Otvoreno pismo jednog Bokelja Predsjedniku dr\u017eave, gospodinu Filipu Vujanovi\u0107u<\/p>\n
Pi\u0161e: Lazar Seferovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Uvazeni Predsjedni\u010de,<\/p>\n Ako je u zemljama gradjanske demokracije, gradjanin stub društva, onda moja malenkost koristi to pravo da Vam se javno obrati, posebno kada zaka\u017eu institucije sistema, na koje se Vi s pravom pozivate.<\/p>\n Drugi je razlog što ste Vi Prvi medju svojim gradjanima, a rekao bih, danas va\u017ean primjer neokrnjenog moralnog digniteta u sferi vrhova vlasti u Crnoj Gori.<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, danas, poslije više od 50 godina postojanja \u010duvenog "Jalovišta" u Mojkovcu, dr\u017eava Crna Gora nastoji da uz finansijsku pomo\u0107 Evrope isto sanira, i zaštiti gradjane i prirodu, uvidjaju\u0107i da to nije "lokalni problem" samo Mojkovca, ve\u0107 teška "ekološka rana" Crne Gore i Evrope.<\/p>\n Istovremeno resorno ministarstvo Vlade Crne Gore odobrava podizanje Terminala silosa za rasuti cement u luci Zelenika, u srcu Boke Kotorske, jednom od najljepših zaliva svijeta.<\/p>\n Tako rizikuje otvaranje novog "jalovišta" u Crnoj Gori sa objašnjenjem da je to "lokalni problem" opštine Herceg Novi.<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, ako je Terminal silosa za rasuti cement u Zelenici dr\u017eavni strateški interes i projekat onda gradjanima treba objasniti koji su krajnji ciljevi i namjera. Mo\u017eda, kako ka\u017eu, za izgradnju hidroelektrane "Buk Bijela" na rijeci Tari? Li\u010dno sumnjam, jer je svijet (UNESCO) odbranio rijeku Taru, "suzu Evrope", od sopstvene dr\u017eave. Pitam se onda koji su to "viši interesi" resornog ministarstva Vlade Crne Gore, ako i sam ministar turizma u javnoj izjavi (dnevnik, Vijesti 8.1.2007), kaze: "Turizmu ne trebaju silosi". Kome onda trebaju, ako ih nema ni u Prostornom planu strategije razvoja Crne Gore (u Nacrtu), Prostornom planu Crnogorskog primorja (u Nacrtu), Katastru zagadjiva\u010da obale i mora JP "Morskog dobra" (u Nacrtu), Generalnom urbanisti\u010dkom planu opštine Herceg Novi i Detaljnom urbanisti\u010dkom planu Zelenike. Staviše, Master plan strategije razvoja turizma do 2020 godine (koji je usvojen 2001. godine, Boku Kotorsku tretira kao jedinstvenu turisti\u010dku regiju i opredjeljuje za visoki turizam, gdje se \u010dak tra\u017ei i izmještanje zagadjiva\u010da, kao sto su skladište nafte u Lipcima, Brodogradilišta i industrije, flote Ratne mornarice i "Luke cementa" za koju autori, vrhunski njema\u010dki eksperti misle da se ve\u0107 nalazi u Zelenici.<\/p>\n Prilikom nedavne posjete, glavni autor Master plana strategije razvoja turizma do 2020. godine, gospodin Johan Fridrih Engel, na poziv gradjana Zelenike i gradona\u010delnika Herceg Novog, Dejana Mandi\u0107a, kao i svih odbornika SO H.Novi, bio je prijatno iznenadjen da tih silos cementa još nema, rekavši da im tu i nije mjesto. <\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, Bokelji su od pamtivijeka kroz svoju burnu istoriju spoznali sva dobra i zla koja su ih snalazila od drugih, zato su nau\u010dili da se \u010duvaju "Danajaca koji darove nose". Ali isto tako, kao civilizovani gradjani znaju i da opraštaju onom posljednjom Hristovom porukom: "Oprosti im, Bo\u017ee, ne znaju sta \u010dine".<\/p>\n Godine 2002. kao i danas 2007., resorno ministarstvo Vlade Crne Gore oglušilo se na konsenzusni stav odbornika SO H.Novi i proteste gradjana H.Novoga i Boke. Pravne manjkavosti i nedosljednosti pojedinih saglasnosti cijele dokumentacije, nijesu predmet mog razmatranja kao ni interesi investitora.<\/p>\n Gospodine predsjedni\u010de, svi znaju da to nije "lokalni problem" mjesta Zelenike, ve\u0107 mogu\u0107i evropski problem, kao i primjer "Jalovišta" u Mojkovcu.<\/p>\n Sve to najbolje ukazuje u šta se upuštamo "zabadaju\u0107i otrovni trn u zdravo tkivo": stambeno naselje koje se nalazi na udaljenosti od 50 metara; osnovna skola na 80m; izvorište pitke vode Opa\u010dica na 500m; Vojna bolnica Meljine na 1100m (pretpostavlja se da su zbog Silosa za rasuti cement, švedski investitori, prije 6 mjeseci odustali od tendera za kupovinu ove bolnice). Tu je i \u010duveni Manastir Savina, kao i projektni kompleks za visoki turizam "Lazaret" u Meljinama, kako stoji u Master planu, na 400m udaljenosti. Da ne govorimo o pejzašnoj i ambijentalnoj devastaciji mora, kopna i zelenila u Boki Kotorskoj.<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, Poslovodstvo i direktor Luke Bar, javno, preko sredstava informisanja, tra\u017ee da taj pretovar bude u njihovoj luci "koja jedina u Crnoj Gori ispunjava tehni\u010dko-tehnološke, ekološke , stru\u010dne i organizacione uslove i koja radi po normativima i standardima koji ispunjavaju najstro\u017eije svjetske kriterije (dnevnik Vijesti od 10.1.2007 i dnevnik Dan od 12.1.2007).<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, osje\u0107am moralnu obavezu da Vas ukratko upoznam kako je Zelenika od nekada "mo\u010dvarnog mjesta", postala po\u010detkom 20 vijeka prvo turisti\u010dko mjesto na Ju\u017enom Jadranu (uz Dubrovnik), gdje \u0107e se 1902 otvoriti prvi moderni hotel sa medjunarodnim rejtingom, i gdje \u0107e skoro pola vijeka dolaziti odabrana klijentela iz \u010ditave Evrope. To je bilo djelo poznate budimpestanške porodice Antala Madjara, koji je nakon traganja za najljepšom zelenom oazom na Jadranu, od Splita do Ulcinja, našao taj kutak u Zelenici. Ali prije podizanja hotela "Hotel na zelenoj pla\u017ei", Antal Madjar, znaju\u0107i da je pri kraju projekat \u017eeljezni\u010dke pruke Sarajevo-Boka Kotorska sa zadnjom stanicom u Meljinama, kilometar zapadno od Zelenike, uputio se pravo u Be\u010d, u resorno Ministarstvo saobra\u0107aja, sa molbom da ta \u017eeljezni\u010dka pruga završi u Zelenici kako bi sanirali dio mo\u010dvarnog terena i zaštitili gradjane i njihovo zdravlje. Ova molba je "stigla" i do cara Franja Josipa, jer je dodatni finansijski prora\u010dun bio visok: trebalo je probiti tunel, nasuti prostor za \u017eeljezni\u010dku stanicu i izgraditi veliko pristanište. (Danas je \u0106aba Madjar, unuk Antala Madjara, po\u010dasni konzul Madjarske u Crnoj Gori.) <\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, zar nije ovaj primjer iz istorije Boke sa po\u010detka 20. vijeka, ili preciznije 1901. godine, kad je realizovan, pou\u010dan i sada na po\u010detku 21. vijeka. Bokelji su mnoge istorijske \u010dinjenice i dobra i zla nastavljali da pamte kroz svoja mnogobrojna predanja i legende.<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, danas više nego ikada, u burnoj istoriji Crne Gore za njen opstanak i budu\u0107nost, aktuelna je poznata izreka Starih Rimljana; "Ubi bene, ibi patria", (Gdje (mi) je dobro, tu je (moja) domovina).<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, iako je izgradnja Terminala silosa za rasuti cement u Zelenici klasi\u010dan primjer kardinalnih propusta institucija sistema, ipak nijesmo ostali usamljeni. Tu je Zavod za biologiju mora, brojne NVO Crne Gore, svi odbornici SO H.Novi u prethdnom i današnjem sazivu, autori Master plana, turisti\u010dka privreda, institucije zdravlja, kulture i ukupnog javnog \u017eivota H.Novog i Boke Kotorske.<\/p>\n Gospodine Predsjedni\u010de, iskreno se pitam da li i Vi u ovakvim okolnostima mo\u017eete nešto u\u010diniti. Zato o\u010dekujem, bar Vašu moralnu podršku i saosje\u0107anje sa \u017eiteljima moje rodne Zelenike, H.Novog i Boke Kotorske. Pozivam Vas i u njihovo ime da nas posjetite i budete s nama kao Predsjednik svih gradjana, jer nam je u ovom trenutku mo\u017eda jedina nada da vaša moralna podrška mo\u017ee promijeniti tok sudbine svih gradjana Boke Kotorske i njihovih budu\u0107ih generacija. Njegoš se, prije 150 godina, okru\u017een neda\u0107ama, obratio Evropi rije\u010dima: "Da je idje ikoga u svijetu da po\u017eali k'a da bi pomog'a".<\/p>\n Sa uva\u017eavanjem, <\/p>\n Prof. Lazar Seferovi\u0107, Herceg Novi, Setalište 5 Danica 18,<\/p>\n Herceg Novi, 13. februar 2007.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Otvoreno pismo jednog Bokelja Predsjedniku dr\u017eave, gospodinu Filipu Vujanovi\u0107u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44575","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44575"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44575\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}