje u centralonom dijelu doveš\u0107e do napuštanje sjevera i naseljavanje Podgorice. Ovo je put za zavisnu zemlju koja ne bi mogla dugoro\u010dno da obezbijedi svoje potrebe u korišenju prostora, vode, energije, hrane….<\/p>\n Uou\u010davaju se nekonsekventnosti izmedju dijelova predloga, prote\u017eiraju se opasne hidroelektrane pa i na prostorima pod zakonskom zaštitom. Biodiverzitet Crne Gore u velikoj mjeri bazira na kanjonima i klisurama Crne Gore, prostore koji \u010duvaju njazna\u010dajnije biljne i \u017eivotinjske vrste i \u010dine osnov kulturne i prirodne baštine Crne Gore. Udar na te prostore je nešto što prvo treba zaustaviti. Nema te struje koja \u0107e to nadoknaditi. To su crnogorski centri diverziteta i eksluzivne turisti\u010dke zone. Zbog toga moraju biti koriš\u0107ene alternative, posebno za jednu malu dr\u017eavu kao što je to Crna Gora. <\/p>\n Ovakvi zahvati bi sigurno doveli do nestanka velikog broja ovih vrsta i ekosistema. <\/p>\n Nacionalna strategija odr\u017eivog razvoja (NSOR CG) uzima se samo kao dekor…<\/p>\n Što se ti\u010de turizma, za osnovu nisu uzeti dokumenti koji se upravo inoviranju – Master plan za razvoj turizma, ali je zato koriš\u0107en odba\u010deni „Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori" . Nedostaju i ozbiljne studije \u010dija je izrada u toku:dokument Nacionalne šumarske politike, strategija energetike…itd<\/p>\n Nacrt koji je ponudjen na javnu raspravu juna 2007 ima više suštinskih slabosti i da zbog toga ne\u0107e i ne mo\u017ee biti instrument kojim \u0107e se osigurati odr\u017eivi razvoj Crne Gore<\/p>\n Sve \u010dinjenice koje govore da bi ubrzano usvajanje PPRCG pod ovakvim okolnostima, ozbiljno dovolo u pitanje kvalitet i autoritet dokumenta PPRCG..<\/p>\n Konkretna dopuna , komentari i obrazlo\u017eenje nacrta prostornog plana RCG<\/strong><\/p>\n Odr\u017eivi razvoj<\/strong><\/p>\n Ako se zaista ozbiljno \u017eeli da PPR predstavlja plan za odr\u017eivi razvoj Crne Gore, moralo voditi ra\u010duna da li ono zadovoljava principe odr\u017eivosti. To zna\u010di da se svako plansko rješenje treba testirati u odnosu na niz kriterija kao što su: <\/p>\n Str. 82 3.8.1.Opšte stanje i problemi \u017eivotne sredine <\/strong><\/p>\n Navodi se da se „stanje biodiverziteta prati ve\u0107 šest godina". Nije, me\u0111utim, navedeno na kojim lokacijama, a veliki dio podru\u010dja zna\u010dajnih za o\u010duvanje biodiverziteta nije pokriven ovim pra\u0107enjem.Mora se organizovati mre\u017ea pra\u0107enja stanja biodiverziteta koja bi uklju\u010dila sva va\u017ena mjesta u Crnoj Gori. <\/p>\n Glava 3.7.2 Energetski sistemi<\/strong><\/p>\n Str. 74: Me\u0111u uzrocima energetskog deficita pominju se dotrajalost i kvarovi na elektri\u010dnoj mre\u017ei, niska efikasnost industrijskih postrojenja i ure\u0111aja u industriji i doma\u0107instvima, ali se uopšte ne razmatra problem prodaje struje po povlaš\u0107enim niskim cijenama KAP-u, najve\u0107em potroša\u010du koji je jedan od najbitnijih faktora energetskog deficita. Nigdje se ne pominje da bi samo nova tehnologija u KAP-u smanjinila 7% potrošnje energije u ovom sistemu.<\/p>\n Ukoliko se planira ekonomski odr\u017eiv razvoj Crne Gore, ne mo\u017ee se nastaviti sa pru\u017eanjem povlastica na štetu republi\u010dkog energetskog sistema. Ukoliko bi KAP pla\u0107ao struju po realnim cijenama, to bi moglo da obezbijedi znatna sredstva za opravku i obnovu postoje\u0107e elektro mre\u017ee i energetsku efikasnost. Potrebno je predo\u010diti koliko mogu trajati resursi za KAP (ruda boksita), kao i predvidjeti postepeno zatvaranje ovog kompleksa koji bitno narušava ravnote\u017eu eko sistema i potpuno remeti odr\u017eivi razvoj najperspektivnijeg prostora u Crnoj Gori.<\/p>\n Str 74: Kod pominjanja energetske efikasnosti (pasus 3) bilo bi dobro ilustrovati stanje pokazateljima energetske (ne)efikasnosti (dostupnih iz npr. Strategije energetske efikasnosti). Drugo, bilo bi neophodno ovdje ili u kasnijim sekcijama koje govore o razvoju energetike postaviti cilj do kojeg se treba sti\u0107i u planskom periodu u pogledu pove\u0107anja energetske efikasnosti (taj cilj se mo\u017eda mo\u017ee preuzeti iz NSOR ili iz Strategije razvoja energetike). Dalje, bilo bi veoma dobro re\u0107i što taj planrani stepen pove\u0107anja energetske efikasnosti zna\u010di u ukupnom bilansu potrošnje elektri\u010dne energije (bilo na godišenjem nivou bilo ukupno) i što bi to zna\u010dilo za elektro-energetski deficit. <\/p>\n Hidroenergetika<\/strong>.- .(na strani 142 se ka\u017ee) <\/strong>Kroz planiranu izgradnju strategije razvoja energetike Crne Gore, odredi\u0107e se klju\u010dni energetski objekti u domenu obnovljenih i neobnovljenih energetskih izvora. Preporu\u010duje se da HE potencijal dobije mjesto u skladu sa definisanom strategijom odr\u017eivog razvoje Crne Gore. <\/p>\n Ona se, na<\/strong> strani 141, <\/strong>govori \u010dak i o hidroelektranama na Tari koje su kona\u010dno odba\u010dena rješenja od svih, potom hidroelektranama na Mora\u010di, Komarnici, drugom bloku u Pljevljima, termoelektrani u Beranama što bi zna\u010dilo da je Crnu Goru samo energetska zemlja. Obradjiva\u010d ne vodi ra\u010duna o ustavnom odredjenju, potpisanim medjunarodnim konvencijama, EU direktivama, doma\u0107im zakonima, strateškom opredjeljenju Crne Gore… <\/p>\n Posebno treba naglasiti dva planirana hidroenergetska objekta koji su potpuno suprostavljeni i u nacrtu PPRCG.<\/p>\n 1.Hidroelektrana na Komarnici. Ovaj objekat bi uticao na prostor koji je ve\u0107 zašti\u0107en spomenik prirode-Komarnica. Komarnica, osim geoloskih osobenosti sadr\u017ei fascinantan biljni i zivotinjski svijet izvarednih biogeografskih osobenosti. Kanjon Nevidio na rijeci Komarnici se na 146. strani ozna\u010dava kao »izuzetan«, a na 147.<\/strong> je zašti\u0107en kao spomenik prirode, dok se na 141. i 152<\/strong>. strani se navodi da prioritet treba dati izgradnji HE Komarnica. Smjernice za odr\u017eivi razvoj su samo formalno uvedene u plan (prostim navo\u0111enjem i ponavljanjem odre\u0111enih iskaza), ali nijesu i stvarno integrisane u planske postavke tj nijesu koriš\u0107ene kao kriterijumi kojima bi se «testirala» i opredjeljivala planska rješenja.<\/p>\n 2. Hidroenergetski objekti na Tari i prevodjenje rijeke Tare u Mora\u010du su neprihvatljivi jer bi to ugrozilo jedan od najvecih bisera koji je svjetska zajednica povjerila Crnoj Gori na \u010duvanje-kanjon Tare uz Durmitor. DEKLARACIJA O ZAŠTITI RIJEKE TARE <\/strong><\/p>\n 1.Razvoj Crne Gore mora biti ekološki uslovljen. <\/p>\n 2.Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela, kao i eventualni drugi zahvati du\u017e \u010ditavog toka rijeke Tare predstavljali bi remetila\u010dki faktor, ne samo u dijelu kanjona predvidjenom za potapanje, ve\u0107 u cijelom regionu razvojno naslonjenom na kanjon. <\/p>\n 3.Izvori elektri\u010dne energije koji ne\u0107e narušivati prirodnu ravnote\u017eu, uz drasti\u010dno smanjenje komercijalnih gubitaka, predstavlja rješenje za budu\u0107nost. <\/p>\n Skupština Republike Crne Gore, poštuju\u0107i navedene principe, odbacuje bilo kakve zahvate u kanjonu rijeke Tare. Kao gradjani, svjesni smo da je Tara naša budu\u0107nost i prepoznatljivost. Bilo kakav pokušaj da se Tara mijenja zahtijeva slobodno izjašnjavanje svih gradjana Crne Gore i jedino pravedno donošenje odluke o sudbini rijeke bi bilo na referendumu, kako danas, tako i u budu\u0107nosti. <\/p>\n Apelujemo na Vladu Republike Crne Gore, Vladu Bosne i Hercegovine, Vladu Republike Srpske i Visokog predstavnika za BiH da u\u010dine sve što je u njihovoj nadle\u017enosti da sprije\u010de devastaciju rijeke Tare. <\/p>\n Alternative:<\/strong><\/p>\n Solarna energija<\/strong><\/p>\n Predvidjanja su da \u0107e solarna energija posle 2050. postati potpuno dominantna u proizvodnji energije. Njema\u010dki primjer širenja koriš\u0107enja altenativnih izvora energije, pove\u0107anje zaposlenosti, energetska optmizacija u zgradama (troše 40 do 60% nacionalne elektri\u010dne energije) najsna\u017eniji su argumenti za osna\u017eenje ove privredne grane…. <\/p>\n Direktive EU obavezuju da se udio od minumum 20% odsto doma\u0107e potrošnje energije dr\u017eava \u010dlanica mora obezbijediti iz alternativnih ekoloških prihvatljivih izvora do 2030 godine (20% )<\/p>\n I pored ogromnog potencijala solarne energija u Crnoj Gori u nacrtu PPCG se skoro potpuno ignoriše. <\/p>\n Crna Gora je ovu tehnologiju koristila u kompleksu Slovenske pla\u017ee još davne 1984. godine i taj sisstem je ispla\u0107en za tri godine… Fabrika "Solar 80-Elastik" osnovana 1980. proizvodila je PSE-e na bazi tehnologije "OMBRONE" Italije, odnosno Izraela.<\/strong><\/p>\n Proizvedeno i ugra\u0111eno oko 45.000 m2 PSE-a za hotele: „Ekscelzior" u Dubrovniku, „Plavi horizonti" u Tivtu, u Kuparima za „Hotel Kupari" za toplu vodu 200.000 l\/dan.<\/strong><\/p>\n Pokušaj uvo\u0111enja FN proizvodnje 1986 . Trebalo da se krene u unapre\u0111enje<\/strong><\/p>\n tehnologije llicencom iz Španije 2002. godine kada je bio potpisan ugovor,..<\/strong><\/p>\n Imali smo tehnologiju, imali smo i proizvodnju ovih sistema, imamo kontinuitet. Zabrinjavaju\u0107i je podatak što se u prostornom panu ne nalazi do tan\u010dina razradjen plan proizvodnje solarne energije.<\/strong><\/p>\n Potencijali sun\u010deve energije u Crnoj Gori, sun\u010devo zra\u010denje – 1.500 -2.500 h odnosno 17-18 % ukupnog broja sati goodišnje.<\/p>\n Posebna raspolo\u017eivost u priobalnoom dijelu (primjer Bar i Ulcinj) s godišnjim prosje\u010dnim dnevnim od 4.45 KWh\/m2. Najve\u0107a primjena u hotelima; cijeni se da ima oko 11000 m2<\/sup> sa instalisanom snagom od 5.500 kW, što pokriva oko 5 % potreba. <\/p>\n Potencijal i prednosti proizvedene elektri\u010dne energije putem fotonaponskih \u0107elija:<\/p>\n Smanjenje potrošnje fosilnih goriva i emisije CO2<\/sub> i drugih gasova efekta<\/strong><\/p>\n staklene bašte, doprinos zaštiti okoline, pove\u0107anje efikanosti upotrebe<\/strong><\/p>\n doma\u0107ih resursa i doprinos uspostavljanju ekonomskog razvoja<\/strong><\/p>\n društva, širenje znanja, prenos i razvoj tehnologija, prilog formiranju relevante baze podataka in\u017einjerskih znanja, demonstracija novih OIE tehnologija<\/strong> <\/p>\n Najšire koriš\u0107enje sun\u010deve toplotne energije jednostavnim sistemima i pasivnim smanjenjem energetske gradnje objekata mo\u017ee neposredno supstituisati od 35% do 40% energije u potrošnji doma\u0107instava. Dr\u017eava mora imati definisanu politiku u ovoj oblasti i dati podsticaje za njen razvoj.<\/p>\n Vjetar<\/strong><\/p>\n Tek u za\u010detku premda postoji zna\u010dajan potencijal zbog kombinacije planinskog i mediteranskog terena. Posebno u regionu Nikši\u0107a gdje su se sprovodila mjerenja 2002.<\/p>\n Rezultati pokazuju potencijal prosje\u010dne snage vjetra od 225 W\/m2 u mjesecu Martu 2002.<\/p>\n Geotermalne vode<\/strong><\/p>\n Koriš\u0107enje vode kao toplotnog ponora i toplotnog izvora :Podru\u010dje Podgorice, potencijal podzemnih voda stalne temperature od 12 do 14 sepeni što je izuzetno povoljno za primjenu toplotnih pumpi, bilo za grijanje bilo za hladjenje.<\/p>\n »Ekonomskim i odr\u017eivim koriš\u0107enjem prirodnih predjela mo\u017ee se posti\u0107i mnogo ve\u0107a dobit, na du\u017ei period, nego štetnim akumulacijama .<\/p>\n HE "Boka" –<\/strong> „Višenamjensko koriš\u0107enje voda Hidrosistema "Trebišnjica" u pravcu Boke Kotorske (Studija, Energoprojekt – Hidroin\u017einjering, Beograd, 1993.). <\/p>\n Što se ti\u010de HE "Boka", takvo rješenje predvi\u0111a izgradnju derivacionog hidroenergetskog postrojenja (analogno postrojenju HE "Dubrovnik") u zale\u0111u Risna, maks. instalisane snage P = 350MNj i prosje\u010dne godišnje proizvodnje elektri\u010dne energije E = 1900GNjh. <\/p>\n HE "Boka" podrazumijeva koriš\u0107enje dijela hidrosistema "Trebišnjica", koji se jednim dijelom prote\u017ee i na teritoriji Crne Gore i HE "Bokom" se povezuje kompenzacioni basen "Gorica" sa Bokom Kotorskom.<\/p>\n Prednosti HE "Boka" su, pored ostalog, sljede\u0107e: Raspolo\u017eivi vodeni potencijal mo\u017ee se višenamjenski koristiti uklju\u010duju\u0107i rješavanje akutnih problema vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Crna Gora mo\u017ee na najracionalniji na\u010din da izvrši obešte\u0107enje za potopljeno zemljište akumulacijom Bile\u0107kog jezera, odnosno da dobije po tom osnovu pripadaju\u0107i dio elektri\u010dne energije iz sistema "Trebišnjica".<\/p>\n „S obzirom na to da je 40 odsto ukupnog potencijala Bile\u0107kog jezera na teritoriji Crne Gore, potrebno je da valorizujemo tu akumulaciju. Prema dokumenmtaciji Elektroprivrede Crne Gore, postoje \u010detiri na\u010dina da se koristi voda Bile\u0107kog jezera za potrebe Crne Gore. Jedna od mogu\u0107nosti je izgradnja hidroelektrane Boka, odnosno Risan. I za njenu izgradnju postoje dvije varijante – jedna je da se voda iz Bile\u0107kog jezera prevede u Grahovsko jezero i koristi njen pad, a druga da se prokopa tunel od Risna do Bile\u0107kog jezera, pa da se opet za proiozvodnju struje koristi pad. Tre\u0107a varijanta je da se dio vode Bile\u0107kog jezera prevede u Slano jezero i da ga koristi hidroelektrana Peru\u0107ica. Planeri bivše SFRJ su, ukazivali na potencijale Bile\u0107kog jezera, „Rješenje problema koriš\u0107enja vode iz Bile\u0107kog jezera postoji. U pitanju je izgradnja hidroelektrane "Boka", kojom bi Crna Gora bez akumulacija u potpunosti riješila problem deficita elektri\u010dne energije, vodosnabdijevanja crnogorskog primorja, a struja iz te ele-ktrane bila bi jeftinija. Tempo razvoja Boke Kotorske nije adekvatan njenim mogu\u0107nostima. Stalno je postojala nepremostiva prepreka – deficit vode. Paradoks je da je nedostatak vode prepreka razvoja regiona sa najve\u0107im padovima u Evropi. Podru\u010dje hidrosistema "Trebišnjica" zahvata dio isto\u010dne Hercegovine, dubrova\u010dkog priobalja, a dijelom se prote\u017ee i na teritoriju Crne Gore, odnosno opštinu Nikši\u0107. U tom sistemu sada funkcionišu hidroelektrane "Dubrovnik", "Trebinje I i II" i "\u010capljina". U dosadašnjoj koncepciji neopravdanao je zapostavljena \u010dinjenica da isto\u010dna Hercegovina predstavlja dio prirodnog zale\u0111a Boke Kotorske, a koli\u010dina vode kojom se preko Konavla Herceg Novi snabdijeva vodom za pi\u0107e je premali doprinos HES "Trebišnjica". Za razliku od megalomanskih projekata koji listom predvi\u0111aju akumulaciona jezera na teritoriji Crne Gore, HE "Boka" koristila višak voda iz ve\u0107 postoje\u0107e akumulacije koji sada postoji u sistemu HE "Trebišnjica". Okosnicu hidrosistema "Trebišnjica" \u010dini istoimena rijeka. Sliv Trebišnjice i djelovi slivova Bune, Bunice i Bregave \u010dine vodoprivrednu cjelinu površine oko 7.500 kvadrata, koja se prostire na teritoriji opština Nikši\u0107, Trebinje, Bile\u0107a, Gacko, Nevesinje, Stolac, Ljubinje, Neum, \u010capljina i Dubrovnik. Durmitor<\/strong><\/p>\n Na strani 167<\/strong> se ka\u017ee: Privrednu osnovu Plu\u017eina<\/strong>, Šavnika <\/strong>i \u017dabljaka<\/strong>, uz unaprje\u0111enje funkcionalne integrisanosti ovih gradova, treba proširiti. Porast stanovništva sva tri grada zahtijeva\u0107e ja\u010danje njihove privredne osnove, razvoj turizma u \u017dabljaku<\/strong>, poljoprivrede u Šavniku <\/strong>i industrije u Plu\u017einama<\/strong>, u kombinaciji sa razvojem male privrede. A potom se konstatuje da ve\u0107 razvijeno sto\u010darstvo na Pivskoj površi treba unapre\u0111ivati…<\/p>\n Razvojna z<\/em><\/strong>ona: PODRU\u010cJE DURMITORA (strana 173)<\/strong><\/p>\n Resursi i potencijali: <\/strong>Nacionalni park „Durmitor", sa kanjonom Tare; izgra\u0111eni turisti\u010dki kapaciteti, te tradicija i renome \u017dabljaka <\/strong>kao centra za dvosezonsko koriš\u0107enje; zna\u010dajni kompleksi šuma i pašnjaka.<\/p>\n Prioriteti razvoja: <\/strong>Turizam, uklju\u010duju\u0107i i specifi\u010dnu ponudu seoskog turizma; poljoprivreda, orijentisana na razvoj sto\u010darstva; industrija prerade drveta (na postoje\u0107oj lokaciji). Zahtjevi okru\u017eenja: <\/strong>Zaštita prirodne sredine zone u cjelini, sa naglaskom na o\u010duvanje njenog integriteta i integriteta postoje\u0107ih eko sistema.<\/p>\n Preduslovi: <\/strong>Funkcionalno povezivanje ove zone sa Pivskom zonom, imaju\u0107i u vidu dosadašnji ukupan razvoj i postojanje šire Durmitorske subregije.<\/p>\n ——————————————————-<\/p>\n Neuskladjenost u konceptu zaštite i planirani zahvati i aktivnosti<\/strong>:<\/p>\n NP „Durmitor" -planirana izgradnja aerodroma \u017dabljak u okviru nacionalnog parka predstavlja potencijalni rizik i opasan zahvat(za isti ima mnogo boljih mjesta od planiranog…). <\/p>\n -razvoj zimskog turizma i velikih kapaciteta je u neskladu sa zaštitom prirode<\/p>\n -Izostavljanje odr\u017eivog i ekoturizma na ovom prostoru koji bi morali biti dominantna smjernica razvoja.<\/p>\n Konflikt koncepcija razvoja, vidjen u mnogim regijama, najsna\u017enije se o\u010ditava na Durmitoru, govori se o industriji, turizmu i ekologiji, a misli se na kontrolu seizmi\u010dkog rizika: „<\/strong>Primjena svih mjera kod projektovanja zgrada i drugih in\u017eenjerijskih objekata, i izgradnju hidroenergetskih sistema – „Prostornim planovima opština treba rezervisati zemljište za izgradnju nazna\u010denih hidroenergetskih sistema."<\/p>\n Ako se porast stanovništva zamišlja ja\u010danjem industrije, kao što je to uradjeno sa izgradnjom hidroelektrane na Pivi, postoje\u0107e projekcije su dokazano neta\u010dne. Stanje na terenu imalo je skroz druga\u010dije posledice, skoro potpuno raseljavanje i ekonomsko nazadovanja domicilnog stanovništva…Eventualnom izgradnjom još jednog sli\u010dnog megalomanskog projekta na ovom prostoru stavila bi se ta\u010dka na jedinstven eko sistem i dugoro\u010dan odr\u017eivi razvoj podru\u010dja. Kako Durmitor predstavlja jedinstvenu zonu, a ve\u0107 jako ugro\u017een dugogodišnjim pogrešnim razvojem , mogu\u0107e ga je odr\u017eivo razvijati jedino ako ga posmatramo kao „Eko zonu Durmitor"<\/strong>(postoje\u0107i projekat MOST-a izuzetno ocijenjen od poznatih autoriteta (Donald E. Hawkins <\/strong>George Washington University…<\/strong>), zonu tri opštine sa granicama izvan nacionalnog parka, povezan programima eko turizma, zdravstvenog turizma, organske poljoprivrede (u nacrtu PPRCG organska poljoprivreda nije predstavljena na potreban na\u010din), eko sela…, bez favorizovanja bilo kojeg grada u nizu( \u017dabljak, Šavnik, Plu\u017eine). Oni suštinski odr\u017eivo ne mogu funkcionisati ponaosob: potencijali Šavnika i Plu\u017eina turisti\u010dki su jednaki \u017dabljaku. Zajedni\u010dki u „Eko zonu Durmitor"<\/strong> predstavljaju dobitnu kombinaciju i sam vrh ponude ukupnog turisti\u010dkog brenda MONTENEGRO. Ovakav regionalni koncept u Crnoj Gori takodje bi se mogao primijeniti u Bokokotorskom zalivu, Skadarskom jezeru… Koliko god je to mogu\u0107e, koncept integrisati u šira zašti\u0107ena podru\u010dja prirode (nacionalni park, regionalni park). ”Regionalni marketing-Brendiranje proizvoda i regiona” iskustva su koja su se ve\u0107 pokazala uspješnim (region Šprivald – Spreewald) Njema\u010dka, koji je pravi primjer kako \u010ditav region mo\u017ee brendirati i ekonomski razviti. Šprivald se nalazi u dr\u017eavi Brandenburg kroz koju prolazi rijeka Špri, a koja u predjelu ovog regiona formira deltu sa preko 1000 km rije\u010dnih kanala. Od 1991. godine Šprivald se nalazi pod zaštitom UNESCO-a kao, jedan od najve\u0107ih prirodnih rezervata i staništa rijetkih \u017eivotinjskih vrsta, ptica i biljaka u Evropi.<\/p>\n Jedno od rešenja je da se \u017dabljak ozvani\u010di kao centar ekološke dr\u017eave Crne Gore, da neke institucije za zaštitu prirode umjesto u Podgoricu budu rasporedjene i na sjeveru i jugu, da se decentraliziju nacionalni parkovi , da se umjesto bespotrebno pretrpane centrale osna\u017ei menad\u017ement u samim parkovima(\u017dabljak, Kolašin, Cetinje, Plav…), da se otvori fakultet za odr\u017eivi razvoj, osigura pa\u017enja prijestonici ekologije u Crnoj Gori… Skadarsko jezero<\/strong><\/p>\n Na više mjesta se, na primjer, kao po\u017eeljan i\/ili planiran projekat pominje regulacija voda Skadarskog jezera (intervencijama na rijeci Bojani i dvjema rijekama u Albaniji), a da se pri tom uopšte ne objašnjava obim te intervencije niti se razmatraju posljedice koje bi to imalo po ekosistem Skadarskog jezera (koji je Nacionalni park i me\u0111unarodno zna\u010dajno mo\u010dvarno podru\u010dje!!). Kao razlozi regulacije se pominju otvaranje me\u0111unarodnog plovnog puta, zaštita od poplava, a na jednom mjestu se \u010dak govori i o dobijanju novih površina poljoprivrednog zemljišta, iz \u010dega se mo\u017ee zaklju\u010diti da se radi o ozbiljnoj intervenciji i smanjenju nivoa vode. Takva intervencija je neprihvatljiva, budu\u0107i da bi imala ogromne posljedice na ekosistem Skadarskog jezera koji je jedinstven na Balkanu (biodiverzitet, hidrološki re\u017eim itd) a i globalno je vrijedan kao Ramsar podru\u010dje i stanište migratornih vrsta ptica. Crna Gora zajedno sa Albanijom radi na poboljšanju integralnog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera, te da je Vlada nosilac projekta kojim se od Globalnog fonda za \u017eivotnu sredinu tra\u017ee sredstva za poboljšanje upravljanja i smanjenje pritisaka na ekosistem (kontrolu izvora zaga\u0111enja jezera i sl.). Potpuno neprikladno na jednoj strani raditi na takvom projektu, a na drugoj u klju\u010dni planski dokument dr\u017eave uvrstiti intervenciju (ili mogu\u0107nost intervencije) kojom bi se ugrozili osnovni atributi jezera. <\/p>\n Kao ilustraciju neusagalašenosti planskih rješenja, za Skadarsko jezero (koje je, nacionalni park i Ramsarsko podru\u010dje, \u010dije vrijednosti i sam Nacrt prepoznaje – vidjeti npr. dio Resursi i potencijali kod Razvojne zone Skadarsko jezero na str. 165 Nacrta) su predvi\u0111ene slijede\u0107e mogu\u0107nosti koje bi imale zna\u010dajne negativne posljedice po prirodnu ravnote\u017eu i ekosistem Jezera:<\/p>\n regulacija voda (\u010dini se da je suština u spuštanju nivoa vode i isušivanju odre\u0111enih, sada mo\u010dvarnih površina)<\/p>\n prevo\u0111enje voda Tare u Mora\u010du (nema doduše podataka o obimu ove intervencije, ali se s obzirom na motivaciju – generisanje elektri\u010dene enrgije – mo\u017ee pretpostaviti da bi se radilo o zna\u010dajnom transferu voda i novom dotoku u Jezero)<\/p>\n otvranje me\u0111unarodnih plovnih puteva (tj. intenziviranje saobra\u0107aja na Jezeru)<\/p>\n «uzgoj i \u010duvanje mati\u010dnog materijala – stada nekih rijetkih vrsta (riba) kao glavatica ili strun», gdje se kao pogodan mjesta isti\u010du «sublakustri\u010dni izvori\u0106 odnosno jezerska «oka». <\/p>\n Ako bi se realizovale sve ove mogu\u0107nosti, Skadarsko jezero 2020. godine sigurno ne bi ni najmanje li\u010dilo na ono što je danas i što treba da ostane. Uz to, ne treba zaboraviti da se planira i koriš\u0107enje vode iz (podzemnih izvora) Jezera za vodosnabdijevanje primorja, gdje \u0107e se graditi veoma skup infrastrukturni sistem i gjde bi s obzirom na potrebne investicije i zna\u010daj obezbje\u0111ivanja vode za razvoj turizma bilo u najmanju ruku nepametno sprovoditi intervencije koje bi mogle da naruše prirodnu hidrološku ravnote\u017eu Jezera. <\/p>\n Spomenik prirode Morinjski zaliv:<\/strong><\/p>\n -uz apsolutnu podršku zaštiti ovog prostora jedinstvenog na cijelom mediteranu, mora se predvidjeti razvoj odrz\u017evog i ekoturizma koji ne bi narušili ovaj izizetno fragilan skup ekosistema. Na strani 137 se navodi da se tu zavrsava magistralni put Pljevlja-Boka Kotorska sto je jako lose ako se zavrsava u samom zalivu, a na strani 145 kod marinokultura se navodi usce Morinjske rijeke i realizacija planiranih turistickih aktivnosti, nemo\u017ee se ta\u010dno proniknuti kakve to sve turisticke aktivnosti podrazumijeva. <\/p>\n Str. 78:<\/strong> razvoj akvakulture u Boko-kotorskom zalivu mora biti veoma strogo kontrolisan i podvrgnut procjeni uticaja, imaju\u0107u u vidu ionako osjetljiv ekosistem Zaliva i pritiske kojima je ve\u0107 izlo\u017een. <\/p>\n (strana 69)<\/strong>Luke Risan i Zelenika ne treba uopšte, ili ih treba veoma umjereno razvijati, prevashodno za aktivnosti \u010diji su uticaji na \u017eivotnu sredinu najmanji. <\/p>\n Regulacija voda Skadarsko jezera (iako se ne objašnjava što to ta\u010dno zna\u010di) je neprihvatljiva ako se radi o intervenciji koja bi mogla da poremeti prirodni balans i ekosistem Jezera. Saobra\u0107aj na Jezeru treba ograni\u010diti na izletni\u010dki (a nije jasno ni koja bi bila svrha otvaranja mogu\u0107nosti za putni\u010dki saobra\u0107aj? Da li bi to bilo za prevoz lokalnog stanovništva, ili se ima na umu uspostavljanje zna\u010dajnijeg plovnog koridora? Koja bi uopšte bila opravdanost razvoja takvog saobra\u0107aja? Ne smije se zaboravii da je Jezero nacionalni park!) <\/p>\n (strana 60)<\/strong>Dio o Slobodnoj zoni Kotor: svako dalje šiirenje luke Zelenika i svih luka u zalivu je veoma osjetljivo pitanje zbog statusa koji zaliv ima i ve\u0107 postoje\u0107e velike koncentracije aktivnosti. Ovo bi bilo pravo mjesto da se primijeni gore pomenuta i deklarisana posve\u0107enost tome da se razvoj bazira na odr\u017eivom kapacitetu prostora.<\/p>\n Eko turizam<\/strong><\/p>\n Na stranama 101 i 127 <\/strong>se ka\u017ee: Prioritet u razvoju planinskog turizma Crne Gore treba dati odr\u017eivom zimskom planinskom skijaškom turizmu<\/p>\n (strana 127)<\/strong> U turisti\u010dkom podru\u010dju Durmitora treba:<\/p>\n – Podr\u017eati postoje\u0107u skijašku infrastrukturu (Mali Štuoc, Savin kuk, Javorova\u010da);<\/p>\n – Izgraditi \u017ei\u010dare, skakaonice i skijališta na padinama Šljemena i Ivice (prema Bukovici), što bi omogu\u0107ilo skijanje za oko 10 do 12 hiljada skijaša. Dok se na (strani 177 ka\u017ee se potpuno suprotno)<\/strong> »U nacionalnim parkovima prioritet je:- O\u010duvanje prirode, razvijanje nau\u010dno-edukativnog i izletni\u010dkog turizma koji mora biti kontrolisan i organizovan".<\/p>\n Neodr\u017eivo upravljanje prirodnim resursima je vidljivo i kod poljprivrednog zemljišta i kod urbanizacije. Neplanska gradnja, posebno na atraktivnim lokacijama i u turisti\u010dkim mjestima, umanjuje perspektive budu\u0107eg razvoja turizma i estetske vrijednosti predjela. Mislimo da je sasvim o\u010digledno da je turizam glavna razvojna šansa Crne Gore. Uz to, tako\u0111e smatramo o\u010diglednim da poljoprivreda mo\u017ee mnogo više da doprinese crnogorskoj ekonomiji nego što je to sada slu\u010daj. Polaze\u0107i od ovih premisa, jasno je da se moraju preduzeti mnogo odlu\u010dniji koraci i da se resursima kojima raspola\u017eemo a koji su va\u017eni za ove dvije grane (jednako kao i našim šumama) mora mnogo pa\u017eljivije i odgovornije gazdovati. <\/p>\n Umjesto da se sadašnja slaba iskoriš\u0107enost i degradiranost postoje\u0107a 2 sistema \u017ei\u010dara i smu\u010darskih terena "Stuoc" i "Savin kuk" dovedu u optimalno stanje i dugoro\u010dno zadovolje potrebe za smu\u010darskom infrastrukturom, predvidja se zna\u010dajno pove\u0107anje i širenje zona koje ulaze u strogo zašti\u0107eni prostor Nacionalnog parka ugro\u017eavaju\u0107i njegove prirodne vrijednosti koje su osnovni motiv za dolazak turista, što \u010dini prirodnu osnovu za razvoj i oslanjanje, prije svega, na na ljetnji turizam. To zna\u010di, sa jedne strane, da ljetnja ponuda treba da bude dobro razvijena, ako destinacija \u017eeli da bude profitabilna, a skijaška infrastruktura ne smije da naruši kvalitet podru\u010dja ljeti.<\/p>\n Najo\u010diglednije tr\u017eište za planinski turizam u Crni Gori su turisti koji dolaze zbog netaknute spektakularne prirode, posebnih prodajnih aran\u017emana npr. lagane avanture (splavarenje rijekama kao jedan primjer) – turizam koji se temelji na prirodi. Naglasak na tr\u017eišnim segmentima u kojima Crna Gora ima konkurentnu prednost (naro\u010dito kada se kombinuje sa prepoznatljivim primorskim turizmom) npr. wellness, kultura\/istorija, kuhinja, ribolov.<\/p>\n Za zimske sportove, naglasak na lokalnom\/regionalnom tr\u017eištu koji se zasniva na postoje\u0107im kapacitetima, druga\u010dije osmišljenim turisti\u010dkim programima, klizalištima, langlauf stazama,- manji rizik u odnosu na promjenu klime.<\/p>\n Globalno zagrijavanje – UNEP 2003. predvi\u0111a da \u0107e se snje\u017ene granice u Francuskim i Švajcarskim alpima podi\u0107i sa 1200 m na 1800 m u toku slede\u0107ih 30 do 50 godina. \u017di\u010dare predlo\u017eene za Crnu Goru visine su samo oko 1500 m do 2100 m<\/p>\n Veliki centri su npr. Val D'Isere 1550 m do 3450 m; Val Thorens 1400 m do 3300 m; Zermatt 1620 m do 3890 m<\/p>\n Potra\u017enja skijanja u Evropi stagnira. Prof. Dr. Thomas Bieger, Wirtschafts-Universität »HSG in St.Gallen ka\u017ee: "Zbog stagnacije potra\u017enje na zapadnoevropskom tr\u017eištu skijanja i zbog procesa ekonomske koncetracije treba ra\u010dunati sa nestankom 50% firmi koje upravljaju \u017ei\u010darama sa tr\u017eišta u 20 godina…" Jedini segment tr\u017eišta, gdje je potra\u017enja u porastu je isto\u010dna i jugoisto\u010dna Evropa, ali i ti turisti više \u017eele da skijaju u etabliranim centrima u Alpama. <\/p>\n Kod skijališta pojavljuje se i problem klimatskih promjena, koje su sve o\u010ditije i imaju direktan utjecaj na snijeg i troškove skijališta. U Alpama su u prednosti skijaška podru\u010dja sa dugom tadicijom, visokom nadmorskom visinom (2 – 3 000 m) i ve\u0107 dobro razvijenom ponudom. Ta podru\u010dja masovno investiraju u nove \u017ei\u010dare i pruge da bi pru\u017eale bolje usluge, dok se sve više manjih centara bori za opstanak jer ne mogu da generišu dovoljno investicija«. <\/p>\n (Str 103),<\/strong> pasus o energetskoj infrastrukturi: U kontrolisanju negativnih efekata (poslednja re\u010denica u pasusu), prednost treba da ima smanjenje negativnih uticaja na biodiverzitet i hidrološke re\u017eime, a bitna je tako\u0111e i kontrola emisija svih gasova staklene bašte. Kad se govori o gasovima staklene bašte, bitno je ista\u0107i da se u Nacrtu ni jednom jedinom rije\u010dju ne pominjuju (planiraju) eventualne posljedice klimatskih promjena u Crnoj Gori, što je sasvim sigurno relevantno pitanje za planski period. <\/p>\n (Na str 59),<\/strong> ispod table, govori se o daljem pogoršanju indikatora odr\u017eivosti turizma na Budvanskoj rivijeri (i šire), što je sigurno ta\u010dno. Me\u0111utim, bilo bi vrlo korisno re\u0107i o kojim se indikatorima radi, a još korsinije bi bilo «testirati» kasnije predlo\u017eena rješenja za razvoj turizma u odnosu na te indikatore te kona\u010dnu odluku o tome da li \u0107e odre\u0111ena planska postavka biti uklju\u010dena u PPR ili ne zasnovati na tome da li \u0107e to doprinijeti daljem pogoršanju indikatora odr\u017eivosti ili \u0107e pak zaustaviti\/promijeniti taj trend. <\/p>\n (na strani 177) Revitalizacija ruralnih podru\u010dja treba i predvidjeti mre\u017eu crnogorskih eko sela<\/p>\n <\/strong>Eko sela su usresre\u0111ena na principe integralne zaštite biodiverziteta i prirodnih resursa u cilju odr\u017eivog ekonomskog razvoja seoskih naselja i njihovog stanovništva.<\/p>\n Ako pravilno shvatimo mogu\u0107nosti sela, obezbijedimo podršku, mo\u017eemo stvoriti crnogorske bogate doma\u0107ine koji \u0107e biti najsna\u017enija karika odr\u017eivosti Crne Gore.<\/p>\n Karakteristike sela u Crnoj Gori su idealne za ovakve programe, ne samo na sjeveru, ve\u0107 i u dolini Zete, okolini Podgorice, Nikši\u0107a, Cetinja i u primorskom zale\u0111u.<\/p>\n Osnovni pravci razvoja crnogorskih eko sela su: organska poljoprivreda, marketing, prikupljanje šumskih plodova i bilja, o\u010duvanje i razvoj starih obi\u010daja i zanata, kao i zaštita i predstavljanje doma\u0107ih proizvoda na tr\u017eištu u zemlji i inostranstvu.<\/p>\n Eko-selo je savremeno naselje gradskog ili seoskog tipa, u kojem ljudi \u017eive u skladu sa prirodom, primjenjuju\u0107i stare i nove tehnologije i znanja da bi stvorili novi, odr\u017eiv, miran i bogat na\u010din \u017eivljenja. U okviru mre\u017ee, eko sela se sastaju i razmjenjuju ideje, tehnologije, ostvaruju kulturne i obrazovne programe. Eko-sela imaju za cilj obnovu \u017eivotne sredine i sprovo\u0111enje ljudskih aktivnosti po principu "odr\u017eivo plus". Ako je odr\u017eivi razvoj zasnovan na tome da se prirodi vrati isto onoliko koliko se od nje uzima, princip "odr\u017eivo plus" zna\u010di da se okolini daje više od onoga što se uzima.<\/p>\n Uspostavljanje ovih standarda je naro\u010dito va\u017eno zato što je aktuelna situacija u selima jako nepovoljna… Pojam eko-selo kod nekih u Crnoj Gori podrazumijeva prostor koji treba nanovo napraviti(izgradnja turisti\u010dkih kapaciteta), a ne nikako odr\u017eivo <\/p>\n nadograditi i obazrivo ozbiljnim programima vratiti ljude koji su ih raselili… Poljoprivreda<\/strong><\/p>\n U cilju zaštite i unapre\u0111enja biodiverziteta potrebno je preduzeti i odgovaraju\u0107e mjere u oblasti poljoprivrede kao jedne od osnovnih privrednih grana va\u017enih za odr\u017eivi razvoj društva: osmišljavanje i sprovo\u0111enje agro ekološkog programa na nacionalnom nivou koji bi doveli do obezbe\u0111enja podsticajnih sredstava poljoprivrednicima koji se opredeljuju za organsku proizvodnju, odr\u017eavanje tradicionalnih poljoprivrednih predjela i praksi, kao i druge mjere uobi\u010dajene za sli\u010dne programe u zemljama EU<\/p>\n 2.8. Koncesiona podru\u010dja<\/strong><\/p>\n Prirodni resursi i druga dr\u017eavna – nacionalna dobra, mogu biti davana na koncesiono koriš\u0107enje ako je to od interesa za razvoj privrede, standarda gra\u0111anja ili iz nekog drugog interesa. Te interese odre\u0111uju nadle\u017eni dr\u017eavni organi, kao i uslove pod kojima se mo\u017ee ostvariti koncesiono pravo. U pogledu uslova koriš\u0107enja prostora kocensionar ima sva prava i obaveze kao i svi ostali investitori odnosno privredni subjekti. (strana 144)<\/strong><\/p>\n Koncesije na šume <\/strong><\/p>\n Dr\u017eavnim šumama ne treba da gazduju novope\u010deni biznismeni. Šumska gazdinstva moraju se osposobiti da gazduju šumama saglasno, prije svega, odredbama va\u017ee\u0107eg Zakona o šumama. <\/p>\n Ovako predlo\u017eenom pristupu crnogorsko šumarstvo bi se vratilo u doba rentovnog, feudalnog šumarstva, s tom razlikom što su tadašnji vlasnici šuma, prave\u0107i egzaktne obra\u010dune vrijednosti drveta na panju – koja se nazivala šumska taksa – dobijali neuporedivo ve\u0107u rentu. Zna se, naravno, da se vrijednost drveta na panju (šumska taksa) obra\u010dunava po odbitku troškova sje\u010de i izrade, vu\u010de, transporta i upravnih troškova pojedinih šumskih sortimenata od tr\u017eišne, prodajne cijene odnosnih sortimenata drveta, pri \u010demu se vodi ra\u010duna o diferencijalnoj renti polo\u017eaja i plodnosti za odnosnu gazdinsku jedinicu, odnosno, šumski kompleks. Sadašnja situacija sa koncesijama na šume date u pljevaljskom regionu , me\u0111utim, ista je za svaku od 13 gazdinskih jedinica u kojima bi se sjeklo!<\/p>\n Ovo govori o karakteru vlasništva koje u ve\u0107ini slu\u010daajeva ne vodi ra\u010duna o odr\u017eivosti eko sitema. Naše šumarstvo ne treba da poprimi karakter davno prevazi\u0111enog rentovanog kolonijalisti\u010dkog gazdovanja dr\u017eavnim šumama u Crnoj Gori (o takvom "gazdovanju" šumama i katastrofalnim posljedicama po crnogorsko šumarstvo postoji i dokaz, knjiga doktorska disertacija dr ing Dušana Vu\u010dkovi\u0107a "Kapitalisti\u010dko iskoriš\u0107avanje šuma u Crnoj Gori" – koju je objavio Istorijski institut Crne Gore, 1964. godine).<\/p>\n Dr\u017eavnim šumama u Crnoj Gori moraju gazdovati šumska gazdinstva koja \u0107e putem javnih licitacija (kao što se radi svuda u Evropi) prodavati izra\u0111ene šumske sortimente franko šumski kamionski put ili mjesto prerade. Na takav na\u010din \u0107e se umjesto feudalnih, rentijerskih koncesija posti\u0107i prava i puna naknada za teški, ulo\u017eeni rad u šumi i vrijednosti drveta na panju, tj. šumsku taksu, \u010dime \u0107e se izbje\u0107i sve mogu\u0107e neodgovorne radnje sa dr\u017eavnim šumama<\/p>\n Ukupne drvne zalihe u dr\u017eavnim šumama koriš\u0107enjem privatnim koncesijama brzo bi bile dovedene u pitanje. Privatnici mogu da kupuju posrnulu drvnu industriju, ali ne mogu kupovati crnogorske šume koje nijesu samo trajni ekonomski potencijal, ve\u0107 i trajni ekološki potencijal Crne Gore. Davanje koncesija na dr\u017eavne šume bilo kome štetno je i u osnovi protivustavno.<\/p>\n Svjedoci smo, na\u017ealost, mnogih pojava koje su u suprotnosti sa odr\u017eivim razvojem. Šume, koje predstavljaju izuzetno zna\u010dajan element \u017eivotne sredine i ekonomski resurs, eksploatišu se kako diktiraju privatni i striktno ekonomski interesi, pri \u010demu se \u010dak nema ni jasnih pokazatelja o tome kakvo je stanje šuma (podsje\u0107amo da ne postoji nacionalna inventura šuma). Iako je opredjeljene da se osavremeni na\u010din upravljanja šumama i dobije sertifikat o odr\u017eivom šumarstvu vrijedan hvale, ostaje pitanje što \u0107e ostati za upravljanje i primjenu savremenih metoda ako se trenutna praksa hitno ne promijeni i ne zaustavi devastacija šuma, posebno onih koje imaju zaštitnu funkciju.<\/strong><\/p>\n Za cio proctor Crne Gore pošumljavanja treba vršiti autohtonim vrstama.<\/strong><\/p>\n Uskladiti rekonstrukciju i izgradnju šumskih puteva sa potrebama o\u010duvanja prirode.<\/p>\n Str. 78, 3.7.3.2. Koriš\u0107enje voda za vodosnabdijevanje <\/strong><\/p>\n Nigdje se ne pominje mogu\u0107nost izgradnji cisterni za koriš\u0107enje atmosferskih padavina kao jedan od mogu\u0107ih na\u010dina rješavanja problema vodosnabdijevanja. Poslednjih godina u svijetu koriš\u0107enje starih narodnih vještina i novih savremenih tehnologija dalo je odli\u010dne rezultate u koriš\u0107enju atmosferskih voda, a to bi se na najbolji na\u010din moglo primijeniti u bezvodnim podru\u010djima u Crnoj Gori.<\/p>\n Nigdje se kao osnova ne uzima podatak o realnoj, u bliskoj budu\u0107nosti globalnoj nestašici vode. Koncesije na vodu se moraju ograni\u010deni\u010diti s obzirom na njihovu va\u017enost i bogastvo koje Crna Gora posjeduje.<\/p>\n Strateški je bitno o\u010duvati resurs budu\u0107nosti i obezbjedjiti da on bude jednako dostupan svima.<\/p>\n Sistematski monitoring podzemnih voda je veoma ograni\u010den, tako da se kod ocjena o kvalitetu podzemnih voda moralo re\u0107i na osnovu \u010dega se daju i koja su eventualna ograni\u010denja kod tih ocjena.<\/p>\n Sa predvi\u0111anjem lokacijama za golf, mora se znati da je njihov razvoj problemati\u010dan zbog prostora i potrošnje vode.<\/p>\n (strana 99)<\/strong>U pasus koji govori o komparativnim prednostima, kod proizvodnje vršne energije, mora se dodati «koja (proizvodnja) ne ugor\u017eava integritet zašti\u0107enih podru\u010dja», ina\u010de \u0107e prepoznatljivost biti osigurana, ali ne po dobru. <\/p>\n <\/p>\n (strana 146)<\/strong>Veoma je va\u017eno re\u0107i da lociranje krupnih zahvata ne samo što treba da bude VAN zašti\u0107enih podru\u010dja, nego ne smije biti ni u njihovoj blizini.Kao dodatni argument, je i izvještaj UNESCO komisije povodom završene rasprave oko izgradnje HE Buk Bijela, koji ocjenjuje da bi ta akumulacija (iako prostorno locirana izvan NP Durmitor) ugrozila svojstva i vrijednosti zašti\u0107enog podru\u010dja.<\/p>\n 2.9.3. Koncept zaštite prirodne baštine<\/strong><\/p>\n Tekst „Deklaracije o ekološkom razvojnom putu(podr\u017ean od preko 4000 gradjana i 60 nevladinih organizacija i institucija): „Da se umjesto sadašnjeg procenta zašti\u0107enih podru\u010dja, u susret primjeni Evropskih propisa o zastiti prirode kao prva Ekološka dr\u017eava, opredijelimo i pod razlicite rezime zastite stavimo 35% zašti\u0107enih podru\u010dja, da me\u0111unarodna zašti\u0107ena podru\u010dja i nacionalni parkovi Durmitor, Biogradska gora, Prokletije, Skadarsko jezero, i Lov\u0107en \u010dine "Zeleni pojas" Crne Gore koji \u0107e se, sa sa novim podru\u010djima pod zaštitom, uvezati u prekograni\u010dni me\u0111unarodni "Dinarski luk" i srce Ekološke dr\u017eave". <\/strong><\/p>\n Zahtjev i podrška gradjana ekološkom konceptu u Crnoj Gori je ogromna iz više razloga. To je koncept koji i narednim generacijama obezbjedjuje sigurnu budu\u0107nost i najsna\u017eniji je argument za takmi\u010denje sa razvijenim zemljama EU. Najzna\u010dajniji EU propisi koji se odnose na zaštitu prirode i biodiverziteta su Direktive o pticama i staništima. Ove dvije Direktive predstavljaju osnov za Naturu 2000 – mre\u017eu ekološki zna\u010dajnih podru\u010dja koja se štite radi o\u010duvanja biodiverziteta i ekosistema. Lokacije koje ulaze u mre\u017eu Natura 2000 su Specijalno zašti\u0107ena podru\u010dja (po Direktivi o pticama) i Posebne oblasti za konzervaciju (po Direktivi o staništima). Natura 2000 je komplementarna i doprinosi Emerald mre\u017ei koja je uspostavljena na osnovu Bernske konvencije o zaštiti evropskog divljeg biljnog i \u017eivotinjskog svijeta i prirodnih staništa. <\/p>\n Emerald mre\u017ea u Crnoj Gori koja bi trebala obuhvatiti reprezentativna podru\u010dja ozna\u010dena je netransparentnom okru\u017eenju, o\u010digledno su se miješali i lobiji iz ekonomske sfere, zbog \u010dega mre\u017ea ne odra\u017eava stvarne porebe Crne Gore.<\/strong><\/p>\n Što se ti\u010de zašti\u0107enih podru\u010dja puno toga je ostavljeno za tuma\u010denje kako kome odgovara. Ne govori se kako \u0107e se nadoknaditi trajno devastirana podru\u010dja koja su bila pod zaštitom.<\/strong> Ka\u017ee se (strana 147: Pri reviziji statusa postoje\u0107ih zašti\u0107enih podru\u010dja prirode treba sagledati i mogu\u0107nosti za proširivanja granica (nema podru\u010dja koja su ve\u0107 u javnosti bila prepoznata po konfliktnosti i gdje još postoje „eksperti" koji smatraju da je takve prostore mogu\u0107e zaštiti, turisti\u010dki valorizovati i jako ekonomski eksploatisati… <\/strong><\/p>\n
Opšti komentar Nacrta prostornog plana RCG:<\/strong><\/p>\n\n
\n
Pod kojim je sve zaštititama ovaj eko sistem i koja je njegova va\u017enost za Crnu Goru i \u010dovje\u010danstvo potvrdjuje pored više doma\u0107ih(zakoni i Deklaracija) i dupla UNESCO zaštita jedinstvena u Evropi.<\/p>\n
– Izgradnja hidroelektrane koja bi za Crnu Goru koristila akumulaciju Bile\u0107kog jezera je dobro rješenje. Tim prije što nijesmo uspjeli da se sa predstavnicima Bosne i Hercegovine i Hrvatske dogovorimo o energetskom koriš\u0107enju te akumulacije. Bosanskohercegova\u010dka i hrvatska elektroprivreda odbile su da dio struje koje proizvode HE Plat u blizini Dubrovnika i dvije HE na bosanskoj strani isporu\u010duju Crnoj Gori na ime obešte\u0107enja zbog \u010dinjenice da je veliki dio akumulacije Bile\u0107kog jezera na crnogorskoj teritoriji. Oba susjeda preporu\u010dila su Crnoj Gori da svoj dio akumulacije iskoristi tako što \u0107e izgraditi vlastitu hidroelektranu. Tim prije što BiH i Hrvatska planiraju izgradnju još po jedne HE na vodi tog jezera.
Prema prora\u010dunima crnogorskih energeti\u010dara, bilo koja varijanta koriš\u0107enja akumulacije Bile\u0107kog jezera je trenutno najjeftiniji potencijalni izvor nove koli\u010dine struje za Crnu Goru. Nekadašnji JUGEL, \u010diji je dio bila i EPCG, ima komplatnu dokumentaciju, koju je sada potrebno inovirati. Zainteresovanih za izgradnju ovakvog projekta ne fali …"<\/p>\n
– Elektrana bi se nalazila u okolini Risna i bila bi podzemnog tipa, zna\u010di bez vješta\u010dkog jezera. Koristila bi vodu iz gotove akumulacije "Gorica" i naše bi bilo samo da iskopamo tunel. Što se ti\u010de snage, razra\u0111ene su tri varijante – prva 60, druga 252 i tre\u0107a 345 megavata snage, i proizvodila bi u prvoj varijanti 298 miliona kilovatsati godišnje, 1,3 milijarde u drugoj i 1,8 milijardi u tre\u0107oj varijanti. Ta elektrana bi, zna\u010di, potpuno pokrila sadašnji deficit struje u Crnoj Gori. cijena te struje bila jeftinija, a investicioni troškovi ne bi bili ve\u0107i od uobi\u010dajene izgradnje neke hidroelektrane.
Prednosti prevedene vode bile bi višestruke.
– To bi bilo veoma ekonomi\u010dno i ekološki \u010disto postrojenje sa visokim nivoom instalisane snage. Njen pandan bi bila elektrana "Dubrovnik" koja radi ve\u0107 40 godina i nimalo ne uti\u010de na turizam. Sa ekološkog aspekta ništa se ne remeti, jer je to podzemna elektrana koja ima direktni izlaz na more. Bila bi dovedena velika koli\u010dina pitke vode u priobalje. <\/p>\n
– Zbog nedovoljne propusne mo\u0107i tunela za HE "Dubrovnik" i kanala prema HE "\u010capljini" dolazi do izlivanja vode van betoniranog korita kanala. Izlivene vode poniru i nepovratno se gube. U ekstremnim slu\u010dajevima, van korita se izlije i 700 metara kubnih vode u sekundi (prof. dr Milo Mrki\u0107 sa katedre za hidroenergetiku podgori\u010dkog Mašinskog fakulteta).<\/p>\n
\u017dabljak – centar ekološke dr\u017eave Crne Gore je konkretan prijedlog za zaustavljanje negativnog trenda raseljavanja stanovništva sa sjevera republike. Ova inicijativa je otišla i Ustavotvornoj skupštini Crne Gore i dobro bi je bilo predvidjeti i prostornim planom…<\/p>\n
Kvalitet \u017eivota i rzvijenost sela va\u017ean je preduslov osnovne odr\u017eivosti svake zemlje. <\/p>\n
Podsje\u0107amo da je trenutno u\u010deš\u0107e nacionalno zašti\u0107enih podru\u010dja u ukupnoj teritoriji Crne Gore od 7,2% veomo nisko i da je ispod evropskog i svjetskog prosjeka (koji su u 2003. godini bili 13 i 12%) . Tako\u0111e podsje\u0107amo da proglašenja novih zašti\u0107enih podru\u010dja odavno nije bilo, i da je takva situacija neprimjerena opredjeljenju da se Crna Gora razvija kao ekološka dr\u017eava. Iskustva nekih drugih zemalja koje nemaju tako visoko postavljene ciljeve (kao što je te\u017enja ka ekološkoj dr\u017eavi) govore da se mnogo ozbiljnije planira i radi na zaštiti zna\u010dajnog dijela teritorije. Slovenija je, na primjer, svojim Nacionalnim akcionim programom za \u017eivotnu sredinu postavila za cilj da do 2008. godine pove\u0107a udio zašti\u0107enih podru\u010dja na 30% svoje teritorije. <\/p>\n