Milo\u0161evi\u0107eva smrt predstavlja neo\u010dekivani zavr\u0161etak su\u0111enja za ratne zlo\u010dine za koje su mnogi smatrali da je od presudne va\u017enosti za ostvarivanje pravde na Balkanu<\/p>\n
Pi\u0161e: Michael Farquhar & Janet Anderson\/IWPR<\/strong><\/em><\/p>\n Nakon \u010detiri godine i beskona\u010dnih odlaganja zbog zdravstvenih tegoba, te prepirki oko toga treba li ili ne treba okrivljenom dozvoliti da se brani samostalno, su\u0111enje Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u se tek nedavno napokon primaklo zavr\u0161noj fazi. <\/p>\n Tokom proteklog tjedna postupak je bio privremeno obustavljen, kako bi se Milo\u0161evi\u0107 pripremio za sljede\u0107eg svjedoka odbrane – Momira Bulatovi\u0107a. Kao biv\u0161i predsjednik Crne Gore, Bulatovi\u0107 je – prema navodima tu\u017eila\u0161tva – tokom devedesetih bio i jedan od Milo\u0161evi\u0107evih partnera u zlo\u010dinu. Njegovo je svjedo\u010denje najavljivano kao va\u017ean dio dokaznog postupka odbrane.<\/p>\n Me\u0111utim, nakon Milo\u0161evi\u0107eve ovotjedne smrti, pitanje optu\u017eenikove kazneno-pravne odgovornosti za najstravi\u010dnija zlodjela koja su u Europi po\u010dinjena nakon Drugog svjetskog rata ostaje zauvijek otvoreno.<\/p>\n “Ovo je kraj procesa, slu\u010daj je zatvoren”, izjavila je Avril Mekdonald (Avril McDonald), ekspertkinja za me\u0111unarodno kazneno pravo pri ha\u0161kom Institutu Aser (Asser). “Umro je kao nevin \u010dovjek. Ili to, nakon svega, nikada ne\u0107emo saznati.”<\/p>\n Glasnogovornik Ha\u0161kog tribunala, Kristijan \u0160artije (Christian Chartier), izjavio je: “Ovo je tragi\u010dno za istinu . . . Ovo je tragi\u010dno za \u017ertve.”<\/p>\n Bosanski i hrvatski du\u017enosnici govore o u\u017easnom Milo\u0161evi\u0107evom naslje\u0111u, izra\u017eavaju\u0107i gnjev i nezadovoljstvo zbog toga \u0161to je izmaknuo pravdi.<\/p>\n “Ostat \u0107e zapam\u0107en po tome \u0161to je uspio izolirati Srbe i okrene ih protiv ostalih naroda biv\u0161e Jugoslavije, kao i protiv me\u0111unarodne zajednice”, izjavio je za novinsku agenciju FENA predsjednik bosanskog kolektivnog predsjedni\u0161tva, Sulejman Tihi\u0107.<\/p>\n A hrvatski predsjednik, Stjepan Mesi\u0107, izjavio je za novinsku agenciju Hina da je sramno \u0161to Milo\u0161evi\u0107 nije po\u017eivio dovoljno da bi mu se izrekla “kazna koju je zaslu\u017eio”.<\/p>\n Milo\u0161evi\u0107a se po 66 to\u010daka teretio za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene tokom gotovo desetogodi\u0161njih sukoba koji su po\u010detkom devedesetih uslijedili nakon raspada tre\u0107e Jugoslavije. <\/p>\n Tokom ratova u Bosni i Hrvatskoj izvr\u0161ena su masovna etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja, uklju\u010duju\u0107i i zlodjela kakav je masakr koji je nad vi\u0161e tisu\u0107a muslimanskih mu\u0161karaca i dje\u010daka na podru\u010dju isto\u010dnobosanskog grada Srebrenice po\u010dinjen u srpnju\/julu 1995.<\/p>\n Milo\u0161evi\u0107 je bio optu\u017een da je zakulisno upravljao doga\u0111ajima u tim zemljama, prije svega tako \u0161to je pomagao vojne i paravojne formacije lokalnih Srba.<\/p>\n Na Kosovu je tokom 1999. njegova uloga bila znatno o\u010diglednija, pa se tvrdilo da je on navodno nadzirao kampanju progona lokalnog albanskog stanovni\u0161tva u kojoj su mnogi poginuli, dok je vi\u0161e stotina tisu\u0107a ljudi protjerano.<\/p>\n Izuzetno slo\u017een dokazni postupak optu\u017ebe otpo\u010deo je 12. velje\u010de\/februara 2002., tri godine nakon podizanja optu\u017enice. Po\u010dev\u0161i od tada, su\u0111enje je u mnogo navrata bilo prekidano zbog zdravstvenog stanja okrivljenog.<\/p>\n Milo\u0161evi\u0107 se nedavno po\u010deo \u017ealiti i na neke nove simptome, uklju\u010duju\u0107i i onaj koji je pro\u0161log mjeseca opisao kao “bubnjanje u glavi”. U spomenutoj prilici je naglasio i da su se ostali simptomi pogor\u0161ali.<\/p>\n U prosincu\/decembru zatra\u017eio je da mu se dozvoli odlazak na lije\u010denje u moskovski Centar Bakuljev. Taj zahtjev je sudsko vije\u0107e pro\u0161log mjeseca odbilo, uz obrazlo\u017eenje da nisu ponu\u0111eni zadovoljavaju\u0107i argumenti zbog kojih lije\u010denje nije mogu\u0107e obaviti i u Nizozemskoj. Osim toga, suci nisu bile uvjereni ni u to da bi se, u slu\u010daju da bude oslobo\u0111en, okrivljeni ikada vratio na nastavak su\u0111enja u Hag.<\/p>\n Na dan Milo\u0161evi\u0107eve smrti, ruska novinska agencija Interfaks (Interfax) prenijela je rije\u010di njegovog brata, Borislava Milo\u0161evi\u0107a, koji je izjavio kako “punu odgovornost” za ono \u0161to se dogodilo snosi Ha\u0161ki sud.<\/p>\n “Znamo da \u0107e Tribunal biti optu\u017eivan, ali nije istina da je Tribunal kriv za njegovu smrt”, rekao je \u0160artije, dodaju\u0107i: “\u0160to bi se time [lije\u010denjem u Rusiji] postiglo?”<\/p>\n \u0160artije je napomenuo i da \u0107e sve biti razja\u0161njeno nakon autopsije, te da je imao uvid i u podatke o Milo\u0161evi\u0107evom zdravstvenom stanju koje nije ovla\u0161ten objaviti.<\/p>\n Mekdonaldova tvrdi da za Milo\u0161evi\u0107evu smrt “nitko tko je razuman ne\u0107e kriviti Tribunal”. Ukazala je i na to da sudu “nije bilo u interesu da se ovo desi”.<\/p>\n Posljednji podaci pokazuju da je Milo\u0161evi\u0107 iskoristio skoro 90 posto od ukupno 360 sati, koliko je – s obzirom na vrijeme koje su ranije utro\u0161ili tu\u017eioci – bilo stavljeno na raspolaganje obrani.<\/p>\n Suci su se u prosincu\/decembru izjasnili i protiv odvajanja optu\u017ebi za Kosovo od ostatka Milo\u0161evi\u0107evog slu\u010daja. Okrivljeni je daleko najve\u0107i dio raspolo\u017eivog vremena utro\u0161io na navode koji se ti\u010du tamo\u0161njih zlo\u010dina. Zbog brige izazvane du\u017einom \u010ditavog postupka, sugerirano je da bi se odvajanjem optu\u017enica omogu\u0107ilo da okrivljenom bude izre\u010dena makar jedna presuda.<\/p>\n Samo tjedan dana prije Milo\u0161evi\u0107eve smrti, biv\u0161i predsjednik samoproklamirane srpske republike u Hrvatskoj, Milan Babi\u0107, po\u010dinio je samoubojstvo u \u0107eliji pritvorske jedinice Ha\u0161kog tribunala.<\/p>\n Babi\u0107 se, nakon \u0161to je priznao krivicu za progon Hrvata tokom 1991. i 1992., nalazio na odslu\u017eenju zatvorske kazne u trajanju od 13 godina. U Hag se vratio kako bi svjedo\u010dio protiv svog nekada\u0161njeg suradnika, srpskog politi\u010dara iz Hrvatske, Milana Marti\u0107a.<\/p>\n Babi\u0107eva smrt je proteklog tjedna bacila sjenku na Tribunal, a tu\u017eioci su sada pred zadatkom prevladavanja gubitka svjedoka koji je osigurao klju\u010dne iskaze u jednom broju slu\u010dajeva, i koji se trebao pojaviti na jo\u0161 nekim su\u0111enjima.<\/p>\n Prilikom Babi\u0107evog svjedo\u010denja protiv Milo\u0161evi\u0107a, koje se odigralo 2002., biv\u0161i jugoslavenski predsjednik je neumorno vrije\u0111ao svjedoka.<\/p>\n Milo\u0161evi\u0107eva smrt otvara i pitanje budu\u0107nosti Tribunala. Sud se ve\u0107 nalazi pod pritiskom Vije\u0107a sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji insistira na okon\u010danju rada u sljede\u0107ih nekoliko godina.<\/p>\n “U povijesti Tribunala, [Milo\u0161evi\u0107evo su\u0111enje] ostat \u0107e karika koja nedostaje”, ka\u017ee Mekdonaldova.<\/p>\n Majk Bare\u0161i\u0107 (Mike Baresic), politolog – a u nekoliko ha\u0161kih slu\u010dajeva i savjetnik obrane za povijest balkanskih sukoba – izjavio je kako posljednji doga\u0111aji nedvosmisleno potvr\u0111uju da \u0107e Tribunal “izvan svake sumnje u povijest u\u0107i kao proma\u0161aj”.<\/p>\n Na drugoj strani, Edgar \u010cen (Edgar Chen), pravni stru\u010dnjak Koalicije za me\u0111unarodnu pravdu, tvrdi da \u010detvorogodi\u0161nji postupak koji je ovog vikenda okon\u010dan ipak ne bi trebao biti obezvrije\u0111en. “Toliko toga je isplivalo na povr\u0161inu zahvaljuju\u0107i Milo\u0161evi\u0107evom su\u0111enju”, rekao je on. “Ono ostaje kao povijesni izvor.”<\/p>\n \u0160artije pak nagla\u0161ava da, usprkos va\u017enosti Milo\u0161evi\u0107evog su\u0111enja, nagli i neo\u010dekivani zavr\u0161etak tog procesa ne zna\u010di i kraj rada suda. “Ovo nije Milo\u0161evi\u0107ev Tribunal”, rekao je on.<\/p>\n Michael Farquhar & Janet Anderson*<\/b> Milo\u0161evi\u0107eva smrt predstavlja neo\u010dekivani zavr\u0161etak su\u0111enja za ratne zlo\u010dine za koje su mnogi smatrali da je od presudne va\u017enosti za ostvarivanje pravde na Balkanu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44550"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44550\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n*Michael Farquhar je izvje\u0161ta\u010d IWPR-a iz Londona. Janet Anderson je direktorica programa me\u0111unarodne pravde IWPR-a.<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"