{"id":44591,"date":"2007-04-30T13:47:28","date_gmt":"2007-04-30T13:47:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44591"},"modified":"2007-04-30T13:47:28","modified_gmt":"2007-04-30T13:47:28","slug":"albanski-narko-bosovi-i-dalje-jacaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/04\/30\/albanski-narko-bosovi-i-dalje-jacaju\/","title":{"rendered":"Albanski narko bosovi i dalje ja\u010daju"},"content":{"rendered":"<p>Brojne dr\u017eavne i nevladine organizacije koje se bave problemom organizovanog kriminala ozna\u010dile su Albaniju kao glavnu tranzitnu ta\u010dku na putevima droge. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Ben Andoni\/ Beta<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&nbsp; <\/p>\n<p>Na skora&scaron;njoj konferenciji u Institutu &quot;Vudro Vilson&quot; u Va&scaron;ington, re\u010deno je da vrednost narkotika koji godi&scaron;nje prodju kroz Albaniju iznosi oko dve milijarde dolara. <\/p>\n<p>Na istoj konferenciji je iznet podatak da albanska narkomafija kontroli&scaron;e izmedju 40 i 90 odsto tr\u017eista narkotika u evropskim zemljama. Pare se kasnije koriste za kupovinu oru\u017eja ili se pranjem preusmeravaju u legalne tokove. <\/p>\n<p>Dobro obave&scaron;teni policijski izvori tvrde da su svi svetski putevi droge ve\u0107 monopolizovani. Ukoliko se \u017eeli bilo kakav upliv na tr\u017ei&scaron;te droge Afganistana, koji se smatra jednim od najmo\u0107nijih proizvodja\u010da droge, neophodna je dozvola 30 mo\u0107nih organizacija iz \u010ditavog sveta koje, prema najnovijem i\u017eve&scaron;taju Ujedinjenih nacija, imaju direktne kontakte sa narko bosovima u Afganistanu, Pakistanu, Turskoj, Albaniji i na Kosovu. <\/p>\n<p>Misija Ujedinjenih nacija u Afganistavu je zbog toga u nezavidnom polo\u017eaju jer se trudi da umanji ulogu te dr\u017eave u svetskoj proizvodnji opijata. <\/p>\n<p>Ujedinjene nacije su, takodje, objavile da albanski trgovci drogom imaju veze sa gospodarima tr\u017eista opijuma iz Afganistana. Prema britanskom listu &quot;Herald&quot;, u Albaniji, kao u Afganistanu, Pakistanu, Turskoj i na Kosovu, postoje narko bosovi koji su pravi profiteri u svetskoj trgovini zabranjenim narkoticima. <\/p>\n<p>Pozivaju\u0107i se na izve&scaron;taj UN-a, &quot;Herald&quot; tvrdi da je Zapad po\u010deo da kupuje polja maka reaguju\u0107i na pojavu jeftinog heroina u Velikoj Britaniji. <\/p>\n<p>Polupreradjeni heroin je ranije preuziman od zemljoradnika za 55 funti po gramu. Krajnji korisnici su pla\u0107ali 100 funti za jedan gram, ali kako se tr\u017eiste zasitilo, cena je pala na 28 funti za gram. To je naravno velika opasnost za mlade koji lako i za mali novac dolaze do opijata. <\/p>\n<p>Trgovina narkoticima donosi vi&scaron;e od 40 odsto dru&scaron;tvenog proizvoda Afganistana i \u010desto je uzgajanje maka jedini izvor zarade u siroma&scaron;nim seoskim podru\u010djima. Sami Talibani ne proizvode mak, ali su taj posao preneli na narod koji zahvalju\u0107i njemu uspeva da pre\u017eivi. <\/p>\n<p>Ujedinjene nacije tvrde da se profit od prodaje droge sliva u d\u017eepove velikih narko grupa. <\/p>\n<p>Do sada je Vlada u Kabulu, oslanjaju\u0107i se na predloge Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, naredjivala da se polja maka spaljuju i da se preduzimaju mere protiv samih trgovaca drogom. Medjutim, ta politika dovodi seosko stanovni&scaron;tvo na rub siroma&scaron;tva i pod&scaron;ti\u010de njegove simpatije prema Talibanima. <\/p>\n<p>No, danas mo\u017eda postoji alternativa koja mo\u017ee da pomogne i zemljoradnicima i istovremeno oslabi narko mafiju. Zbog nesta&scaron;ice medicinskog morfijuma, opijum \u0107e se mo\u017eda koristiti kao zamena za kodein i morfijum jer ima sli\u010dno dejstvo. <\/p>\n<p>Od 6.110 tona afganistanskog maka, koliko je proizvedeno pro&scaron;le godine, mo\u017ee da se dobije 600 tona medicinskog materijala. No, za to je potrebna politi\u010dka volja i finansijska inicijativa, ali i nadgledanje proizvodnje maka. <\/p>\n<p>Laka dostupnost droge mladima je sve ve\u0107i problem, posebno kada je re\u010d o heroinu, a broj zavisnika se pove\u0107ava posledjih godina. <\/p>\n<p>Brojke koje je iznela Aksiom PLUS, organizacija koja se bavi problemima mladih u Albaniji, pokazale su da ima vi&scaron;e od 25.000 korisnika droge u toj zemlji. Najve\u0107i deo njih \u017eivi u glavnom gradu, Tirani. <\/p>\n<p>\u010cak 73 odsto narkomana koristi marihuanu, 22 odsto je naviknuto na heroin, a dva procenta su korisnici kokaina. Smatra se da su mladi ljudi najizlo\u017eenji opasnosti od droge do 24. godine \u017eivota. <\/p>\n<p>Albanija ima vrlo va\u017enu ulogu i kao tranzitna zemlja za narkotike, i kao zemlja proizvodja\u010d, jer se u njoj uzgaja jedna vrsta marihuane. Ona se prodaje i kao marihuana i kao ha&scaron;i&scaron;, &scaron;to je potvrdjeno u policijskim akcijama &scaron;irom zemlje. <\/p>\n<p>Biljka se potom preradjuje u laboratorijama, naj\u010de&scaron;\u0107e u okruzima Vlora i Fijer. Iako su neke od tih laboratorija vrlo primitivne, druge su odli\u010dno opremljene. Zapo&scaron;ljavaju iskusne hemi\u010dare koji su ostali bez posle u toku procesa privatizacije. Mada su neke laboratorije otkrivene, policija jo&scaron; nikog nije uhapsila. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brojne dr\u017eavne i nevladine organizacije koje se bave problemom organizovanog kriminala ozna\u010dile su Albaniju kao glavnu tranzitnu ta\u010dku na putevima droge. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44591","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44591"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44591\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}