{"id":44577,"date":"2007-02-23T11:56:41","date_gmt":"2007-02-23T11:56:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44577"},"modified":"2007-02-23T11:56:41","modified_gmt":"2007-02-23T11:56:41","slug":"treba-li-bih-ohr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/02\/23\/treba-li-bih-ohr\/","title":{"rendered":"Treba li BiH OHR?"},"content":{"rendered":"<p>U poku&scaron;aju provo\u0111enja ustavnih promjena uloga me\u0111unarodne zajednice nije izvedena na na\u010din koji to zaslu\u017euju ustavne promjene kao najva\u017enija reforma u procesu integracije BiH u EU.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: IFIMES<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Kada je nakon \u010detverogodi&scaron;njeg rata i razaranja dru&scaron;tvenog, demografskog i dr\u017eavnog tkiva Bosne i Hercegovine, uslijedilo odlu\u010dnije anga\u017eovanje me\u0111unarodne zajednice, stvorena je nada za mir i evropsku politi\u010dku budu\u0107nost dr\u017eave Bosne i Hercegovine. Osnova mirovnog politi\u010dkog rje&scaron;enja, a time i zaustavljanje rata, oblikovana je 1994. i 1995. godine unutar Kontaktne grupe koju \u010dine vode\u0107e svjetske sile: SAD, Ruska Federacija, Velika Britanija, Francuska i Njema\u010dka. Liderstvo u oblikovanju mirovnog rje&scaron;enja, u obliku Daytonskog mirovnog sporazuma tokom 1995. godine, imala je administracija SAD.<\/p>\n<p>Na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma iz novembra 1995. godine je: <\/p>\n<ul>\n<li>&Oslash; Zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini;<\/li>\n<li>&Oslash; Potvr\u0111en i oja\u010dan me\u0111unarodno-pravni subjektivitet dr\u017eave Bosne i Hercegovine; <\/li>\n<li>&Oslash; Uspostavljena entitetska unutra&scaron;nja organizacija.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Specifi\u010dnost Daytonskog mirovnog sporazuma jeste u tome, da su osigurane me\u0111unarodne vojne i civilne snage sa jasnim ovla&scaron;tenjima za njegovu implementaciju.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>Proces provo\u0111enja Daytonskog mirovnog sporazuma, a posebno izgradnje samoodr\u017eive dr\u017eave Bosne i Hercegovine u miru, ima internacionalnu dimenziju. Internacionalizacija bosanskog pitanja podrazumijeva veliku odgovornost me\u0111unarodne zajednice za ishod procesa internacionalizacije. Postavlja se pitanje koji je mogu\u0107i ishod tog procesa?<\/p>\n<p>Zasigurno to nije etni\u010dka podjela dr\u017eave Bosne i Hercegovine i njen nestanak kao geopoliti\u010dkog subjekta u Evropi. Takav ishod bi zna\u010dio podr&scaron;ku Karad\u017ei\u0107evom projektu genocida nad Bo&scaron;njacima i Hrvatima u BiH.Treba se podsjetiti, da je vode\u0107a ideja u ratnom razaranju BiH bila etni\u010dka podjela BiH. Zbog ove ideje su izvedeni nasilni progoni stanovni&scaron;tva, oko 2,2 miliona bosanskohercegova\u010dkih gra\u0111ana i po\u010dinjen zlo\u010din nad civilnim stanovni&scaron;tvom. <\/p>\n<p>I po\u017eeljni i mogu\u0107i, a i strate&scaron;ki ishod internacionalizacije bosanskog pitanja sadr\u017ean je u zasnivanju, izvo\u0111enju i dovo\u0111enju do kraja istorijskog poduhvata integracije dr\u017eave Bosne i Hercegovine u EU i NATO. Sa postizanjem prijema Bosne i Hercegovine u evroatlantsku strukturu: EU i NATO dokida se mogu\u0107nost etni\u010dke podjele Bosne i Hercegovine. Dokida se istovremeno i mogu\u0107nost dominantnog politi\u010dkog uticaja na upravljanje Bosnom i Hercegovinom od stranaka izvedenih na etni\u010dkoj osnovi. Ali, isto tako dokida se mogu\u0107nost diskriminacije gra\u0111ana na etni\u010dkoj i svakoj drugoj osnovi.<\/p>\n<p>U &scaron;irem istorijskom kontekstu postdaytonsko vrijeme za Bosnu i Hercegovinu javlja se kao vrijeme postratne obnove. Zatim se javlja kao vrijeme u kome dr\u017eava Bosna i Hercegovina pravi svoje korake prema EU u okviru procesa stabilizacije i pridru\u017eivanja.&nbsp; <\/p>\n<p>Potom se ide u susret vremenu koje se ozna\u010dava kao vrijeme kandidovanja Bosne i Hercegovine za prijem u \u010dlanstvo&nbsp; EU i NATO.<\/p>\n<p>Uzimaju\u0107i ovo vremensko razdoblje uslovno je vidljivo, da se unutar postdaytonskog vremena potro&scaron;ilo 11 godina za proces nu\u017ene postratne obnove i ispunjenje uslova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju sa Komisijom Evropske unije (potpisivanje ovog sporazuma predvi\u0111a se do kraja prvog tromjese\u010dja 2007. godine, zapravo uslijedi\u0107e nakon reforme policije). <\/p>\n<p>Za&scaron;to vrijeme od zavr&scaron;etka rata 1995. godine do mogu\u0107eg vremena prijema u \u010dlanstvo EU i NATO posmatramo u tri razdoblja? Najvi&scaron;e zato &scaron;to prethodna dva razdoblja: a) postratna obnova i b) stvaranje uslova za potpisivanje sporazuma o pridru\u017eivanju i stabilizaciji jeste ve\u0107 pro&scaron;lo. Iz tog vremena slijede nezaobilazne pouke.<\/p>\n<p>&Scaron;ta su glavne pouke? Koje su nau\u010dene lekcije o provedenim reformama i ulozi OHR-a (Office of the High Representative and EU Special Representative) u tome? <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ima ih vi&scaron;e: <\/p>\n<ul>\n<li>&Oslash; Me\u0111unarodna zajednica je posredstvom institucije visokog predstavnika imala glavnu mo\u0107 u realizaciji procesa po\u010detne postratne obnove. Me\u0111unarodna zajednica je bila lider u stvaranju uslova za slobodu kretanja gra\u0111ana za prve postratne izbore, u doniranju finansijskih sredstava za obnovu &scaron;kola, vodovoda, mostova i sl. Bila je lider i po\u010detnom procesu ostvarivanja prava na povratak izbjeglica i raseljenih osoba. <\/li>\n<li>&Oslash; Na izborni proces me\u0111unarodna zajednica je gledala formalno: va\u017eno je da se izbori odvijaju u miru. Manje je va\u017eno &scaron;to se pod okriljem mo\u0107i me\u0111unarodne zajednice u postratnom vremenu zanovio strana\u010dki pluralizam na etni\u010dkoj osnovi u izborima 1996., zatim i u izborima 1998. godine i kasnije. Istorijski se ve\u0107 potvrdilo da etni\u010dki pluralizam u Bosni i Hercegovini ne proizvodi nu\u017eni konsensus za upravljanje razvojem suverene dr\u017eave (u to vrijeme du\u017enost visokog predstavnika obavljali su Carl Bild i Carlos Westendorp).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Razdoblje u pravljenju prvog koraka za ulazak u proces integracije u evropske institucije zapo\u010dinje sa prijemom Bosne i Hercegovine u Vije\u0107e Evrope 2002. godine. Sa \u010dinom prijema Bosne i Hercegovine u Vije\u0107e Evrope podstaknut je proces reformi koje omogu\u0107uju ispunjavanje uslova za integraciju BiH u EU.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U nizu reformi poseban zna\u010daj imaju ove: <\/p>\n<ul>\n<li>&Oslash; Dono&scaron;enje Amandmana na ustave entiteta o ravnopravnosti bosanskohercegova\u010dkih naroda na cijelom prostoru u BiH, 2002. godine (ovim je ukinuta diskriminacija gra\u0111ana na etni\u010dkoj osnovi);<\/li>\n<li>&Oslash; Uspostava dr\u017eavne grani\u010dne slu\u017ebe;<\/li>\n<li>&Oslash; Pro&scaron;irenje strukture i promjene u organizaciji Vije\u0107a ministara BiH: (od \u010detiri ministarstva 1996. godine do devet ministarstava 2005. godine).<\/li>\n<li>&Oslash; Integracija entitetskih carinskih slu\u017ebi u jedinstven sistem;<\/li>\n<li>&Oslash; Integracija entitetskih vojski u jedinstvene oru\u017eane snage;<\/li>\n<li>&Oslash; Uspostavljanje javnog radiotelevizijskog sistema BiH;<\/li>\n<li>&Oslash; Reforma sudstva;<\/li>\n<li>&Oslash; Uspostavljanje uprave za indirektno oporezivanje;<\/li>\n<li>&Oslash; Reforma struktura bezbjednosti i policijskih snaga u BiH.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ove reforme su zapo\u010dete i najve\u0107im dijelom izvedene u vremenu mandata visokih predstavnika Wolfganga Petrischa i Paddy Ashdowna. Sve ove reforme izvedene su posredstvom uticaja OHR-a ili privremenim odlukama o progla&scaron;enju zakona za koje nije bilo saglasnosti vladaju\u0107ih stranaka u parlamentu BiH. Nedovr&scaron;ena reforma policijskih snaga do\u010dekala je mandat visokog predstavnika Christiana Schwarza-Schillinga. Tokom 2005. i 2006. godine zapo\u010dela je i reforma ustavnog ustrojstva. Usagla&scaron;eni paket promjena ustava BiH u aprilu 2006. godine, nije dobio dvotre\u0107insku ve\u0107inu. Iako je me\u0111unarodna zajednica bila uklju\u010dena u izvo\u0111enje ustavnih promjena, one nisu uspjele. Zapravo, amandmani na ustav BiH su razotkrili duboku podijeljenost politi\u010dkih stranaka u pitanju obuhvata i sadr\u017eine ustavnih promjena. Ali, poku&scaron;aj usvajanja amandmana na ustav BiH razotkrio je i odsustvo koordinacije i neujedinjenost institucija me\u0111unarodne zajednice ovla&scaron;tenih za provo\u0111enje Daytonskog mirovnog sporazuma. <\/p>\n<p>U poku&scaron;aju provo\u0111enja ustavnih promjena uloga me\u0111unarodne zajednice nije izvedena na na\u010din koji to zaslu\u017euju ustavne promjene kao najva\u017enija reforma u procesu integracije BiH u EU. Postavlja se pitanje za&scaron;to? Sa stajali&scaron;ta postizanja strate&scaron;kog cilja politi\u010dkog razvitka dr\u017eave BiH u postdaytonskom periodu: prijem u \u010dlanstvo EU &#8211; ustavne promjene se javljaju i kao najslo\u017eenija i kao najva\u017enija reforma. Ona se ne mo\u017ee izvesti unutar bosanskohercegova\u010dkih vladaju\u0107ih politi\u010dkih stranaka bez anga\u017eovanja me\u0111unarodne zajednice i OHR-a. Pogotovo se ne mo\u017ee izvesti u drugoj fazi promjena ustava BiH, koje podrazumijevaju ja\u010danje lokalnih vlasti i uspostavu regionalne strukture BiH, kao sredi&scaron;njeg nivoa organizacije vlasti. U pitanju ustavnog ustrojstva politi\u010dke stranke su suprotstavljene. Nespremne su na promjene i izgradnju konsensusa o promjenama ustava BiH. <\/p>\n<p>&Scaron;ta je mogu\u0107e predlagati za strategiju me\u0111unarodne zajednice u pitanju ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini?<\/p>\n<p>Ustavna reforma je najva\u017enija pretpostavka za izvo\u0111enje procesa kandidovanja i prijema Bosne i Hercegovine u \u010dlanstvo EU i NATO.<\/p>\n<p>Postoje dva mi&scaron;ljenja o gledanju na va\u017enost ustavnih promjena za izvo\u0111enje integracije Bosne i Hercegovine u EU. Prvo mi&scaron;ljenje ne tretira ustavnu reformu kao preduslov za sticanje statusa kandidata za prijem u \u010dlanstvo EU. Drugo mi&scaron;ljenje zagovara stajali&scaron;te po kome su promjene ustava BiH jedan od va\u017enih uslova za odvijanje procesa integracije BiH u EU, i u tome posebno u sticanju statusa kandidata za prijem u \u010dlanstvo EU.<\/p>\n<p>Drugo mi&scaron;ljenje podrazumijeva ovla&scaron;tenje i obavezu me\u0111unarodnoj zajednici &#8211; dakle OHR-u, da podsti\u010de i koordinira cijeli proces ustavnih promjena kao najva\u017enije reforme na putu do \u010dlanstva u EU. <\/p>\n<p>Radi se o tome da reforma ustava Bosne i Hercegovine omogu\u0107uje uspostavu moderne i na evropskoj liberalno-demokratskoj tradiciji zasnovane dr\u017eavne strukture Bosne i Hercegovine, strukture koja bi bila efikasna, racionalna i oslobo\u0111ena od blokada u procesu dono&scaron;enja zakona u parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH. Takva reforma podrazumijeva dokidanje dominacije etni\u010dkog principa u politi\u010dkom ustrojstvu dr\u017eave BiH. Istovremeno, reforma ustava BiH ne isklju\u010duje princip ustavne ravnopravnosti naroda i za&scaron;titu ravnopravnosti preko institucije doma naroda u zakonodavnoj vlasti. <\/p>\n<p>Bez promjene ustavnog ustrojstva Bosna i Hercegovina \u0107e unutar parlamentarne strukture izabrane 2006. godine biti izlo\u017eena novim silnicama, koje vode etni\u010dkoj podjeli zemlje. Radi se o dvije politi\u010dke opcije u parlamentarnoj ve\u0107ini. <\/p>\n<p>&nbsp;Jedna zagovara federalizaciju Bosne i Hercegovine &scaron;to zna\u010di formiranje federalnih jedinica na etni\u010dkoj osnovi. Bile bi to jednoetni\u010dki zaokru\u017eene teritorijalne cjeline. Ovu opciju zagovara Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSDS) Milorada Dodika. U ovakvom rje&scaron;enju Bosna i Hercegovina bi u vremenu od jedne decenije zavr&scaron;ila, ne u \u010dlanstvu EU, ve\u0107 u etni\u010dkoj podjeli i potpunoj destrukciji dr\u017eave. <\/p>\n<p>Druga politi\u010dka opcija koju predstavlja Stranka za BiH (SzBiH) Harisa Silajd\u017ei\u0107a, zagovara Bosnu i Hercegovinu bez entiteta sa sna\u017enom centralnom vla&scaron;\u0107u izvedenom na principu gra\u0111anskog subjektiviteta. Ova opcija se, uslijed nepostojanja me\u0111ustrana\u010dkog povjerenja, predstavlja kao unitarna sa dominacijom ve\u0107inskog bo&scaron;nja\u010dkog naroda. Hrvatske stranke su podijeljene u pogledima na ustavnu reformu i to pogoduje produbljavanju neslaganja u koncepcijama bo&scaron;nja\u010dkih i srpskih stranaka. Opoziciona i multietni\u010dka Socijaldemokratska partija BiH (SDP) ima optimalan koncept ustavnog ustrojstva bih (koncept koji preferira ravnote\u017eu gra\u0111anskog i etni\u010dkog principa), ali nema mo\u0107 u parlamentarnoj skup&scaron;tini Bosne i Hercegovine. <\/p>\n<p>Prestanak rada visokog predstavnika me\u0111unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u uslovima politi\u010dke suprotstavljenosti stranaka koje \u010dine ve\u0107inu u parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH, u razdoblju 2006. &#8211; 2010. godina, zna\u010dilo bi ohrabriti snage dezintegracije i etni\u010dke podjele BiH.<\/p>\n<p><strong>Z A K L J U \u010c N I&nbsp;&nbsp;&nbsp; P R I J E D L O Z I :<\/strong><\/p>\n<p>1) Ustavnu reformu kao najslo\u017eeniju u procesu integracije dr\u017eave Bosne i Hercegovine u EU nije mogu\u0107e izvesti bez posredovanja i uticaja me\u0111unarodne zajednice preko institucije OHR-a;<\/p>\n<p>2) Zbog va\u017enosti ustavne reforme, ovu reformu valja tretirati kao jednim od uslova za kandidovanje BiH u \u010dlanstvo EU. Ovakav tretman ustavne reforme mo\u017ee definisati Vije\u0107e za implementaciju mira (PIC). Definisanjem ustavne reforme kao va\u017enog segmenta provo\u0111enja Daytonskog mirovnog sporazuma, defini&scaron;e se i okvir ovla&scaron;tenja OHR-a u predstoje\u0107em vremenu koje bi bilo ograni\u010deno;<\/p>\n<p>3) Zna\u010daj ustavne reforme zahtijeva produ\u017eetak anga\u017eovanja me\u0111unarodne zajednice, putem institucija OHR-a ili specijalnog predstavnika EU, sa ovla&scaron;tenjima za provo\u0111enje ustavne reforme. Sa provedenom ustavnom reformom dr\u017eava Bosna i Hercegovina bi dobila osnove za uspje&scaron;no funkcionisanje i stabilnu dr\u017eavnu strukturu kao pretpostavku uspje&scaron;nog socijalnog, ekonomskog i politi\u010dkog razvoja;<\/p>\n<p>4) Zbog postojanja silnica za etni\u010dku podjelu BiH i geopoliti\u010dkih silnica u okru\u017eenju Bosne i Hercegovine, a koje negativno uti\u010du na stabilan dru&scaron;tveni razvoj Bosne i Hercegovine, me\u0111unarodna zajednica bi olak&scaron;ala i sebi i gra\u0111anima Bosne i Hercegovine ako bi u odgovornosti za politi\u010dku budu\u0107nost Bosne i Hercegovine ustanovila politi\u010dko stajali&scaron;te o nu\u017enosti ubrzanog prijema BiH u \u010dlanstvo NATO-a i EU s ciljem u\u010dvr&scaron;\u0107enja mira u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu. Mo\u017eda bi postizanje \u010dlanstva u NATO savezu, do 2009. godine, na temelju provedenih reformi oru\u017eanih snaga, ubrzalo i omogu\u0107ilo prijem BiH u \u010dlanstvo EU do 2012. godine.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>Na ovaj na\u010din me\u0111unarodna zajednica bi imala valjanu izlaznu strategiju unutar istorijskog poduhvata internacionalizacije bosanskog pitanja, koje se svodi na sljede\u0107e: cjelovita i suverena dr\u017eava Bosna i Hercegovina u statusu \u010dlanice EU i NATO-a.<\/p>\n<p>Ljubljana, 23 .februara\/velja\u010de 2007<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U poku&scaron;aju provo\u0111enja ustavnih promjena uloga me\u0111unarodne zajednice nije izvedena na na\u010din koji to zaslu\u017euju ustavne promjene kao najva\u017enija reforma u procesu integracije BiH u EU.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44577","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44577"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44577\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}