{"id":445783,"date":"2025-12-02T07:13:48","date_gmt":"2025-12-02T06:13:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=445783"},"modified":"2025-12-02T07:13:48","modified_gmt":"2025-12-02T06:13:48","slug":"evropa-pred-novim-ratom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/12\/02\/evropa-pred-novim-ratom\/","title":{"rendered":"Evropa pred novim ratom"},"content":{"rendered":"

Autor: Uro\u0161 Lipu\u0161\u010dek<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Evropski politi\u010dari ponovno – po tre\u0107i put u ne\u0161to vi\u0161e od sto godina – slijepo vode Evropu u novi rat.<\/p>\n

Nevjerovatno, ali istinito, sli\u010dno je pripremi za Prvi svjetski rat.<\/p>\n

Istorija se, u slu\u010daju Evrope, pokazuje kao lo\u0161a u\u010diteljica.<\/p>\n

Najnovija potvrda ove te\u017enje prema ratu je nedavni predlog Evropske komisije za takozvani ratni \u0160engen, koji bi omogu\u0107io prakti\u010dno kretanje preko evropskih granica njenih vojski prema Istoku, bez potrebe za saglasno\u0161\u0107u pojedinih dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p>\n

To je u suprotnosti s na\u010delom suvereniteta dr\u017eava \u010dlanica i temeljnim aktima Evropske unije.<\/p>\n

Prema rije\u010dima Kaje Kalas, visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:<\/p>\n

\u201eBrzo kretanje evropskih vojski klju\u010dno je za odbranu Evrope. Odbrambena spremnost u osnovi zavisi o tome mo\u017eete li svoje tenkove i trupe dopremiti tamo gdje vam trebaju, kada vam trebaju. Evropa se suo\u010dava s nevi\u0111enim bezbjednosnim prijetnjama. Argument za bolju vojnu mobilnost ne mo\u017ee biti jasniji.\u201c<\/p>\n

Diplomatiju – navodno njenu glavnu aktivnost – biv\u0161a estonska premijerka potpuno je zaboravila. \u201eRat, rat i pripreme za rat\u201c danas je slogan vode\u0107ih evropskih politi\u010dkih elita.<\/p>\n

U epicentru ovog razvoja ponovo su dvije najmo\u0107nije evropske zemlje: Njema\u010dka i Rusija.<\/p>\n

Upozorenje njema\u010dkog “gvozdenog kancelara” Ota fon Bizmarka, arhitekte evropske ravnote\u017ee snaga krajem 19. vijeka – neposredno prije Prvog svjetskog rata – zaboravljeno je: da mir u Evropi zavisi od stabilnih odnosa izme\u0111u Njema\u010dke i Rusije.<\/p>\n

Sada\u0161nji njema\u010dki ministar odbrane Boris Pistorius (\u010dovjek s ruskim imenom), \u010dija bi zemlja trebala imati najja\u010du vojsku u Evropi u roku od nekoliko godina, je najavio da bi Rusija ve\u0107 sljede\u0107e godine mogla odlu\u010diti napasti neke od najizlo\u017eenijih dr\u017eava NATO-a, a svakako do 2028. godine.<\/p>\n

Wall Street Journal je 26. novembra izvijestio da je prije dvije i po godine Njema\u010dka razvila tajni plan za rat s Rusijom.<\/p>\n

Uspjeh ove velike vojne operacije, kodnog naziva OPLAN Deu, s \u010dak 800.000 njema\u010dkih, ameri\u010dkih i drugih NATO vojnika, zavisio bi – prema dokumentu od 1200 stranica – od infrastrukture koja se sada intenzivno modernizuje. Vojnici se ubrzano pripremaju za rat.<\/p>\n

Na\u010delnik glavnog \u0161taba francuske vojske Fabien Mandon nedavno je, na op\u0161te ogor\u010denje javnosti, izjavio da Francuska \u201emora biti spremna prihvatiti gubitak svoje djece\u201c ako \u017eeli efikasno odvratiti rusku \u201eprijetnju\u201c.<\/p>\n

Povjerenik EU za odbranu Andrius Kubilius, rusofobni litavski politi\u010dar, dijeli ovo mi\u0161ljenje. Ukrajinu bi pretvorio u novu vojnu granicu, vjerovatno kako bi za\u0161titio Evropu od ruskog napada, ba\u0161 kao \u0161to se branila od turskih invazija u pro\u0161losti.<\/p>\n

To je jedan od slu\u017ebenih razloga za trenutnu militarizaciju EU i deklarirsno dugoro\u010dno naoru\u017eavanje Ukrajine.<\/p>\n

\n

Evropa mora pobijediti pod svaku cijenu<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Slu\u017ebena zapadna doktrina tvrdi da je Rusija izvr\u0161ila agresiju na Ukrajinu, \u010dime je flagrantno prekr\u0161ila me\u0111unarodno pravo i Povelju UN, a potpuno ignori\u0161e \u010dinjenicu da je rat posljedica \u0161irenja NATO-a na prostor biv\u0161eg Sovjetskog Saveza i grubo kr\u0161enje osnovnih prava rusofonog stanovni\u0161tva Ukrajine.<\/p>\n

Prema Bijeloj knjizi za evropsku odbranu \u2013 Spremnost 2030., objavljenoj u martu ove godine, budu\u0107nost Ukrajine temeljna je za budu\u0107nost Evrope u cjelini. Ishod rata bi\u0107e faktor koji \u0107e odrediti budu\u0107nost EU.<\/p>\n

Evropa zato mora pobijediti po svaku cijenu, prema mi\u0161ljenju Kalas i njene nadre\u0111ene Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije. Iz tog razloga, koalicija takozvanih \u201evoljnih evropskih dr\u017eava\u201c, predvo\u0111ena Velikom Britanijom, Njema\u010dkom i Francuskom, odbacila je mirovni plan od 28 ta\u010daka ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa, koji je – uprkos oklijevanju i \u010destim promjenama stava – kona\u010dno zaklju\u010dio da se rat u Ukrajini ne mo\u017ee dobiti i da bi mogao dovesti do nuklearnog sukoba izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Rusije.<\/p>\n

Nasuprot tome, vode\u0107e evropske dr\u017eave, uprkos tome \u0161to su u pro\u0161losti izgubile ratove od Rusije, insistiraju na nastavku rata u Ukrajini do gotovo nemogu\u0107e pobjede pod pretpostavkom da \u0107e Rusija u suprotnom napasti Europu.<\/p>\n

Trezvena osoba se pita u kojoj su mjeri takve tvrdnje realne i \u010dijim interesima slu\u017ee predvi\u0111anja o novom, tre\u0107em op\u0161tem evropskom ratu za ne\u0161to vi\u0161e od jednog vijeka? Odgovor je jasan: politi\u010darima koji su Evropu doveli u njenu sada\u0161nju gotovo beznadnu situaciju.<\/p>\n

Ali \u010dak i kad bi Rusija htjela napasti Zapadnu Evropu nedostaju joj resursi. Za po\u010detak, kre\u0107e se prema demografiji \u201estare\u0107eg dru\u0161tva\u201c: manje djece, vi\u0161e starijih osoba i smanjenje radne snage. Ukupna stopa fertiliteta od 1,41 djeteta po \u017eeni od 2024. godine jedna je od najni\u017eih u decenijama. Srednja dob u Rusiji je 42 godine.<\/p>\n

Znatno manji ekonomski i ljudski potencijal Rusije \u2013 145 miliona stanovnika u pore\u017eenju s otprilike 450 miliona stanovnika Evrope; nominalni BDP Rusije od oko 2 biliona dolara u pore\u0111enju s ukupnim BDP-om EU od otprilike 16-17 biliona dolara \u2013 ukazuje na to da Rusija o\u010dito ne mo\u017ee izvesti uspje\u0161an napad na dr\u017eave \u010dlanice NATO-a, \u010dak i kad bi to htjela.<\/p>\n

Drugi razlog je taj \u0161to samo evropske \u010dlanice NATO-a ve\u0107 izdvajaju otprilike 380\u2013420 milijardi dolara (2024.) za naoru\u017eanje, dok sve \u010dlanice NATO-a zajedno sa Sjedinjenim Dr\u017eavama izdvajaju 1,34\u20131,45 biliona ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n

Rusija je, uprkos tome \u0161to je u ratu, izdvojila samo oko 149 milijardi dolara za vojne tro\u0161kove u 2024. godini.<\/p>\n

Ruski predsjednik Vladimir Putin je pro\u0161le sedmice odbacio predvi\u0111anja o ruskom napadu na NATO kao “smije\u0161na” i ponudio da se to formalizuje paktom o nenapadanju.<\/p>\n

\u201eRusija ne namjerava napasti Evropu. Nama to zvu\u010di smije\u0161no, zar ne?\u201c, rekao je na konferenciji za novinare u Bi\u0161keku, Kirgistan. \u201eNikada nismo imali takve namjere. Ali ako \u017eele da se to formalizuje, u\u010dinimo to, nema problema.\u201c<\/p>\n

\n

Ekonomski udarac<\/h3>\n<\/blockquote>\n

\u017delja vode\u0107ih evropskih politi\u010dkih elita za nastavkom rata u Ukrajini dijelom je rezultat sistemskog propadanja EU kao demokratske institucije.<\/p>\n

EU do sada nije uspjela formulisati niti jednu mirovnu inicijativu za okon\u010danje rata u Ukrajini; \u0161tavi\u0161e, zbog potpuno jednostrane politike utjelovljene pogre\u0161nom strategijom 19 paketa sankcija protiv Rusije, suo\u010dava se sa sve ve\u0107om deindustrijalizacijom.<\/p>\n

Industrijska proizvodnja u Njema\u010dkoj, na primjer, pala je na nivo od prije 20 godina. Brojne tehnolo\u0161ke firme, posebno njema\u010dke, preseljavaju svoju proizvodnju u Sjedinjene Dr\u017eave, gdje su uslovi poslovanja znatno povoljniji.<\/p>\n

S cijenama energije koje su i do pet puta ve\u0107e za uvoz iz SAD u pore\u017eenju s ruskim, evropska industrija vi\u0161e ne mo\u017ee konkurisati na globalnom tr\u017ei\u0161tu, kojim sve vi\u0161e dominiraju kineske i druge uspje\u0161ne kompanije s globalnog Juga.<\/p>\n

Vode\u0107i evropski politi\u010dari, oslanjaju\u0107i se na zastarjeli model izvoza – \u0161to potvr\u0111uje i drasti\u010dan pad izvoza njema\u010dkih automobila u Kinu – vi\u0161e ne mogu pokrenuti novi razvojni ciklus.<\/p>\n

Zato su se okrenuli takozvanom ratnom kejnzijanizmu, temeljenom na ideji da vlade mogu stimulisati ekonomski rast pove\u0107anjem javne potro\u0161nje, \u0161to uklju\u010duje naoru\u017eanje.<\/p>\n

\n

Zavisno od ratne ekonomije<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Adolf Hitler slijedio je ovaj obrazac prije Drugog svjetskog rata; a u Sjedinjenim Dr\u017eavama posljedice Velike depresije uklonjene su samo brzim rastom ratne ekonomije.<\/p>\n

Tramp, u svojim nastojanjima da ostvari ciljeve pokreta MAGA, stoga nije slu\u010dajno naredio svim dr\u017eavama \u010dlanicama NATO-a da pove\u0107aju odbrambene izdatke na 5 posto BDP-a. Evropske politi\u010dke elite su bez otpora slijedile ovu naredbu kako bi, stvaranjem ratne atmosfere i visokih profita za industriju naoru\u017eanja, lak\u0161e ostale na vlasti.<\/p>\n

Budu\u0107i da proizvodnja oru\u017eja ne zavisi od tr\u017ei\u0161nih uslova – cijene odre\u0111uju proizvo\u0111a\u010di, a ne tr\u017ei\u0161te ili potro\u0161a\u010di – oru\u017eje postaje sve skuplje. To omogu\u0107ava najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima, na primjer u Sjedinjenim Dr\u017eavama, Njema\u010dkoj i drugim velikim evropskim proizvo\u0111a\u010dima oru\u017eja, da podstaknu ekonomski rast i privremeno zaustave ekonomski pad.<\/p>\n

U Njema\u010dkoj \u0107e ekonomdki rast ove godine biti manji od jedan posto tre\u0107u godinu zaredom.<\/p>\n

Stoga nije slu\u010dajno da Njema\u010dka i druge vode\u0107e evropske dr\u017eave nisu zainteresovane za prekid rata u Ukrajini, ve\u0107 za njegov nastavak, budu\u0107i da samo potpirivanjem napetosti mogu odr\u017eati ve\u0107i ekonomski rast temeljen prvenstveno na industriji naoru\u017eanja.<\/p>\n

U ve\u0107ini drugih industrijskih sektora, na primjer u nekada kultnoj evropskoj automobilskoj industriji, EU je ve\u0107 izgubila bitku s kineskim proizvo\u0111a\u010dima. Umjesto ulaganja finansijskih sredstava u istra\u017eivanje i razvoj u civilne svrhe, evropske dr\u017eave \u0107e prvenstveno finansirati vojna istra\u017eivanja.<\/p>\n

Ratni kejnzijanizam funkcioni\u0161e samo kratkoro\u010dno. To potvr\u0111uje i \u010dinjenica da je i ruski ekonomski rast po\u010deo padati. Isto \u0107e se dogoditi i u Evropi nakon nekoliko godina.<\/p>\n

\n

Razli\u010diti vo\u0111e<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Jedini izlaz iz ove krize je novo vo\u0111stvo na \u010delu najmo\u0107nijih evropskih zemalja i EU, koje brzo gube legitimnost zbog svog militarizma.<\/p>\n

Prema posljednjim evropskim anketama, francuskog predsjednika Emanuela Makrona podr\u017eava manje od 15 posto francuskih bira\u010da; premijera Kira Starmera manje od 20 posto Britanaca (pri \u010demu ga gotovo tri \u010detvrtine negativno ocjenjuje), a njema\u010dkog kancelara Frederika Merca, uprkos tome \u0161to je na du\u017enosti tek nekoliko mjeseci, podr\u017eava samo oko 25 posto Njemaca.<\/p>\n

U ove tri vode\u0107e evropske zemlje, koje se nalaze u ozbiljnim ekonomskim problemima, vjerovatno \u0107e do\u0107i do promjena vlasti u sljede\u0107oj godini ili dvije. To bi zna\u010dajno uticalo na politi\u010dku situaciju u Evropi.<\/p>\n

Sve militantnije politi\u010dke elite gube povjerenje javnosti. Nijedna evropska anketa ne pokazuje da javnost podr\u017eava rat ili ekstremnu militarizaciju.<\/p>\n

Vode\u0107a njema\u010dka opoziciona stranka, AfD, na primjer, zagovara prekid rata u Ukrajini, reformu sistemaa UN kako bi se odrazila promijenjena ravnote\u017ea snaga u svijetu i demokratsku reformu EU ili njema\u010dko povla\u010denje iz nje ako se to ne postigne.<\/p>\n

\n

Prvi evropski diktator<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Sli\u010dno tome, od politi\u010dke stvarnosti su odvojeni i (neizabrani – to treba naglasiti) vode\u0107i zvani\u010dnici EU. Najdrasti\u010dniji primjeri su fon der Lajen i Kalas, koje su najvatrenije zagovornice militarizacije.<\/p>\n

Predsjednica komisije je u svom govoru o stanju Unije u septembru ove godine najavila niz va\u017enih promjena u tom smjeru. Ako budu sprovedene, EU \u0107e postati autoritarna, centralizovana i militaristi\u010dka organizacija.<\/p>\n

Izme\u0111u ostalog, fon der Lajen je najavila postpeeno ukidanje na\u010dela jednoglasnosti u dono\u0161enju va\u017enih odluka EU (prvo u vanjskoj politici). Napu\u0161tanje ovog na\u010dela bio bi prvi zna\u010dajan korak prema formiranju federalne strukture EU, tj. ukidanju suvereniteta pojedinih dr\u017eava.<\/p>\n

Male dr\u017eave bile bi u izrazito podre\u0111enom polo\u017eaju, jer bi ve\u0107e zemlje s ve\u0107im stanovni\u0161tvom mogle same odlu\u010divati \u200b\u200bo politici EU. Ma\u0111arski premijer Viktor Orban tada bi bio samo glas koji vapi u pustinji.<\/p>\n

Fon der Lajen tako\u0111e sna\u017eno zagovara usvajanje ratnog \u0160engena. U tom slu\u010daju, dr\u017eave \u010dlanice mogle bi biti uvu\u010dene u ratove protiv svoje volje (Ma\u0111arska je ve\u0107 izjavila da ne\u0107e dopustiti vojni prolaz preko svoje teritorije radi potencijalnog sukoba s Rusijom).<\/p>\n

Ona se zala\u017ee za ve\u0107u integraciju evropske vojne industrije i – zbog rastu\u0107ih napetosti izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i EU – postepeno formiranje zajedni\u010dke evropske vojske.<\/p>\n

EU se transformi\u0161e iz politi\u010dke i ekonomske unije u vojni savez.<\/p>\n

Pod proklamovanom \u201epredano\u0161\u0107u demokratskoj otpornosti\u201c, koju je predsjednica komisije najavila u svom septembarskom obra\u0107anju, krije se ambicija uvo\u0111enja op\u0161te medijske cenzure. Mjere se kre\u0107u u tom smjeru, navodno usmjerene na sprje\u010davanje govora mr\u017enje ili dje\u010dje pornografije, a uklju\u010duju obveznu kontrolu e-po\u0161te i druge digitalne komunikacije na internetu.<\/p>\n

Vrhunac orvelovskog modela potpuno nadziranog dru\u0161tva je njen predlog o osnivanju centralne obavje\u0161tajne slu\u017ebe EU, svojevrsne \u201eevropske CIA\u201c, podre\u0111ene direkno njoj. Jasno je da fon der Lajen cilja da postane prva evropska diktatorka.<\/p>\n

Ona i njeni saradnici, uz podr\u0161ku i servilnost vode\u0107ih evropskih politi\u010dara, o\u010dito se pripremaju za uvo\u0111enje moderne evropske diktature sui generis. Zasad se u evropskim medijima malo raspravlja o tim alarmantnim pitanjima.<\/p>\n

\n

Raspadanje EU<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Razli\u010diti stavovi unutar EU o ratu u Ukrajini ipak sve vi\u0161e izlaze na povr\u0161inu.<\/p>\n

Ju\u017enosredozemni blok dr\u017eava, na primjer, ne podr\u017eava Poljsku i balti\u010dke dr\u017eave u eskalaciji napetosti s Rusijom; grupa srednjoevropskih zemalja – Ma\u0111arska, Slova\u010dka, a vjerovatno ubrzo nakon nedavnih izbora i \u010ce\u0161ka – odbacuje bezuslovne diktate Brisela; dok centralna grupa dr\u017eava, koju oli\u010davaju Njema\u010dka i Francuska, pokazuje mi\u0161i\u0107e u sukobu s Rusijom, dijelom zbog doma\u0107e politike.<\/p>\n

Namjera \u201ekoalicije voljnih\u201c da oduzme zaplijenjenu imovinu ruske centralne banke u Evropi dodatno produbljuje te podjele, jer bi sve dr\u017eave \u010dlanice EU, kao jamci, mogle biti pogo\u0111ene.<\/p>\n

Umjesto diplomatije, evropske dr\u017eave dr\u017ee se obrazaca koje su napustile tokom Hladnog rata.<\/p>\n

To potvr\u0111uje i \u010dinjenica da su dvije va\u017ene evropske organizacije marginalizovane: Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OESS) i Evropsko udru\u017eenje slobodne trgovine (EFTA).<\/p>\n

OESS je trebao da postane klju\u010dni igra\u010d u oblikovanju nove sigurnosne strukture mira u Evropi, a EFTA je uzorna organizacija koja promovi\u0161e sveobuhvatnu ekonomsku saradnju i nema ambiciju ds postatne nova nadnacionalna struktura – za razliku od EU pod sada\u0161njim vo\u0111stvom.<\/p>\n

EFTA \u0107e zasigurno biti potencijalna alternativa za dr\u017eave \u010dlanice EU koje se ne sla\u017eu s trenutnom centralisti\u010dkom i autokratskom orijentacijom EU. Protivrje\u010dnosti unutar EU \u0107e se poja\u010dati kada se prime nove \u010dlanice, jer \u0107e se subvencije postoje\u0107im \u010dlanicama – posebno u poljoprivredi i kohezijskim fondovima – znatno smanjiti.<\/p>\n

Postoji opasnost da \u0107e EU krenuti putem raspada, ba\u0161 kao i biv\u0161a Jugoslavija.<\/p>\n

Evropa, koja je bila dominantna svjetska sila gotovo pet vjkova, skliznula je na periferiju, iako elite koje je vode odbijaju to da priznaju. Ishod rata u Ukrajini nesumnjivo \u0107e uticati na EU<\/p>\n

Mir je u interesu Europe, Ukrajine i Rusije podjednako. Potpuna pobjeda ne\u0107e biti mogu\u0107a; ratni kejnzijanizam utica\u0107e i na Evropu i na Rusiju, \u0161to dokazuje postepeni pad ekonomskog rasta i u Rusiji, \u0161to mo\u017ee uzrokovati unutra\u0161nje napetosti.<\/p>\n

Rat \u0107e u nekom trenutku zavr\u0161iti, ali to ne zna\u010di da \u0107e mir prevladati. S obzirom na potpuno suprotne stavove obje zara\u0107ene strane, postoji velika vjerovatno\u0107a da \u0107e se zamrznuti sukob u Isto\u010dnoj Evropi razvijati dugo vremena. Mo\u017ee se rije\u0161iti samo dijalogom.<\/p>\n

Mir u Evropi nije mogu\u0107 bez saradnje svih sila. Isklju\u010denje Rusije i Njema\u010dke iz Pariske mirovne konferencije 1919. imalo je tragi\u010dne posljedice za cijeli svijet. Ponavljanje ove pogre\u0161ke moglo bi biti kobno.<\/p>\n

Dr Uro\u0161 Lipu\u0161\u010dek je slovena\u010dki novinar i istori\u010dar koji je bio dugogodi\u0161nji dopisnik RTV Slovenija iz UN, SAD i Kine. Bio je kandidat za Evropski parlament 2024. godine. Trenuta\u010dno je profesor na Univerzitetu Emuni (Euro-mediteranski univerzitet) u Piranu u Sloveniji. Autor je nekoliko knjiga i analiza o istoriji, me\u0111u kojima su Ave Wilson: SAD i preoblikovanje Slovenije u Versaju 1919.\u20131920. (2003.) i\u00a0 Sacro Egoismo: Slovenci u kand\u017eama Tajnog londonskog pakta iz 1915.\u00a0\u00a0 (2012.).<\/p>\n

Europa Ante Novum Bellum (Europe Before the New War)<\/a><\/p><\/blockquote>\n