{"id":445837,"date":"2025-12-02T16:54:26","date_gmt":"2025-12-02T15:54:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=445837"},"modified":"2025-12-02T17:00:07","modified_gmt":"2025-12-02T16:00:07","slug":"nezavisnost-javnih-servisa-pod-pritiskom-politike-i-nestabilnog-finansiranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/02\/nezavisnost-javnih-servisa-pod-pritiskom-politike-i-nestabilnog-finansiranja\/","title":{"rendered":"Nezavisnost javnih servisa pod pritiskom politike i nestabilnog finansiranja"},"content":{"rendered":"

Javljaju: Maja Marinovi\u0107 i Nikola \u0110ura\u0161evi\u0107*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Za\u0161tita profesionalnog integriteta, depolitizovano i stabilno finansiranje javnih emitera klju\u010dni su za kvalitetan rad javnih servisa, poruka je prvog panela \u201eUloga javnih emitera u savremenom medijskom pejza\u017eu\u201d na konferenciji \u201eKo ima mo\u0107 nad RTCG i kome ona treba da pripada?\u201c, koju je danas organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)\u00a0u okviru projekta \u201eMediji za demokratiju: ja\u010danje nezavisnosti RTCG-a za budu\u0107nost Crne Gore\u201c, uz podr\u0161ku\u00a0Vlade Kraljevine Holandije.<\/p>\n

Sun\u010dica Baki\u0107<\/strong>, direktorka Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ukazala je na va\u017enost procjene kvaliteta, a ne kvantiteta medijskog sadr\u017eaja u Crnoj Gori. Istakla je da su svi segmenti programa sna\u017eno uslovljeni politi\u010dkim kontekstom, \u0161to optere\u0107uje i umanjuje kvalitet, posebno kada je rije\u010d o kulturnom i obrazovnom programu.\u00a0\u201eAko pitate predstavnike politi\u010dkih struktura, oni \u0107e kvalitet programa ocjenjivati kroz prizmu politi\u010dkog uticaja i prisustva,odnosno na\u010dina na koji su analizirana njima va\u017ena politi\u010dka pitanja. To je ne\u0161to \u010dega se ne\u0107emo osloboditi u du\u017eem periodu\u201c, navela je Baki\u0107.<\/p>\n

Naglasila je da razli\u010diti programi – dokumentarni, kulturni, umjetni\u010dki i drugi – imaju razli\u010dite standarde i ciljeve, te ih nije mogu\u0107e posmatrati kao jedinstvenu cjelinu, posebno ako se poredi nacionalni nivo i lokalni emiteri. Prema njenim rije\u010dima, crnogorsko dru\u0161tvo funkcioni\u0161e u okviru narativa koji \u010desto nije istinska stvarnost, ve\u0107 konstrukcija razli\u010ditih medijskih aktera. \u201eJavni servis mora biti medij oslobo\u0111en takvog narativa – to je njegova su\u0161tina\u201c, poru\u010dila je Baki\u0107.<\/p>\n

Ona je istakla i da su\u00a0o\u010dekivanja od regulatora \u010desto nerealno visoka. \u201ePostoji o\u010dekivanje da jedna institucija u zemlji ka\u017ee \u0161ta je istina i koji je narativ prihvatljiv, a to nije posao regulatora,\u201c poja\u0161njava ona.<\/p>\n

Prema njenom mi\u0161ljenju,\u00a0ne mo\u017ee se o\u010dekivati da javni servisi zadovolje apsolutno sve gra\u0111ane. \u201eOdre\u0111en stepen nezadovoljstva je \u010dak i koristan, jer podsti\u010de napredak.\u00a0Problem nastaje kada je javni servis za jednu grupu ‘dobar’, a za drugu apsolutno lo\u0161.\u00a0To je\u00a0klju\u010dni kriterijum\u00a0za procjenu da li RTCG i lokalni emiteri\u00a0ispunjavaju svoju ulogu i odgovaraju javnosti, kako to zakon i dobre prakse nala\u017eu\u201c, zaklju\u010dila je Baki\u0107.<\/p>\n

Vanja Vardjan<\/strong>, direktor Akademije RTV Slovenije, kazao je da se nada sna\u017enijem povezivanju zemalja regiona u okviru Evropske unije, isti\u010du\u0107i da javni servisi pripadaju gra\u0111anima. \u201eJavni servisi pripadaju nama, svima koji ih finansiramo – poreskim obveznicima\u201c, rekao je\u00a0Vardjan, dodaju\u0107i da pripadaju i zaposlenima koji u njima rade.<\/p>\n

Komentari\u0161u\u0107i uslovima rada u javnim servisima, naglasio je da je\u00a0nezavisnost klju\u010dna za kvalitetno novinarstvo.\u00a0Politi\u010dki i drugi pritisci, kako je naveo,\u00a0direktno uti\u010du na kvalitet programa i profesionalni integritet. Pojasnio je da se u Sloveniji za javni servis mjese\u010dno izdvaja 14,20 eura po elektri\u010dnom priklju\u010dku, ali da taj iznos nije dovoljan za stabilno funkcionisanje sistema. \u201eOko 70 odsto sredstava odlazi na plate, a svega 30 odsto na program. \u0160to imamo manje novca, to smo zavisniji\u201c, rekao je Vardjan. Zbog toga se\u00a0u Sloveniji vodi intenzivna debata o izmje\u0161tanju modela finansiranja javnog servisa iz politi\u010dke sfere.<\/p>\n

Govore\u0107i o\u00a0ulozi Akademije RTV Slovenija, Vardjan je naglasio da\u00a0ta institucija sve vi\u0161e postaje mjesto razmjene dobrih praksi. \u201eKod nas u Akademiji ljudi u\u010de na osnovu konkretnih iskustava, a nedavno smo ugostili i predstavnike RTV Vojvodine, koji \u017eele da razviju sli\u010dan model kod sebe\u201c, rekao je on. Dodao je da se medijska tehnologija i komunikacijski kanali razvijaju izuzetno brzo, zbog \u010dega se i\u00a0Akademija neprestano prilago\u0111ava novim potrebama, specijaliziraju\u0107i se za obuku za odre\u0111ena TV zanimanja koja nijesu uklju\u010dena u postoje\u0107i obrazovni sistem, ali i njegovanje jezika.<\/p>\n

Neda Tadi\u0107<\/strong>, direktorica BHT1, istakla je da je BiH specifi\u010dan slu\u010daj u regionalnom i globalnom kontekstu, te da posljednjih godina \u201esvjedo\u010dimo sistematskom uru\u0161avanju javnog servisa BiH od strane iste dr\u017eave koja bi trebalo da ga \u0161titi\u201c. Kako je pojasnila, taj proces traje dugo, a posebno se intenzivirao u posljednjih desetak godina. \u201eObilje\u017eavamo 80 godina postojanja, a istovremeno se suo\u010davamo sa mogu\u0107no\u0161\u0107u da naredna godina bude ona u kojoj \u0107e servis biti uga\u0161en ukoliko se hitno ne rije\u0161e klju\u010dni problemi\u201c, upozorila je Tadi\u0107.<\/p>\n

Objasnila je da ustavno ure\u0111enje\u00a0BiH proizvodi izuzetno slo\u017een model javnog sistema, koji \u010dine jedan servis na dr\u017eavnom nivou i dva na entitetskim. \u201eZakon je predvidio da se RTV taksa prikuplja u entitetima, a zatim dijeli po formuli 50-25-25. Izostanak primjene tog modela i uskra\u0107ivanje sredstava od taksi doveli su BHT1 do dramati\u010dnog smanjenja broja zaposlenih, \u0161tednje na proizvodnji programa i odlaganja pla\u0107anja ra\u010duna, a sve kako bismo obezbijedili neto plate i zadr\u017eali ono malo preostalih profesionalaca\u201c, kazala je ona.<\/p>\n

Uprkos svemu, naglasila je da\u00a0u BHT1 i dalje postoji sna\u017eno profesionalno jezgro koje odolijeva politi\u010dkim pritiscima i poku\u0161ajima infiltracije. \u201eZbog toga smo stalna meta pritisaka, ali se borimo za opstanak\u201c, poru\u010dila je Tadi\u0107. Dodala je da\u00a0politika direktno uti\u010de na finansiranje javnog servisa, i\u00a0kroz zakonska rje\u0161enja i kroz upravne odbore, ali da uprkos tome urednici jo\u0161 uspijevaju da sa\u010duvaju profesionalnu autonomiju.<\/p>\n

Tadi\u0107 je ukazala i na odlazak velikog broja profesionalaca u privatne medije, \u0161to dodatno slabi kapacitete javnog servisa, dok je interesovanje mladih za rad u BHT1 nisko. \u201eLo\u0161a finansijska situacija dovela je i do degradacije programa, pa se borimo da zadr\u017eimo publiku.\u00a0Informativni program je mo\u017eda jedini koji i dalje sna\u017eno povezuje gra\u0111ane uz javni servis – i to ljudi prepoznaju kao vrijednost\u201c, zaklju\u010dila je ona.<\/p>\n

Iva Pavlovi\u0107<\/strong>, direktorka RTV Budva, istakla je da joj je posebno\u00a0va\u017eno da se\u00a0\u0161to vi\u0161e\u00a0\u010duje glas lokalnih javnih emitera. \u201eKada sagledam medijsku scenu, mislim da smo jedni od rijetkih koji nijesu pod medijskom \u0161apom velikih sistema\u201c, kazala je Pavlovi\u0107, dodaju\u0107i da \u201enema slobodnih medija, a medijski savjeti su za\u0161ti\u0107eni kao bijeli medvjedi\u201c.<\/p>\n

Podsjetila je da je, kao urednica programskog dijela od 2017. do 2019. godina, radila u uslovima zna\u010dajnih finansijskih ograni\u010denja i \u010destih promjena lokalne vlasti. \u201eTo je period kada \u017eelite ne\u0161to da unaprijedite, ali to jednostavno nije mogu\u0107e \u2013 ni zbog dugova, ni zbog politi\u010dke nestabilnosti\u201c, navela je ona.<\/p>\n

Kao prednost RTV Budva, Pavlovi\u0107 je izdvojila \u010dinjenicu da medij funkcioni\u0161e u okviru finansijski stabilne op\u0161tine, ali je upozorila da to mo\u017ee biti i \u201ema\u010d sa dvije o\u0161trice\u201c. Ukazala je i na aktuelne probleme – ozbiljna tehni\u010dka ograni\u010denja, objekat u lo\u0161em stanju, kao i nedostatak mladog kadra spremnog da radi pred kamerama. \u201eMladi se, kako ka\u017ee, uglavnom opredjeljuju za poslove iza kamere, dok je izuzetno te\u0161ko prona\u0107i one koji \u017eele da rade pred kamerom\u201c, dodala je ona.<\/p>\n

Govore\u0107i o ure\u0111iva\u010dkoj politici, Pavlovi\u0107 je naglasila da lokalni javni emiteri imaju obavezu da se bave temama od lokalnog zna\u010daja, ali i da prenose pitanja od nacionalnog interesa kada postoje jasni razlozi u javnoj sferi. \u201eNa lokalnom nivou du\u017eni smo da obra\u0111ujemo teme koje su va\u017ene i na nacionalnom planu, ukoliko postoji jasan javni interes\u201c, zaklju\u010dila je Pavlovi\u0107.<\/p>\n

*<\/strong><\/span>
\n* *<\/strong><\/span><\/h2>\n

Aktualni na\u010din vo\u0111enja i ure\u0111ivanja javnog servisa doprinosi produbljivanju dru\u0161tvenih podjela, relativizaciji istorijskih \u010dinjenica i potkopavanju antifa\u0161isti\u010dkog naslje\u0111a, zbog \u010dega \u0161tetu trpe gra\u0111ani i gra\u0111anke, zapo\u0161ljeni u RTCG-u i pravo javnosti na objektivno, odgovorno i profesionalno informisanje. Da bi se to promijenilo neophodno je da se promijeni odnos politi\u010dara prema javnom servisu, kao i da aktuelni generalni direktor da ostavku kako bi ta ku\u0107a, bez hipoteke koju nose kontroverze njgovog izbora, nastavila da se razvija<\/em>, centralna je poruka panela \u201eKako osna\u017eiti nezavisnost RTCG-a?<\/em>\u201d na konferenciji \u201eKo ima mo\u0107 nad RTCG i kome ona treba da pripada?\u201c<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Janko Ljumovi\u0107<\/strong>, \u010dlan Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG), istakao je da profesionalci s iskustvom i karijerom sve \u010de\u0161\u0107e bivaju izlo\u017eeni razli\u010ditim pritiscima, \u0161to stvara gotovo pani\u010dne situacije.<\/p>\n

\u201eU RTCG-u gotovo da ne postoji unutra\u0161nji dijalog, a sporna pitanja sve \u010de\u0161\u0107e se premje\u0161taju u javni prostor.<\/em> Odgovori onih koji bi trebali reagovati \u010desto su projektovani da stvaraju pogre\u0161nu sliku savr\u0161enstva. Primjer je i nedavna smjena urednice koja je potom dobila regionalnu nagradu za svoj rad. To jasno pokazuje stvarno stanje u instituciji<\/em>\u201c, kazao je Ljumovi\u0107.<\/p>\n

On je naglasio da klju\u010dni problem izvje\u0161tavanja, kako sam RTCG konstatuje, jeste odsustvo strategije za\u0161tite \u017eivotne sredine, dru\u0161tvene odgovornosti i upravljanja. \u201eRadno okru\u017eenje i organizaciona kultura direktno oblikuju kvalitet izvje\u0161tavanja. Kako takva kultura mo\u017ee rezultirati kvalitetnim sadr\u017eajem i dozvoliti brutalno postupanje prema zaposlenima?<\/em>\u201c upitao je Ljumovi\u0107.<\/p>\n

Podsjetio je da RTCG po\u010diva na ljudima, profesionalcima i profesionalnim standardima, koji omogu\u0107avaju zaposlenima da iska\u017eu svoj puni potencijal. \u201ePromtno reagovanje u nekim slu\u010dajevima, a zanemarivanje drugih, stvara ambijent u kojem se standardi kr\u0161e, a dijalog i kreativna rasprava unutar menad\u017ementa izostaju. Novinar je slobodan, ali ima urednika, direktora i Savjet i svi ovi filteri koji, ako nijesu slobodni, kroz matricu uticaja – ideolo\u0161kih, politi\u010dkih ili crkvenih -ograni\u010davaju prava autora. Jedan zakon ne mo\u017ee sve normirati. Organizaciona struktura i mehanizmi menad\u017ementa, <\/em>koji pripadaju pro\u0161lim vremenima<\/em>, s autoritetima i <\/em>nosiocima funkcija <\/em>koji se pona\u0161aju nadmo\u0107no prema zaposlenima, uveliko oblikuju me\u0111uljudske odnose i kvalitet rada u RTCG-u<\/em>\u201c, kazao je Ljumovi\u0107, poru\u010duju\u0107i da \u0107e budu\u0107e sna\u017eenje javnog servisa zavisiti od li\u010dnosti generalnog direktora, odnosno od njegove snage i kredibilita da se odupre politi\u010dkim i vezanim pritiscima.<\/p>\n

Marijana Camovi\u0107-Veli\u010dkovi\u0107<\/strong>, \u010dlanica Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG), ocijenila je da je odnos dr\u017eave prema gra\u0111anima Crne Gore trenutno duboko nepravedan, isti\u010du\u0107i primjer javnog servisa i nezakonite odluke. \u201eJavni servis je institucija koja je oteta od gra\u0111ana, prije svega kroz nezakonite odluke o izboru generalnog direktora<\/em>\u201c, pojasnila je ona.<\/p>\n

Podsjetila je i da istorija javnog servisa u Crnoj Gori nikada nije bila naro\u010dito uspje\u0161na, ali da je aktuelni period posebno problemati\u010dan. Prema njenim rije\u010dima, rije\u010d je o \u201emra\u010dnom\u201c trenutku, jer je pozicija generalnog direktora nezakonita. \u201ePrethodni generalni direktori su, kakvi god bili, makar bili zakonito izabrani. Ovoga puta to nije slu\u010daj<\/em>. Aktuelni generalni direktor ve\u0107 pet godina obavlja funkciju bez zakonitog mandata, a ipak ima one koji na to gledaju blagonaklono i \u010dak mu tap\u0161u<\/em>\u201c, kazala je ona.<\/p>\n

Govore\u0107i o razmjerama (ne)odgovornosti, podsjetila je da RTCG raspola\u017ee izuzetno velikim bud\u017eetom koji obezbje\u0111uje dr\u017eava. \u201cBud\u017eet RTCG ve\u0107i je od bud\u017eeta \u010dak 16 crnogorskih op\u0161tina, a njime se gotovo pet godina upravlja nezakonito<\/em>. U ovakvom odnosu snaga svi trpe – trpe gra\u0111ani, trpe zapo\u0161ljeni u RTCG-u i trpi objektivno javno informisanje\u201c,<\/em> poru\u010dila je Camovi\u0107 Veli\u010dkovi\u0107, ilustruju\u0107i to kroz neke od primjera negativnih uticaja i zloupotreba.<\/p>\n

Na upit \u0161to vidi kao put ka ja\u010danju RTCG-a ona je bila decidna da to mora biti promjena odnosa Skup\u0161tine prema izboru \u010dlanova Savjeta RTCG, odnosno da taj izbor mora biti bez partijskih optere\u0107anja, a da \u0107e prvi test uslijediti na prolje\u0107e prilikom izbora novih \u010dlanova.<\/p>\n

Sabrija Vuli\u0107<\/strong>, vi\u0161edecenijski novinar RTCG-a, ukazao je da je trenutna atmosfera u javnom servisu ozbiljno naru\u0161ena. \u201eMe\u0111uljudski odnosi su poreme\u0107eni, a me\u0111u zaposlenima vlada strah<\/em>, jer svaka, pa i najbenignija reakcija, posebno prema direktoru, mo\u017ee rezultirati promjenom radnog mjesta. Zakon o radu se \u010desto ne po\u0161tuje, a ljudi sa iskustvom bivaju raspore\u0111eni na pozicije koje ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Uslovi za zapo\u0161ljavanje se spu\u0161taju kada su godine kao kriterijum, dok nekvalifikovane osobe bivaju postavljene na klju\u010dna radna mjesta kroz vrlo sofisticirane procese<\/em>\u201c, rekao je Vuli\u0107.<\/p>\n

On se osvrnuo i na konkretne primjere pritisaka i smjena bez osnova. \u201ePrije dva dana RTCG je dobila me\u0111unarodnu nagradu za dokumentarni program, a urednica je smijenjena prije pet dana jer nije postupala po nare\u0111enju. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih primjera u kojima je svako slobodno mi\u0161ljenje u javnom servisu o\u0161tro ka\u017enjavano. Ako progovorite, slijedi proces ubje\u0111ivanja, ponude i otkaz. Mnogi kolege su ve\u0107 dobili otkaze, a u nekim slu\u010dajevima radnici su pokrenuli sporove i dobili prvostepene presude, \u0161to zna\u010di da otkazi nisu bili pravno valjani. Saop\u0161tenja sindikalnih organa nisu dostupna javnosti, a sve \u0161to rukovodstvu ne odgovara jednostavno se sakriva<\/em>\u201c, kazao je Vuli\u0107.<\/p>\n

Vuli\u0107 je istakao da digitalna transparentnost, propisana zakonom, prakti\u010dno ne postoji. \u201eNa portalu bi trebalo da budu putni nalozi, izvje\u0161taji i sistematizacija, ali posljednja sistematizacija je iz 2017. godine. Od tada su napravljene stotine izmjena radnih mjesta i opisa poslova, a niko, pa \u010dak ni pravna slu\u017eba RTCG-a, nema jasan uvid u njih. Posljedica je da kolege i koleginice vode sudske sporove i tra\u017ee te informacije, ali ih ne mogu dobiti jer digitalne sistematizacije nema<\/em>\u201c, zaklju\u010dio je Vuli\u0107<\/p>\n

Olivera Nikoli\u0107,<\/strong> izvr\u0161na direktorka Instituta za medije Crne Gore (IMCG), je prvo \u010destitala Mili Vuk\u010devi\u0107, dobitnici nagrade \u201eSr\u0111an Aleksi\u0107\u201c za dokumentarni film\u00a0Brat<\/em>, koji tematizuje mra\u010dne doga\u0111aje ratnih 90-ih, izra\u017eavaju\u0107i razo\u010daranje \u0161to ova informacija nije dobila prostor na Javnom servisu.<\/p>\n

Govore\u0107i o odnosu prema zapo\u0161ljenima u RTCG-u, istakla je da im se iskreno divi i sna\u017eno podr\u017eava aktivnosti sindikata. \u201eNa \u010delu RTCG-a nalazi se osoba koja ne pokazuje odgovornost prema dr\u017eavi, jer ne po\u0161tuje odluke njenih institucija.<\/em> Generalni direktor u tim postupcima nije usamljen, jer ima podr\u0161ku dijela Savjeta koji djeluje poslu\u0161no i bez kriti\u010dkog otklona<\/em>\u201c, kazala je ona.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o ure\u0111iva\u010dkoj politici RTCG-a, Nikoli\u0107 je ocijenila da RTCG sve vi\u0161e doprinosi produbljivanju podjela u ve\u0107 duboko polarizovanom crnogorskom dru\u0161tvu. \u201eSve \u010de\u0161\u0107e imam utisak da RTCG dodatno proizvodi podjele, umjesto da doprinosi njihovom prevazila\u017eenju<\/em>\u201c, poru\u010dila je ona.<\/p>\n

Upozorila je i na izostanak jasne granice prema istorijskom revizionizmu, uz konkretne primjere iz programa. \u201eImamo situaciju u kojoj mladi novinar u studiju postavlja pitanje da li je Pavle \u0110uri\u0161i\u0107 ratni zlo\u010dinac, a potom se lik Pavla Bulatovi\u0107a uvodi u javni diskurs bez adekvatnog konteksta i bez jasnog ukazivanja na njegovu odgovornost tokom devedesetih<\/em>\u201c, istakla je Nikoli\u0107, dodaju\u0107i i da to prolazi bez utvr\u0111ivanja profesionalne odgovornosti.<\/p>\n

Prema njenim rije\u010dima, RTCG o tim temama izvje\u0161tava bez potrebnog istorijskog i dru\u0161tvenog okvira, \u010dime se relativizuju \u010dinjenice i odgovornost. Ocijenila je i da RTCG-ov \u201eperfidan\u201c pristup obra\u010dunu s antifa\u0161isti\u010dkim naslje\u0111em dodatno naru\u0161ava ulogu Javnog servisa kao prostora objektivnog i odgovornog informisanja. Prvi korak u adekvatnom adresiranju ovakve situacije vidi u \u201eostavci generalnog direktora RTCG-a, kako bi ovaj medij bez hipoteke njegovih kontroverznih izbora<\/em>\u201c.<\/p>\n

* Maja Marinovi\u0107 i Nikola \u0110ura\u0161evi\u0107 su saradnici na programima CGO<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161tita profesionalnog integriteta, depolitizovano i stabilno finansiranje javnih emitera klju\u010dni su za kvalitetan rad javnih servisa, poruka je prvog panela \u201eUloga javnih emitera u savremenom medijskom pejza\u017eu\u201d na konferenciji \u201eKo ima mo\u0107 nad RTCG i kome ona treba da pripada?\u201c, koju je danas organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":445840,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-445837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=445837"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":445843,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445837\/revisions\/445843"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/445840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=445837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=445837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=445837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}