{"id":44574,"date":"2007-01-30T19:54:07","date_gmt":"2007-01-30T19:54:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44574"},"modified":"2007-01-30T19:54:07","modified_gmt":"2007-01-30T19:54:07","slug":"lustracija-nece-rijesiti-makedonske-probleme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/01\/30\/lustracija-nece-rijesiti-makedonske-probleme\/","title":{"rendered":"Lustracija nece rijesiti makedonske probleme"},"content":{"rendered":"<p>Eliminacija dousnika na nizim nivoima starih tajnih sluzbi umjesto njihovih sefova nije ni pravicna, niti je korisna<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Iso Rusi\/Balkan insajt*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ove nedjelje Makedonija cini pokusaj da eliminise dousnike bivse sluzbe bezbjednosti iz javnog zivota pomocu nacrta zakona koji namece nove uslove onima koji zele da se prijave za posao u drzavnoj sluzbi. <\/p>\n<p>Poslanici kazu da su stare strukture tajne policije imale razarajuce dejstvo na zivot u zemlji, doprinoseci mnogim neuspjesima u procesu tranzicije, ukljucujuci vece siromastvo, kriminalne privatizacije i nedovoljno razvijen politicki pluralizam. <\/p>\n<p>Dok poslanici krive zaostale elemente bivseg komunistickog sistema za ove probleme, odnosno &quot;dousnike&quot; na nizim nivoima, nema ni rijeci o odgovornosti onih koji su ih ideoloski mobilisali, organizovali i koristili njihove podatke za istrage, premlacivanja i psiholosko maltretiranje. <\/p>\n<p>Ti ljudi se ne pominju u ovom nacrtu zakona, sto zapravo znaci da ce biti amnestirani. Time se podsticu sumnje da ce istinska lustracija u Makedoniji biti, u stvari, nemoguca jer bi je sprovodili isti oni ljudi koji bi trebalo da se nadju na udaru lustracije. <\/p>\n<p>Postoji rizik da ostale kategorije takvih ljudi nece nikada biti otkrivene jer &#8211; kako su to mnogi bivsi policijski zvanicnici priznali &#8211; dosijei mnogih saradnika tajnih sluzbi su vec unisteni. <\/p>\n<p>Argument zakonodavca da su jedini krivci za situaciju u kojoj se zemlja nalazi &quot;rasireni pipci tajnih mreza saradnika tajne politicke policije olicene u drzavnim sluzbama bezbjednosti&quot; zvuci apsurdno. <\/p>\n<p>Niko ne moze ocekivati prociscavanje makedonskog sistema ako ce se na meti samo naci &quot;krtice&quot; u ovim mrezama, a pogotovo ako ce ljudi koji su organizovali i vodili ove mreze izbjeci citav proces. <\/p>\n<p>Slabosti sadasnjeg predloga znace da ce se osnaziti upravo oni procesi kojima bi se trebalo suprotstaviti, sto je u suprotnosti sa proklamovanim zeljama predlagaca, jer ce ljudi koji su, zapravo, odgovorni za problematicnu makedonsku tranziciju izbjeci lustraciju. <\/p>\n<p>To je propustena sansa jer zemlji je sada potrebna istinski lustracioni proces usmjeren na uklanjanje svih onih koji su iskoristili svoju poziciju da naruse ljudska prava i stvore atmosferu straha u kojoj su osnovna prava i slobode uskraceni. <\/p>\n<p>U nacrtu predloga se kaze da su preostali elementi bivseg sistema koristili teskoce u vezi sa procesom sticanja nezavisnosti i izgovore u vezi sa ocuvanjem nacionalne bezbednosti da bi preneli drzavni kapital u privatne ruke na nedemokratski nacin, kreirajuci time novi ekonomski i drustveni poredak koji ne odgovara potrebama jedne demokratije u razvoju. <\/p>\n<p>Predlozeni zakon ide cak i dalje okrivljujuci mali broj agenata tajne sluzbe za probleme zemlje s albanskom manjinom, tvrdeci da je neuspjeh u obezbjedjivanju istinske jednakosti unutar zajednice &quot;uticao na demokratski proces i izazvao nestabilnost&quot;, koja je, dodaju oni, &quot;jedan od razloga za etnicki sukob 2001. godine&quot;. <\/p>\n<p>&quot;Sitne ribe&quot; ce najzad optuziti i za &quot;pauperizaciju, ogromnu nezaposlenost, visoki nivo korupcije i bujanje organizovanog kriminala, neefikasnost i svjesni otpor ulasku stranog kapitala&quot;. <\/p>\n<p>Tesko je povjerovati da se bilo koja razumna osoba protivi ideji da bi se nase postkomunisticko drustvo trebalo osloboditi svih onih koji su u ime prethodnih ideologija, ili zbog novca, razarali zivote ili karijere drugih ljudi.&nbsp; <\/p>\n<p>Helsinski komitet za ljudska prava Republike Makedonije, koji je nedavno objavio jednu ekspertsku analizu, nije protiv tog procesa. <\/p>\n<p>Ipak, komitet takodje vjeruje da je predlozeni zakon u suprotnosti s Ustavom i drugim zakonima, te da ne uzima u obzir negativno iskustvo drugih zemalja s ovom vrstom zakona, poput onih u istocnom bloku, gdje se pokazalo da je lustracija nedjelotvorna iz razlicitih razloga kao i da je suprotna osnovnom konceptu ljudskih prava i sloboda. <\/p>\n<p>Razlicite analize su, na primjer, pokazale da je tesko definisati ko je kriv, a ko je nevin jer su mnogi pripadali objema kategorijama. Pravne procedure koje su pokrenute nakon lustracionih zakona obicno su zavrsavale procesima protiv obicnih gradjana, zrtava rezima umjesto onih u vrhu vlasti. <\/p>\n<p>Jos jedan problem za lustraciju je pitanje verifikacije validnosti dokumenata, s obzirom na to da su mnogi unisteni, a mnoge su pojedini agenti tajnih sluzbi i falsifikovali. <\/p>\n<p>Stoga, Helsinski komitet za ljudska prava smatra da zakonski predlog sadrzi toliko propusta da nece podici nivo zastite ljudskih sloboda i prava kao i vladavinu zakona, nego ce &quot;doprinijeti slabljenju vladavine zakone i pravne sigurnosti kao i posredno i neposredno narusavanju ljudskih prava i sloboda&quot;. <\/p>\n<p><em>*Iso Rusi je vrsilac duznosti predsjednika makedonskog ogranka Helsinskog komiteta za ljudska prava. Balkan insajt je BIRN-ova internet publikacija. <\/em><\/p>\n<p>Napomena: PCNEN je ijekavizirao tekst<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eliminacija dousnika na nizim nivoima starih tajnih sluzbi umjesto njihovih sefova nije ni pravicna, niti je korisna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44574","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44574"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44574\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}