Bosanski se advokati nalaze pred obeshrabruju\u0107im zadatkom dokazivanja ne samo toga da se genocid dogodio, nego i toga da je za njega odgovorna \u010ditava jedna dr\u017eava<\/p>\n
Pi\u0161e: IWPR<\/strong><\/em><\/p>\n Sude\u0107i po onome \u0161to je na osnovu sveobuhvatnih istra\u017eivanja ustanovio IWPR, kada u ponedjeljak pred Me\u0111unarodnim sudom pravde (MSP) bude zapo\u010delo su\u0111enje Srbiji i Crnoj Gori za genocid, pravni zastupnici Bosne na\u0107i \u0107e se – kao pokreta\u010di prve ovakve parnice na dr\u017eavnoj razini – pred velikim izazovom.<\/p>\n Uo\u010di su\u0111enja, \u010dini se da izgledi Sarajeva nisu mali, budu\u0107i da \u010ditav slu\u010daj po\u010diva na vi\u0161egodi\u0161njim istragama zlodjela koja su na najstra\u0161niji na\u010din obilje\u017eila sukobe na Balkanu tokom devedesetih.<\/p>\n Ali, kao prvi poku\u0161aj da se doka\u017ee ne\u0161to toliko problemati\u010dno kao \u0161to je odgovornost za tako slo\u017een zlo\u010din poput genocida, ovaj slu\u010daj skop\u010dan je s \u010ditavim nizom pravnih problema.<\/p>\n Od trenutka kada je Sarajevo pred Ha\u0161kim sudom podnijelo tu\u017ebu protiv Beograda – optu\u017euju\u0107i tada\u0161nju Jugoslaviju za genocid koji je u Bosni po\u010dinjen nad nesrpskim stanovni\u0161tvom – proteklo je vi\u0161e od deset godina.<\/p>\n Tek \u0107e sljede\u0107eg tjedna pravni\u010dki timovi dvaju strana napokon zauzeti svoja mjesta u drvetom oblo\u017eenoj Velikoj dvorani pravde, kako bi razmijenili uvodne plotune u bici koja bi zauvijek mogla poremetiti krhku politi\u010dku ravnote\u017eu na Balkanu.<\/p>\n U me\u0111uvremenu, pravni zastupnici Sarajeva bili su u prilici ste\u0107i uvid u dokaze koje su prikupili tu\u017eioci jednog drugog suda, koji se tako\u0111er nalazi u Hagu – Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ).<\/p>\n Tu\u017eioci MKSJ-a ustanovili su da barem jedna epizoda rata u Bosni \u2013 pokolj koji su nad vi\u0161e tisu\u0107a muslimanskih mu\u0161karaca i dje\u010daka u Srebrenici po\u010dinile srpske snage – predstavlja genocid.<\/p>\n Dvogodi\u0161nji dokazni postupak na su\u0111enju protiv biv\u0161eg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, koje se odigrava pred istim sudom, tako\u0111er je na nov na\u010din osvijetlio povezanost Beograda s ovim i ostalim zlodjelima. Predo\u010deni dokazi uvjerili su suce da okrivljeni zaista treba odgovoriti na optu\u017ebu za genocid u Bosni. <\/p>\n Ali, ukoliko bosanski tim uspije ostvariti presudu koja bi i\u0161la u prilog Sarajevu, bit \u0107e to ipak ravno podvigu.<\/p>\n Osim \u0161to jo\u0161 jedan sud treba da uvjeriti u to da se u Bosni dogodio zlo\u010din koji ima razmjere genocida, bosanski \u0107e se advokati suo\u010diti i s obeshrabruju\u0107im zadatkom pokazivanja da odgovornost za njega ne snose samo pojedinci, nego i \u010ditava jedna dr\u017eava.<\/p>\n Time se pak pokre\u0107e mno\u0161tvo te\u0161kih pitanja, koja se pored ostalog ti\u010du i \u010dinjenice da zlo\u010din genocida nu\u017eno iziskuje i postojanje odre\u0111ene ideje – to\u010dnije, namjere da se uni\u0161ti stanovni\u0161tvo – koju je, kako se barem \u010dini, te\u0161ko pripisati nekoj dr\u017eavi. <\/p>\n \u0160tovi\u0161e, na\u010din na koji je Beograd optu\u017een za genocid – uglavnom zbog prikrivene podr\u0161ke svojim saveznicima, i to u ratu u kojem njegova slu\u017ebena vojska nije ni sudjelovala – \u010ditav slu\u010daj \u010dini beskrajno slo\u017eenim.<\/p>\n Ovaj proces je utoliko sasvim razli\u010dit u odnosu na mnoge druge koji su se ve\u0107 odigrali pred MSP-om. Potonji je sud, naime, poznatiji po tome \u0161to arbitrira u slo\u017eenim pitanjima vezanim za sporove oko teritorija, kao i pri utvr\u0111ivanju pomorskih granica.<\/p>\n Osim toga, postupci koji se vode pred ovim sudom obi\u010dno su tehni\u010dke naravi i veoma spori – dodu\u0161e, nijedan toliko kao ovaj, koji se u proceduri nalazi ve\u0107 13 godina – a naj\u010de\u0161\u0107e i li\u0161eni bilo kakve dramatike.<\/p>\n Nakon \u0161to se razjasne izvjesne tehnikalije – po\u0161to jo\u0161 uvijek postoji i mogu\u0107nost da, na temelju progla\u0161enja sudske nenadle\u017enosti, parnica bude otkazana – u Velikoj dvorani pravde uslijedit \u0107e i iskazi svjedoka. Sud je do sada u tom pogledu imao toliko malo iskustva, da njegovo osoblje prakti\u010dno i ne sluti do \u010dega bi sve to moglo dovesti.<\/p>\n I sam ulog je veoma veliki. Ukoliko vije\u0107e od 16 sudaca pred “Svjetskim sudom” podr\u017ei bosanski slu\u010daj, Srbija i Crna Gora bi se \u2013 kao dr\u017eava-nasljednica biv\u0161e Jugoslavije – mogla suo\u010diti s problemom ispla\u0107ivanja od\u0161tete u iznosu od vi\u0161e milijardi dolara. <\/p>\n No, mnogi smatraju da je jo\u0161 ve\u0107i problem zapravo to \u0161to bi Srbija i Crna Gora na taj na\u010din postala prva zemlja koja bi na sebi nosila neizbrisivi biljeg presude kojom bi bila progla\u0161ena slu\u017ebenim pokroviteljem zlo\u010dina nad zlo\u010dinima.<\/p>\n S druge strane, ukoliko bosanski slu\u010daj propadne, uslijedit \u0107e odu\u0161evljenje u Beogradu, odnosno masovno politi\u010dko negodovanje u Sarajevu. <\/p>\n Kona\u010dno, obje strane se nadaju da bi ovaj okr\u0161aj pred najvi\u0161im gra\u0111anskim sudom na svijetu napokon i zauvijek mogao odgovoriti makar na jedno od najva\u017enijih i najkompliciranijih pitanja koja se ti\u010du raspada Jugoslavije: u kojoj je mjeri Beograd odgovoran za u\u017ease koji su se, nakon izbijanja krize, sru\u010dili na ljude u Bosni?<\/p>\n IWPR je obavio razgovore sa svim glavnim akterima ovog slu\u010daja \u2013 advokatima obaju strana i novom predsjednicom MSP-a – i zamolio za komentar \u010ditav niz sveu\u010dili\u0161nih i pravnih eksperata.<\/p>\n U ovom izvje\u0161taju detaljno istra\u017eujemo bosansku tu\u017ebu i srpski odgovor, analiziramo pravna pitanja koja su zna\u010dajna za slu\u010daj i raspravljamo o vjerojatnim posljedicama koje bi uslijedile ukoliko neka od strana bude pobijedila.<\/p>\n POVIJEST<\/p>\n Bosna i Hercegovina podnijela je tu\u017ebu protiv danas nepostoje\u0107e Jugoslavije jo\u0161 20. o\u017eujka\/marta 1993., uz obrazlo\u017eenje da je potonja “planirala, pripremala, pre\u0161u\u0107ivala, promovirala, ohrabrivala, pomagala, poticala i po\u010dinila” genocid nad njenim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n Frensis Bojl (Francis Boyle) – profesor prava na Sveu\u010dili\u0161tu Ilinois koji je u ime Bosne pokrenuo \u010ditav postupak – izjavio je za IWPR kako je njegova namjera tada bila “uzdrmati \u010ditav svijet, kako bi se shvatilo da se u Bosni doga\u0111a genocid, iako svi to pori\u010du”. <\/p>\n U optu\u017ebi se spominju i izvjesni pojedina\u010dni zlo\u010dini, me\u0111u kojima i ubojstvo 80 civila koje su u selu Zaklopa\u010da izvr\u0161ili pripadnici srpskih paravojnih formacija, svakodnevna pogubljenja po vi\u0161e desetina muslimanskih zato\u010denika “logora smrti Omarska”, kao i ru\u0161enje nesrpskih sela.<\/p>\n No, mogu\u0107e je da Beograd pri tom nije prekr\u0161io samo konvenciju UN-a o genocidu, budu\u0107i da se u tu\u017ebi tvrdi da se on oglu\u0161io i o vlastite obaveze koje proisti\u010du iz \u017denevske konvencije, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kao i o jo\u0161 neke aspekte me\u0111unarodnog prava.<\/p>\n Oni koje se okrivljuje zapravo su, prema tvrdnjama bosanskih zastupnika, “javni du\u017enosnici” i “ustavno odgovorna vlast” Jugoslavije, kao i “izvjesni pojedinci” koje su oni kontrolirali ili s njima sura\u0111ivali.<\/p>\n Bosna je od suda zahtijevala da se Beogradu nalo\u017ei isplata nadoknade za \u0161tetu koja je nanesena osobama, imovini, \u017eivotnoj sredini, kao i ekonomiji te zemlje.<\/p>\n Kada idu\u0107eg tjedna zapo\u010dne su\u0111enje, pravni\u010dki tim Sarajeva imat \u0107e na raspolaganju sedam dana za izno\u0161enje dokaza, da bi potom bila pru\u017eena prilika Srbiji da odgovori. A potom \u0107e 16 sudaca koji prate slu\u010daj saslu\u0161ati svjedoke i eksperte.<\/p>\n PITANJE NADLE\u017dNOSTI<\/p>\n Me\u0111utim, \u010dak i kada saslu\u0161anja zapo\u010dnu, odre\u0111eni broj vrlo zna\u010dajnih pitanja mogao bi sprije\u010diti prirodan tok sudskog postupka.<\/p>\n Jedna od takvih potencijalnih prepreka jeste i pitanje je li MSP uop\u0107e nadle\u017ean za ovaj slu\u010daj.<\/p>\n U lipnju\/junu 1995., advokati Beograda podnijeli su odgovor na tu\u017ebu Sarajeva, tvrde\u0107i da ovaj sud za potonju nije nadle\u017ean. Tom prilikom su, pored ostalog, istakli i da se Jugoslavija nije mije\u0161ala u ono \u0161to se de\u0161avalo u Bosni; da Bosna nije potpisala Konvenciju o genocidu; i da bi se, \u010dak i da jest, njeno pristupanje konvenciji desilo nakon samih zlo\u010dina, \u0161to bi zna\u010dilo da slu\u010daj nije pravno zasnovan.<\/p>\n U srpnju\/julu sljede\u0107e godine, suci MSP-a odbacili su ove prigovore i zaklju\u010dile da sud jest nadle\u017ean za ovaj slu\u010daj. Srbija i Crna Gora ni u kasnijem poku\u0161aju nije uspjela oboriti tu odluku.<\/p>\n Ipak, pravni zastupnici Srbije tvrde da se situacija u me\u0111uvremenu promijenila i to u pravcu koji opravdava nove prigovore koji se ti\u010du jurisdikcije.<\/p>\n Tako je 1999. Beograd pokrenuo i poseban postupak pred MSP-om, protiv izvjesnog broja zapadnih dr\u017eava, a optu\u017euju\u0107i ih za genocid po\u010dinjen tokom operacije bombardiranja koju je u o\u017eujku\/martu te godine NATO otpo\u010deo s ciljem zaustavljanja etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kosovskih Albanaca. <\/p>\n Me\u0111utim, nakon \u0161to je Beograd i sam zatra\u017eio pristupanje NATO-u, zastupnici srpske strane zatra\u017eili su reviziju parnice, tvrde\u0107i da MSP nije nadle\u017ean za nju zbog toga \u0161to u nazna\u010denom razdoblju Jugoslavija nije bila \u010dlan UN-a.<\/p>\n Doti\u010dna je tu\u017eba 2004. bila jednoglasno odba\u010dena. S druge strane, suci su bili podijeljeni u dvije gotovo podjednake grupe kada je rije\u010d o osnovi odbacivanja, pri \u010demu je jedan glas prevagnuo u prilog teze da Beograd u vrijeme podno\u0161enja tu\u017ebe nije bio \u010dlan UN-a.<\/p>\n Nova predsjednica suda, sutkinja Rozalin Higins (Rosalyn Higgins) iz Velike Britanije, bila je me\u0111u onima koji se nisu suglasili s tim argumentom, upozoravaju\u0107i da bi zbog toga mogao nastati problem u nekim budu\u0107im sudskim postupcima. To se o\u010dito odnosi i na predstoje\u0107i bosanski slu\u010daj.<\/p>\n Piter Beker (Pieter Bekker), koji je u vrijeme kada je Bosna pokrenula postupak protiv Beograda radio u tajni\u0161tvu MSP-a – da bi u me\u0111uvremenu o ovom slu\u010daju objavio vi\u0161e \u010dlanaka po stru\u010dnim \u010dasopisima – izjavio je za IWPR da se sud nalazi pred ozbiljnom dilemom.<\/p>\n “Srbija \u0107e vjerojatno tvrditi da, ukoliko [ona] ne mo\u017ee tu\u017eiti zemlje NATO-a, onda i sud, zbog dosljednosti, poslije svega treba presuditi da nema osnove ni da [ista zemlja] bude okrivljena za genocid”, rekao je on. <\/p>\n “Sud je tu donekle u neprilici”, dodao je on.<\/p>\n Savjetnik za ustavna i pravna pitanja pri bosanskom predsjedni\u0161tvu, Sakib Softi\u0107, negira ove navode. “MSP se jo\u0161 1996. proglasio nadle\u017enim za ovaj slu\u010daj, a ve\u0107 tada su bile poznate sve \u010dinjenice . . . Od tada se nije dogodilo ni\u0161ta \u0161to bi promijenilo tu odluku”, izjavio je on za IWPR. <\/p>\n Stru\u010dnjak za pravo sa Sveu\u010dili\u0161ta u Notingemu, dr. Robert Krajer (Robert Cryer), suglasan je s tim stavom. “U pro\u0161losti nisu ni\u0161ta postigli pozivaju\u0107i se na taj argument”, rekao je on za IWPR. “Pretpostavljam da \u0107e [Srbija i Crna Gora] ponovo poku\u0161ati pokrenu to pitanje, ali ih to ne\u0107e nikuda odvesti.”<\/p>\n MSP ima tu povlasticu da ne mora slijediti nijedan presedan koji su njegovi suci uspostavili ranijim presudama. No, Krajer za IWPR tvrdi da u praksi “sud vodi dosljednu politiku pozivanja na vlastite odluke” i da bi “samo pod vrlo specifi\u010dnim okolnostima od njih odstupio”.<\/p>\n To potvr\u0111uje i predsjednica Higins, koja je za IWPR izjavila: “Mi smo veoma svjesni svojih prethodnih odluka i izvjesno je da se trudimo biti dosljedni.”<\/p>\n Ostati dosljedan usprkos dvama tako razli\u010ditim odlukama koje se ti\u010du jurisdikcije – to bi mogao biti i jedan od prvih zadataka koji stoje pred novom predsjednicom MSP-a.<\/p>\n PITANJE SABOTA\u017dE<\/p>\n I prije no \u0161to je slu\u010daj dospio pred sud, sarajevski tim pravnika suo\u010dio se sa \u017eestokim otporom na \u010ditavom podru\u010dju Balkana, pa \u010dak i u samoj Bosni. <\/p>\n U izvjesnim su se prigovorima pojavile i pritu\u017ebe na ra\u010dun tro\u0161kova samog postupka. Tako je u sije\u010dnju\/januaru ove godine profesor Radoslav Stojanovi\u0107 – koji \u0107e predstavljati srpsku stranu na predstoje\u0107em su\u0111enju – izjavio za Nezavisne novine (dnevni list koji izlazi u Republici Srpskoj, RS) da se tro\u0161kovi parnice kre\u0107u oko tri milijuna eura.<\/p>\n “Za\u0161to bismo rasipali novac na me\u0111usobna optu\u017eivanja, kada ga mo\u017eemo iskoristiti i za sporazumijevanje i nadoknadu \u017ertvama rata?”, upitao je on u spomenutom intervjuu.<\/p>\n Softi\u0107, me\u0111utim, ne negoduje zbog tro\u0161kova, tvrde\u0107i da su honorari bosanskih pravnih zastupnika manji no obi\u010dno, ali da su oni time zadovoljni jer znaju da \u0107e biti nagra\u0111eni “profesionalnim ugledom koji \u0107e ste\u0107i zbog sudjelovanja u ovom slu\u010daju”.<\/p>\n “\u010citav slu\u010daj \u0107e ko\u0161tati manje od dva milijuna eura, \u0161to je ispod iznosa koji [Vojislav] \u0160e\u0161elj tra\u017ei za vlastitu obranu”, rekao je on za IWPR, imaju\u0107i na umu ekstremno nacionalisti\u010dkog srpskog politi\u010dara kome se pred MKSJ-om sudi za ratne zlo\u010dine. <\/p>\n Uza sve to, politi\u010dki predstavnici bosanskih Srba aktivno se poku\u0161avaju izboriti za povla\u010denje tu\u017ebe. Me\u0111utim, ona je izvorno podignuta u ime dr\u017eave od strane kolektivnog ratnog predsjedni\u0161tva – koje su, barem tehni\u010dki gledano, \u010dinili predstavnici muslimanskog, hrvatskog i srpskog stanovni\u0161tva – i ne mo\u017ee biti ni povu\u010dena bez suglasnosti svih triju strana.<\/p>\n Prilikom posljednjeg neuspjelog poku\u0161aja da obustavi postupak, aktualni srpski \u010dlan bosanskog kolektivnog predsjedni\u0161tva, Borislav Paravac, uvjerio je ministra inozemnih poslova – tako\u0111er Srbina – da MSP-u uputi pismo u kojem je zatra\u017eena privremena obustava procesa za genocid dok bosanski ustavni sud ne odlu\u010di je li parnica legalna ili nije.<\/p>\n Me\u0111utim, to pismo je moralo biti poslano putem ambasadora Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj – ina\u010de Muslimana – koji ga je odbio proslijediti, tvrde\u0107i da je jedina osoba ovla\u0161tena za izravnu komunikaciju s MSP-om Sakib Softi\u0107, odnosno dr\u017eavni pravni predstavnik.<\/p>\n Sljede\u0107e zasjedanje sarajevskog Ustavnog suda ne\u0107e biti odr\u017eano prije kraja o\u017eujka\/marta, \u0161to je – \u010dak i ukoliko bi suci odlu\u010dile da jesu nadle\u017eni za ovu problematiku – prekasno da bi utjecalo na sam po\u010detak su\u0111enja.<\/p>\n Softi\u0107 je za IWPR izjavio kako je uvjeren da srpska zajednica ne\u0107e uspjeti zaustaviti bosansku tu\u017ebu. “Nijedna od dvaju vlada bosanskih entiteta ni na koji na\u010din ne mo\u017ee ugroziti ovaj slu\u010daj, budu\u0107i da je on pokrenut na dr\u017eavnoj razini”, rekao je on.<\/p>\n DOKAZATI GENOCID<\/p>\n Tu\u017eba protiv Srbije i Crne Gore – kao pravne sljednice Jugoslavije – bit \u0107e prvi slu\u010daj koji \u0107e pred MSP-om biti procesuiran na temelju Konvencije UN-a o genocidu, koja je koncipirana nakon Drugog svjetskog rata i uvedena u me\u0111unarodno pravo prije vi\u0161e od pedeset godina. <\/p>\n U konvenciji se genocid definira kao skup postupaka “po\u010dinjenih s namjerom da se, u cjelini ili djelomi\u010dno, uni\u0161ti neka nacionalna, etni\u010dka, rasna ili vjerska grupa”.<\/p>\n Ali, MSP nije i prvi sud pred kojim se sudi po takvim optu\u017ebama.<\/p>\n Naime, prva pojedina\u010dna presuda za genocid izre\u010dena je na su\u0111enju biv\u0161em majoru \u017dan-Polu Akajesuu (Jean-Paul Akayesu) – pred Tribunalom za Ruandu u Aru\u0161i, 1998. godine.<\/p>\n I pred MKSJ-om suci su ve\u0107 utvrdili da se u Bosni dogodio genocid, i to onda kada su jedinice Vojske Republike Srpske (VRS), u srpnju\/julu 1995., pobile vi\u0161e tisu\u0107a muslimanskih mu\u0161karaca i dje\u010daka zarobljenih nakon pada srebreni\u010dke enklave. Zapovjednici VRS-a Radislav Krsti\u0107 i Vidoje Blagojevi\u0107 u me\u0111uvremenu su osu\u0111eni na zatvorske kazne zbog sudjelovanja u genocidu koji se tom prilikom dogodio. <\/p>\n Brojni srpski funkcionari tako\u0111er su pred MKSJ-om optu\u017eeni za genocid koji je i na drugim podru\u010djima Bosne navodno izvr\u0161en u sklopu kampanje etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, \u010diji je cilj bilo protjerivanje Muslimana i Hrvata iz onih dijelova zemlje na kojima je trebalo da se prostire budu\u0107a srpska dr\u017eava. Ali, nitko od njih jo\u0161 uvijek nije osu\u0111en.<\/p>\n Danas malo tko sumnja u to da je bosanski rat – u kojem je, prema posljednjim procjenama, poginulo oko 100.000 ljudi – predstavljao prljav i brutalan sukob.<\/p>\n “To da su zlo\u010dini po\u010dinjeni vi\u0161e nije stvar za raspravu, ti dani su davno pro\u0161li”, izjavio je za IWPR Mark Elis (Mark Ellis), stru\u010dnjak za Balkan i predsjednik Me\u0111unarodnog udru\u017eenja advokata.<\/p>\n Me\u0111utim, bosanski \u0107e se advokati pred MSP-om na\u0107i pred izazovom dokazivanja ne samo toga da po\u010dinjeni zlo\u010dini imaju razmjere genocida, nego i toga da su to\u010dni svi oni navodi po kojima je Beograd financijski i na druge na\u010dine podr\u017eavao paravojne formacije koje su za te zlo\u010dine odgovorne.<\/p>\n U izvjesnom smislu, ustanovljavanje tih \u010dinjenica je u civilnom postupku pred MSP-om mo\u017eda i lak\u0161e nego pred mnogim drugim sudovima. Stupanj sigurnosti koji se od sudaca MSP-a obi\u010dno zahtjeva kako bi se u nekom slu\u010daju presudilo u korist jedne od strana znatno je ni\u017ei od onoga koji se tra\u017ei u institucijama kakav je MKSJ, koji se bavi pitanjima individualne kaznene odgovornosti.<\/p>\n “MSP se za osudu mo\u017ee odlu\u010diti i po kriteriju ravnote\u017ee vjerojatno\u0107a, umjesto na osnovu odsustva razumne sumnje” – pojasnio je profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Kembrid\u017eu i stru\u010dnjak za pravo, Rod\u017eer O'Kif (Roger O'Keefe).<\/p>\n Me\u0111utim, predsjednica MSP-a izjavila je da upravo u toj ravni doti\u010dni slu\u010daj predstavlja naro\u010ditu vrstu izazova. “Nalazite se na podru\u010dju preklapanja, gdje imate ne\u0161to poput genocida i ne\u0161to \u0161to je zlo\u010din po odredbama me\u0111unarodnog prava”, ka\u017ee Higinsova, dodaju\u0107i da suci upravo razmatraju ta “te\u0161ka pitanja” koja doprinose zamagljivanju granica izme\u0111u kaznenog i gra\u0111anskog prava.<\/p>\n BOSANSKA TU\u017dBA<\/p>\n Bosanski predstavnici tvrde kako su uvjereni da \u0107e biti u stanju dokazati krivicu Beograda.<\/p>\n “Osobno nemam nikakvih sumnji u pozitivan ishod tu\u017ebe protiv Srbije i Crne Gore, i smatram da su dokumenti koji nam stoje na raspolaganju zadovoljavaju\u0107i”, ka\u017ee Softi\u0107.<\/p>\n Frensis Bojl – koji vi\u0161e nije pripadnik bosanskog tima – dodaje i da je, s obzirom na te\u017einu dokaza, parnica zapravo “ve\u0107 dobivena”.<\/p>\n Odre\u0111eni broj nezavisnih pravnih eksperata tako\u0111er je za IWPR izjavio da bosanski slu\u010daj ima dobre izglede na uspeh.<\/p>\n Elis je za IWPR rekao da Srbiju “tim povodom o\u010dekuje naporna bitka”, dok je Krajer iznio sli\u010dan stav, ukazuju\u0107i na to da bi se otkri\u0107a MKSJ-a o tome da se u Bosni dogodio genocid mogla ispostaviti kao veoma korisna i za bosansku tu\u017ebu.<\/p>\n Bosanski \u0107e advokati pozvati odre\u0111eni broj svjedoka da podr\u017ee navode iz tu\u017ebe. Odnosi se to i na britanskog generala Ri\u010darda Danata (Richard Dannatt), koji je u Bosni boravio u sklopu za\u0161titnih snaga UN-a (UNPROFOR). Danat o\u010digledno namjerava progovoriti o ulozi koju je u Bosni odigrala jugoslavenska vojska, uklju\u010duju\u0107i i aktivnu podr\u0161ku VRS-u.<\/p>\n Tako\u0111er bi trebalo svjedo\u010diti i Andras Ridlmajer (Andras Riedlmayer), harvardski stru\u010dnjak za islamsku umjetnost i arhitekturu, koji \u0107e iznijeti dokaze o uni\u0161tavanju kulturnih i vjerskih objekata i spomenika u Bosni.<\/p>\n U me\u0111uvremenu, ameri\u010dki povjesni\u010dar Robert Donja (Robert Donia) opisat \u0107e povijest bosanskog rata.<\/p>\n Uz iskaze svjedoka, podjednako zna\u010dajan dio bosanskog slu\u010daja pred MSP-om bit \u0107e i neki dokumenti.<\/p>\n Pripadnici bosanskog tima ranije su izjavljivali kako veliki dio dokumentarne gra\u0111e za svoj slu\u010daj duguju svemu onome \u0161to se de\u0161avalo pred MKSJ-om.<\/p>\n Tribunalovi zaklju\u010dci o srebreni\u010dkom masakru – koji je pred tim sudom ve\u0107 progla\u0161en za genocid – najvjerojatnije \u0107e predstavljati klju\u010dni dio njihove argumentacije.<\/p>\n Iako se srebreni\u010dki masakr dogodio 1995. – dvije godine nakon \u0161to je Bosna pokrenula sudski postupak – Beker tvrdi da \u0107e i dokazi koji se ti\u010du tog zlo\u010dina biti prihva\u0107eni.<\/p>\n “Sud \u0107e vjerojatno razmatrati \u010ditav bosanski rat . . . Bosna mo\u017ee re\u0107i kako je Srebrenica bila nastavak kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava”, rekao je on za IWPR.<\/p>\n A dr. Rej\u010del Ker (Rachel Kerr), s odsjeka za ratne studije Kraljevskog koled\u017ea (King's College) u Londonu, izjavila je za IWPR kako ima razloga vjerovati da Srebrenica ne\u0107e biti tek relevantna za slu\u010daj, ve\u0107 da \u0107e zapravo biti predmet posebnog zanimanja bosanskog tima.<\/p>\n Po njenim rije\u010dima, iskazi svjedoka iz enklave jasno pokazuju da su mu\u0161karci i dje\u010daci bili izdvojeni i pogubljeni upravo po osnovi svoje etni\u010dke pripadnosti, \u0161to prili\u010dno nedvosmisleno pokazuje da se zaista radi o genocidu. <\/p>\n Ali, dodala je i da bi se kao “veoma te\u0161ko” moglo ispostaviti dokazivanje sarajevskih advokata da su \u0161irom Bosne ubojstva \u010dinjena s tako jasnom genocidnom namjerom.<\/p>\n Tokom desetogodi\u0161njeg rada MKSJ-a, pojavili su se brojni dokazi koji nagovje\u0161tavaju postojanje relativno neposrednih veza izme\u0111u srebreni\u010dkog masakra i Milo\u0161evi\u0107evog re\u017eima u Beogradu.<\/p>\n Me\u0111u dokazima iznesenim na su\u0111enju Milo\u0161evi\u0107u nalazi se i pismeno nare\u0111enje operativnim jedinicama srpskog Ministarstva unutra\u0161njih poslova (MUP) da se, Pro\u0161log lipnja\/juna jo\u0161 je jedan dokaz o postojanju te povezanosti dospio u javnost na brutalno nedvosmislen na\u010din, prvo tako \u0161to je na su\u0111enju, a onda i posredstvom televizijskih ekrana, emitirana video-snimka koja o\u010dito prikazuje pogubljenje nekoliko srebreni\u010dkih zarobljenika. <\/p>\n Pokazalo se da su po\u010dinioci tih ubojstava bili pripadnici paravojne formacije pod nazivom \u0160korpioni, koji su – po rije\u010dima tu\u017eilaca \u2013 po\u010detkom devedesetih bili u nadle\u017enosti Beograda. Odmah po prikazivanju spomenutog snimka, jedan \u010dlan \u0160korpiona osu\u0111en je u Zagrebu za ubojstvo. Ostaloj petorici sudi se u Srbiji.<\/p>\n Na su\u0111enju Milo\u0161evi\u0107u i ostalima, pred MKSJ-om je predo\u010den i dodatni materijal koji potvr\u0111uje teze tu\u017eila\u0161tva o izda\u0161noj financijskoj i logisti\u010dkoj podr\u0161ci koja je davana snagama bosanskih Srba. A advokati Sarajeva bi sve to mogli iskoristiti u svojim nastojanjima da poka\u017eu kako je Beograd odgovoran i za genocid koji je \u010dinjen na drugim lokacijama u zemlji.<\/p>\n U moru dokaza koji su poslu\u017eili kao osnova za su\u0111enje Milo\u0161evi\u0107u nalaze se i zapisnici s ratnih sjednica Skup\u0107ine bosanskih Srba. Na jednoj od njih, odr\u017eanoj u svibnju\/maju 1994., predsjednik bosanskih Srba konstatira: “Bez Srbije se ni\u0161ta ne bi dogodilo. Mi ne raspola\u017eemo resursima i ne bismo bili u stanju ratovati.” <\/p>\n Tako\u0111er, zabilje\u017eene su i Milo\u0161evi\u0107eve rije\u010di upu\u0107ene okupljenim politi\u010darima: “Nemojte nam govoriti da se osje\u0107ate odba\u010deno . . . Nastavit \u0107emo vam pomagati.”<\/p>\n U stvari, kada je nakon dvije godine trajanja, u ve\u010dja\u0107i\/februaru 2004., okon\u010dan dokazni postupak tu\u017eila\u0161tva, suci koje prate slu\u010daj potvrdili su da su \u010duli dovoljno dokaza na temelju kojih bi Milo\u0161evi\u0107 mogao biti osu\u0111en za genocid u Bosni. A sada je u toku dokazni postupak obrane, tokom kojeg Milo\u0161evi\u0107 poku\u0161ava opovrgnuti te dokaze.<\/p>\n Ali, \u010dini se da \u0107e glavnina dokaza na temelju kojih bi se i sudsko vije\u0107e MSP-a uvjerilo u postojanje genocida ipak ostati izvan dosega pravnih zastupnika Bosne.<\/p>\n Doti\u010dni su dokumenti – a radi se o zapisnicima sa sastanaka Vrhovnog savjeta obrane (VSO), kao najvi\u0161eg organa odlu\u010divanja u Jugoslaviji – u velikoj mjeri bila kori\u0161tena i na su\u0111enju Milo\u0161evi\u0107u, kako bi se potkrijepili navodi po kojima je Beograd pru\u017eao podr\u0161ku srpskim borcima u Bosni.<\/p>\n Biv\u0161i jugoslavenski predsjednik Zoran Lili\u0107 posvjedo\u010dio je na tom su\u0111enju kako je VSO 1993. odlu\u010dio formalizirati podr\u0161ku oficirima bosanskih Srba osnivanjem posebnog tijela u okviru jugoslavenske vojske – 30. Personalnog centra.<\/p>\n Tako\u0111er, objavljeni stenogrami VSO-a sugeriraju da je Beograd oficirima VRS-a ispla\u0107ivao pla\u0107e \u010dak i tokom 1998., dakle jo\u0161 dugo po okon\u010danju krvavog rata u Bosni.<\/p>\n U sklopu sporazuma postignutog izme\u0111u tu\u017eilaca MKSJ-a i Beograda, ve\u0107ina tih dokumenata \u0107e ipak ostati zape\u010da\u0107ena. Bave\u0107i se ovim pitanjem pro\u0161le godine, I Softi\u0107 je za IWPR priznao da su “dokumenti [VSO-a] veoma va\u017eni i da bi nam u na\u0161oj parnici bili veoma korisni”. Ali, po\u0161to suci MSP-a raspola\u017eu samo materijalom koji su im osigurale dvije strane, izgleda da \u0107e im ta dokumentacija ostati nedostupna.<\/p>\n OBRANA SRBIJE<\/p>\n Usprkos brojnim dokazima kojima raspola\u017eu bosanski advokati, kao i njihovoj neskrivenoj uvjerenosti u to da \u0107e dobiti ovaj slu\u010daj, pravni\u010dki tim Beograda podjednako je uvjeren u svoju pobjedu i odlu\u010dan do samog kraja zastupati svoj stav.<\/p>\n Stojanovi\u0107 je za IWPR izjavio da \u0107e se obrana prvenstveno usredoto\u010diti na pitanje namjere koja je dio same definicije genocida. “Genocid mora [uklju\u010divati] namjeru da se, u cjelini ili djelomi\u010dno, uni\u0161ti jedan narod”, obja\u0161njava on. “A ta namjera u slu\u010daju Srbije ne postoji.”<\/p>\n “Mogu\u0107e je, naravno, da postoje pojedinci koji su tu namjeru imali”, priznaje on, “ali se pred MSP-om raspravlja o odgovornosti dr\u017eave.”<\/p>\n Stoga \u0107e, o\u010dito, poku\u0161aj dokazivanja da je Jugoslavija na dr\u017eavnoj razini namjeravala uni\u0161titi jedan dio nesrpskog stanovni\u0161tva u Bosni, predstavljati osnovni izazov za bosanske advokate.<\/p>\n No, izvjesni su promatra\u010di za IWPR potvrdili da je dr\u017eavnu odgovornost za zlo\u010dine poput genocida ipak mogu\u0107e ustanoviti na temelju postupaka i zamisli visokih oficira, i to posve nezavisno od toga podr\u017eava li ih narod u cjelini i da li uop\u0107e zna za njih.<\/p>\n “Vlade zastupaju svoje narode”, ka\u017ee D\u017eudit Armata (Judith Armatta) iz Koalicije za me\u0111unarodnu pravdu (KMP), dodaju\u0107i: “Kada dr\u017eave – u liku onih koji obna\u0161aju vlast – u\u010dine ne\u0161to lo\u0161e, dr\u017eava je odgovorna nezavisno od toga sla\u017ee li se narod s time ili ne.” <\/p>\n Ovaj princip podr\u017eala je i Komisija za me\u0111unarodno pravo UN-a, koja tvrdi da pona\u0161anje jedne osobe ili grupe osoba mo\u017ee biti tretirano kao pona\u0161anje dr\u017eave sve dok su u njemu sadr\u017eani i “atributi dr\u017eavne vlasti”.<\/p>\n Otuda Geri Simpson (Gerry Simpson), s odsjeka za me\u0111unarodno pravo pri Londonskoj \u0161koli za ekonomiju, za IWPR ka\u017ee da \u0107e u bosanskom slu\u010daju “biti ustanovljeno – mo\u017eda i fiktivno – predstavljanje i nastupanje [jugoslavenske politi\u010dke elite] u ime \u010ditave dr\u017eave”.<\/p>\n Simpson tako\u0111er tvrdi da postoje dvije uobi\u010dajene metode da se utvrdi postoji li u pona\u0161anju neke dr\u017eave element genocidne namjere, klju\u010dan ukoliko dr\u017eava treba biti progla\u0161ena odgovornom za \u010dinjenje zlo\u010dina genocida. <\/p>\n Prva je takozvana “nirnber\u0161ka metoda”, koja se tako naziva zbog toga \u0161to je bila primjenjivana na su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine koja su odr\u017eana nakon Drugog svjetskog rata. On se sastoji u tome \u0161to se prvo poka\u017ee da su postupci na terenu podrazumijevali i nedvosmislenu namjeru da se neka populacija uni\u0161ti u cjelini ili djelomi\u010dno. A nakon toga, utvr\u0111uje se lanac zapovijedanja, kojim se ti zlo\u010dini izravno i eksplicitno povezuju s rukovodstvom doti\u010dne dr\u017eave.<\/p>\n Alternativna metoda, kojoj se pribjegava u MKSJ-u, obi\u010dno se koristi kada ne postoje dovoljno jasni dokazi o lancu zapovijedanja kao kop\u010di izme\u0111u samih doga\u0111aja i dr\u017eave koja se progla\u0161ava odgovornom za njih.<\/p>\n Pri tom pristupu, tvrdi Simpson, naglasak se stavlja ne toliko na bri\u017eljivo opisivanje povezanosti rukovodstva sa zbivanjima na terenu, koliko na pokazivanje koliko doga\u0111aji djeluju kao prirodna posljedica dr\u017eavne politike koju su doti\u010dne vlasti vodile.<\/p>\n Tako, na primjer, tu\u017eioci u procesima koji se pred MKSJ-om vode protiv srpskih vp\u0111a \u010desto nastoje pokazati kako je srpski nacionalisti\u010dki ideal stvaranja “nove, prete\u017eno srpske dr\u017eave” neizbje\u017eno podrazumijevao i razmje\u0161tanje nesrpskog stanovni\u0161tva iz ve\u0107eg dijela Bosne i Hrvatske. Dokaze o aktivnostima Srba na terenu mogu\u0107e je na taj na\u010din povezati s prethodno dokumentiranom politi\u010dkom namjerom.<\/p>\n Me\u0111utim, profesor Vilijam \u0160abas (William Schabas) – stru\u010dnjak za genocid i direktor Irskog centra za ljudska prava pri Nacionalnom sveu\u010dili\u0161tu Irske u Galveju, upozorava za IWPR da takvo “razmje\u0161tanje” mo\u017ee biti posljedica namjere da se po\u010dini etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, ali ne i genocid.<\/p>\n “Su\u0161tina rasprave ti\u010de se zapravo toga koliko \u0107ete \u0161iroko shvatiti genocidnu namjeru”, ka\u017ee on.<\/p>\n \u0160abas tvrdi da je, \u010dak i u jedinom slu\u010daju u kojem je pred MKSJ-om dokazano njeno postojanje, u samom tekstu presude bila nagla\u0161ena i \u010dinjenica da unutar srpskog rukovodstva nije postojala nekakva inherentna i univerzalna genocidna namjera. Umjesto toga, u presudi se navodi kako se genocidna namjera iskristalizirala svega nekoliko dana uo\u010di srebreni\u010dkog masakra.<\/p>\n “Srebrenica jeste izraz op\u0107e politike, ali je – barem kako sam ja pro\u010ditao presudu Krsti\u0107u – prije bila izuzetak nego pravilo”, ka\u017ee \u0160abas.<\/p>\n Otuda bi se srpska strana mogla pozvati na nedostatak dokaza o tome da su vi\u0161i jugoslavenski du\u017enpsnici, \u010dak i kao pojedinci, imali ikakvu genocidnu namjeru da uni\u0161te bilo koji dio bosanskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n I zaista, tokom \u010ditavog dokaznog postupka protiv Milo\u0161evi\u0107a, gotovo da u javnosti nije bilo nikakvih jasnijih dokaza o tome je li on osobno imao bilo koju vrste genocidne namjere.<\/p>\n Direktor beogradskog Centra za ljudska prava, profesor Vojin Dimitrijevi\u0107, izjavio je za IWPR kako \u010dak postoje nagovje\u0161taji da Milo\u0161evi\u0107 nije unaprijed znao \u0161to \u0107e se dogoditi u Srebrenici, te da je – sude\u0107i po nekim podacima – u narednom razdoblju bio ljut na Mladi\u0107a.<\/p>\n Me\u0111utim, \u010dak i ova vrsta pristupa mo\u017ee biti osporena sudskom presudom kojom bi se na Milo\u0161evi\u0107evom primjeru sugeriralo da pojedinac – u krajnjoj liniji – ne mora posjedovati genocidnu namjeru da bi po\u010dinio genocid.<\/p>\n Suci bi u tom slu\u010daju mogli tvrditi da pojedinac mo\u017ee biti osu\u0111en za genocid ukoliko stvara situaciju u kojoj genocid postaje mogu\u0107; poma\u017ee onima koji namjeravaju po\u010diniti genocid; ili ne \u010dini ni\u0161ta kako bi genocid sprije\u010dio, iako je dovoljno mo\u0107an da to u\u010dini.<\/p>\n Tako\u0111er, je va\u017eno zapaziti da, prema Konvenciji o genocidu UN-a – za koju Bosna tvrdi da ju je Srbija i Crna Gora prekr\u0161ila – postoje razli\u010diti vidovi \u010dinjenja genocida, suu\u010desni\u0161tva u genocidu, sudjelovanja u zavjeri s ciljem \u010dinjenja genocida, te poticanja na \u010dinjenje genocida.<\/p>\n Armata je za IWPR izjavila kako dosada\u0161nja jurisprudencija nije dovela ni do kakvih uvjerljivih zaklju\u010daka o tome je li genocidna namjera nu\u017eni element tog zlo\u010dina. A sude\u0107i po jednoj odluci sudaca koji vode Milo\u0161evi\u0107ev proces, reklo bi se da nije, ka\u017ee ona.<\/p>\n “Mogu\u0107e je zauzeti filozofski stav po kojem se odgovornima za genocid ima smatrati tek nekolicina zavjerenika koji su planirali i pokrenuli taj gnusan zlo\u010din. Ili pak mo\u017eete zauzeti stav da genocida nema bez masovnog u\u010de\u0161\u0107a. Tako gledano, i one koji su samo sudjelovali treba smatrati odgovornima za zlo\u010din nad zlo\u010dinima”, obja\u0161njava Armata.<\/p>\n Pri razmatranju ove problematike, o\u010dito se mora biti svjestan i slobode koju suci MSP-a u\u017eivaju u odnosu na ranije presude. Zato Armata dodaje: “Bit \u0107e zanimljivo vidjeti kako \u0107e svemu tome pristupiti MSP.”<\/p>\n Slo\u017eeni problemi genocidne namjere i dr\u017eavne odgovornosti nisu jedina mogu\u0107a strategija obrane koja pravnim zastupnicima Beograda stoji na raspolaganju u njihovim nastojanjima da opovrgnu bosansku optu\u017ebu.<\/p>\n Drugi klju\u010dni faktor u dokaznom postupku obrane bit \u0107e – kako je za IWPR izjavio Dimitrijevi\u0107 – presuda koju je MSP donio 1986., u postupku koji je Nikaragva pokrenula protiv SAD-a zbog pomaganja pobune Kontre protiv sandinisti\u010dkih vlasti.<\/p>\n Naime, Sud je presudio u korist Nikaragve, odlu\u010div\u0161i da je Va\u0161ington – “obu\u010davaju\u0107i, naoru\u017eavaju\u0107i, opremaju\u0107i, financiraju\u0107i i snabdijevaju\u0107i” vojne i paravojne formacije u toj zemlji – prekr\u0161io me\u0111unarodne propise.<\/p>\n Me\u0111utim, su\u0161tina je u tome da su suci u nastavku presude konstatirali kako to jo\u0161 uvijek nije dovoljno da bi se Sjedinjene Dr\u017eave proglasile izravno odgovornima za ono \u0161to su \u010dinili pripadnici Kontre.<\/p>\n Dimitrijevi\u0107 je za IWPR izjavio da bi se standardi uspostavljeni ovom presudom mogli ispostaviti kao vrlo va\u017eni pri suda\u010dkom odlu\u010divanju o tome zna\u010di li umije\u0161anost Beograda u zbivanja u Bosni i neposrednu odgovornost za genocid koji je tamo po\u010dinjen.<\/p>\n Prema njegovim rije\u010dima, \u010dak i ukoliko se poka\u017ee da je genocida bilo, “morate dokazati da jugoslavenska vlada nije samo ispla\u0107ivala pla\u0107e [osobama odgovornim za genocid], nego i da je kontrolirala tu operaciju”.<\/p>\n I Krajer je suglasan s tezom da slu\u010daj Nikaragve postavlja “vrlo visok prag” kada je rije\u010d o dokazivanju da je neka dr\u017eava neposredno odgovorna za tu\u0111e postupke, uslijed \u010dega je spomenuta odluka i bila kritizirana od strane pravnih eksperata. <\/p>\n Va\u017eno je ista\u0107i i da su se tim kriti\u010darima priklju\u010dili i suci \u017ealbenog ve\u0107a MKSJ-a, kada su povodom postupka koji je vo\u0111en protiv bosanskog Srbina Du\u0161ka Tadi\u0107a konstatirale kako im se takozvani “nikaragvanski test” \u010dini neusugla\u0161enim s me\u0111unarodnim pravom i dr\u017eavnom praksom.<\/p>\n Prije samo nekoliko mjeseci, MSP je presudio da je Uganda prekr\u0161ila me\u0111unarodno pravo time \u0161to je vojno i financijski podr\u017eavala oru\u017eane grupe u isto\u010dnom dijelu Demokratske Republike Kongo.<\/p>\n U nastojanju da osna\u017ei svoj slu\u010daj, beogradska strana \u0107e pozvati i izvjestan broj svjedoka koji \u0107e se pred sudom pojaviti tokom pet dana koji su za to predvi\u0111eni.<\/p>\n Me\u0111u njima \u0107e biti i Zoran Lili\u0107, Milo\u0161evi\u0107ev prethodnik na funkciji predsjednika Jugoslavije; penzionirani general jugoslavenske vojske, Aleksandar Dimitrijevi\u0107; televizijski novinar, Lazar Lali\u0107; te biv\u0161i ministar unutra\u0161njih poslova Srbije, Du\u0161an Mihajlovi\u0107.<\/p>\n Posebno iznena\u0111enje predstavlja \u010dinjenica da se na tom popisu nalaze i bosanski ombudsman za ljudska prava, Vitomir Popovi\u0107, kao i biv\u0161i zapovjednik mirovnih trupa UN-a za Bosnu, general Majkl Rouz (Michael Rose).<\/p>\n PRESUDA<\/p>\n Prema postoje\u0107em rasporedu, postupak \u0107e biti okon\u010dan 9. svibnja\/maja 2006. A kada je rije\u010d o narednoj fazi, sucima MSP-a je za dono\u0161enje presude obi\u010dno potrebno jo\u0161 oko \u0161est mjeseci.<\/p>\n Suci \u0107e izvr\u0161iti sonda\u017ee kako bi poku\u0161ali usuglasiti stavove. Rasprave \u0107e se odvijati u odvojenoj suda\u010dkoj prostoriji i vodit \u0107e ih predsjednica. Najmla\u0111i suci sjedit \u0107e na obodima stola koji ima oblik potkovice i izja\u0161njavat \u0107e se prije svojih starijih kolega, koji sjede bli\u017ee predsjednici.<\/p>\n U panel-diskusiji sudjelovat \u0107e 16 sudaca, po\u0161to je jedan od stalnih sudaca – Amerikanac Tomas Buergental (Thomas Buergenthal) – istupio iz vije\u0107a uz obrazlo\u017eenje da je ranije bio umije\u0161an u slu\u010daj. Naime, svaka od strana ima pravo imenovanja svog “ad hoc” suca, tako da ih ukupno ima 16. Sudac Milenko Kre\u0107a bio je srpski predstavnik u svim nedavnim postupcima u kojima je njegova dr\u017eava sudjelovala. S druge strane, Bosanci su se opredijelili za Ahmeda Mahjua (Ahmed Mahiou), Francuza al\u017eirskog porijekla.<\/p>\n “Ad hoc” suci zastupaju interese dvaju strana u raspravi i osiguravaju da kona\u010dna presuda bude uskla\u0111ena s lokalnim pravnim sistemima i da u potpunosti obja\u0161njava stavove obje dr\u017eave.<\/p>\n Predsjednica MSP-a, sutkinja Higins, veoma se trudi o\u010duvati sudsku tradiciju po kojoj suci sami pi\u0161u “svaku rije\u010d” svojih odluka, usprkos \u010dinjenici da to ponekad iziskuje previ\u0161e vremena.<\/p>\n “Ukoliko presudu dobijemo prije kraja godine, mo\u0107i \u0107emo re\u0107i da je to ura\u0111eno brzo”, izjavio je Beker za IWPR.<\/p>\n Kakva god bila sudska odluka, mogu\u0107nost da oni kojih se ta odluka ti\u010de pokrenu \u017ealbeni postupak ne postoji. Potpisuju\u0107i povelju o MSP-u, dr\u017eave \u010dlanice UN-a su automatski pristale da kao obavezuju\u0107e, kona\u010dne i bespogovorne prihvate prvostupanjske presude.<\/p>\n REPARACIJE<\/p>\n Ukoliko sud presudi protiv Srbije i Crne Gore, suci mogu izraziti samo moralnu osudu onoga \u0161to je prema njihovoj procjeni po\u010dinjeno. S druge strane, suci bi Beograd mogli obavezati i na isplatu od\u0161tete Sarajevu.<\/p>\n Za ve\u0107i dio srpske javnosti, pitanje “nagrade” Bosancima predstavlja anatemu. “U igri je ogroman novac”, ka\u017ee za IWPR Edgar \u010cen (Edgar Chen), predstavnik KMP-a. “Ono \u010dega se pla\u0161e jeste da \u0107e \u010ditava ekonomija pretrpiti \u0161tetu ukoliko budu izgubili spor.”<\/p>\n Jo\u0161 uvijek, me\u0111utim, nije sasvim jasno \u0161to bi to\u010dno Bosanci tra\u017eili ukoliko bude presu\u0111eno u njihovu korist. U slu\u010daju da bude dosu\u0111ena i isplata od\u0161tete, mogu\u0107e je da \u0107e predstavnici Sarajeva od suda zahtijevati pokretanje posebnog postupka kojim bi se utvrdio to\u010dan iznos reparacija.<\/p>\n Potkraj pro\u0161le godine, MSP je odlu\u010dio da Uganda – zbog u\u010dinjenen invazije i podr\u0161ke oru\u017eanim grupama na tu\u0111oj teritoriji – mora platiti od\u0161tetu Demokratskoj Republici Kongo. Me\u0111utim, nikakav konkretan iznos jo\u0161 uvijek nije utvr\u0111en.<\/p>\n Sud je samo u jednom slu\u010daju – i to prvom koji je pred njim uop\u0107e procesuiran – odredio i iznos reparacija. Bilo je to prije \u0161ezdeset godina, kada je Albanija progla\u0161ena krivom zbog \u0161tete nanesene brodovima britanske ratne mornarice i pogibije mornara od eksplozija mina u albanskim vodama.<\/p>\n Ukoliko se utvrdi od\u0161tetni iznos, obavezu njegove isplate osigurava i prijetnja upu\u0107ivanjem pred Vije\u0107e sigurnosti.<\/p>\n Nakon \u0161to je MSP po tu\u017ebi Nikaragve presudio protiv SAD-a, nalo\u017eiv\u0161i i isplatu od\u0161tete, Va\u0161ington se – kao stalna \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti s pravom veta – jednostavno mogao oglu\u0161iti o taj nalog. Srbija i Crna Gora nema tu mogu\u0107nost, niti se mo\u017ee osloniti na takvu podr\u0161ku u UN-u. <\/p>\n “Te\u0161ko da bi bilo koja dr\u017eava s pravom veta zaustavila rezoluciju u kojoj stoji: ‘Srbiju se progla\u0161ava odgovornom za genocid i nare\u0111uje joj se da plati od\u0161tetu'”, ka\u017ee Krejer, ali i dodaje kako mu je te\u0161ko i zamisliti kako Vije\u0107e sigurnosti tim povodom Beograd ka\u017enjava bilo kakvim sankcijama. <\/p>\n Kao savjetnica Programa me\u0111unarodne pravde pri Me\u0111unarodnoj organizaciji za za\u0161titu ljudskih prava (Human Rights Watch), Param-Prit Sing (Param-Preet Singh) je za IWPR izjavila da bi – ukoliko bi od Beograda bilo zatra\u017eeno da na ime od\u0161tete Bosni isplati veliku svotu novca – taj korak u prili\u010dnoj mjeri ohrabrio i ostale post-konfliktne zemlje da pokrenu parnice po optu\u017ebama za genocid i ratne zlo\u010dine.<\/p>\n Implikacije bi mogle biti jo\u0161 \u0161ire: Hrvatska je tako\u0111er tu\u017eila Beograd pred MSP-om za genocid koji je navodno po\u010dinjen na hrvatskoj teritoriji po\u010detkom devedesetih. Od\u0161tetni zahtjev Zagreba te\u017eak je 29 milijardi dolara – \u0161to je vi\u0161e nego njegov cjelokupni vanjski dug.<\/p>\n Mogu\u0107e reparacije tako\u0111er su me\u0111u borcima za ljudska prava potakle i raspravu o tome da li slu\u010dajevi poput ovoga – u kojem se dr\u017eavi Srbiji i Crnoj Gori sudi za genocid, dok \u0107e njeno stanovni\u0161tvo mo\u017eda biti primorano na svojim ple\u0107ima nositi teret od\u0161tete – dodatno poja\u010davaju percepciju kolektivne krivice.<\/p>\n Ve\u0107 dugo se kao jedan od priznatih ciljeva MKSJ-a spominje i borba protiv takve percepcije, odnosno pronala\u017eenje i ka\u017enjavanje pojedinaca koji su stvarno odgovorni za po\u010dinjena zlodjela.<\/p>\n “Netko bi mogao re\u0107i kako na du\u017ei rok mo\u017eda i nije toliko korisno kretati se u pravcu govora o kolektivnoj odgovornosti i njenog suprotstavljanja individualnoj”, ka\u017ee Elis.<\/p>\n On, me\u0111utim, dodaje i da – premda je svjestan svega \u0161to ide u prilog takvom stavu – on sam ne misli tako. “Smatram da bilo koji pravni proces koji omogu\u0107ava da istina iza\u0111e na vidjelo [i] po\u010diva na procjenama nezavisnog suda ili arbitra uistinu jeste ne\u0161to zdravo”, zaklju\u010duje on. <\/p>\n A Param-Prit Sing izjavila je za IWPR kako njena organizacija tako\u0111er smatra da, uop\u0107eno govore\u0107i, “ova vrsta mehanizma jeste dobra stvar”, premda i dodaje: “Svjesni smo da MSP mo\u017ee biti i zloupotrijebljen, i vjerujemo da o tome treba voditi ra\u010duna.”<\/p>\n \u0160IRE KONZEKVENCE<\/p>\n U toku je i rasprava o mogu\u0107im politi\u010dkim posljedicama eventualne suda\u010dke presude u korist Bosne.<\/p>\n “Poslije takve presude, Srbija i Crna Gora postaje evropski tvor”, tvrdi Bojl za IWPR. “Morat \u0107e sudjelovati u obnovi Bosne ukoliko \u017eeli ponovo biti dio Evrope.”<\/p>\n I Elis je suglasan da bi takva presuda predstavljala ogromnu ljagu za Beograd.<\/p>\n “Sigurno da nitko ne \u017eeli da u povijesti bude spominjan kao [odgovoran za] genocid po\u010dinjen pod okriljem dr\u017eave”, ka\u017ee on za IWPR. “To je optu\u017enica koju svaka zemlja nastoji izbje\u0107i – naravno, ukoliko je rije\u010d o zemlji koja se poku\u0161ava izvu\u010di iz ru\u0161evina jugoslavenskih ratova i vratiti u me\u0111unarodnu zajednicu.”<\/p>\n Sutkinja Higins, koja u\u017eiva reputaciju nekoga tko je u stanju uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u valjanog pravnog argumenta i razlo\u017enog pragmatizma, izjavila je za IWPR kako MSP ne smije dozvoliti da politi\u010dki interesi utje\u010du na pravno rasu\u0111ivanje.<\/p>\n “Ono \u0161to po mom mi\u0161ljenju Sud nipo\u0161to ne smije uraditi jeste da ka\u017ee kako znamo da ‘X’ predstavlja adekvatno pravno re\u0161enje, ali da ono ne smije biti usvojeno zbog eventualnih negativnih politi\u010dkih implikacija”, ka\u017ee ona.<\/p>\n Istovremeno, mnogi promatra\u010di tvrde da bi su\u0111enja, dugoro\u010dno gledano, u stvari mogla pozitivno utjecati na odnose u regiji, time \u0161to \u0107e primorati ljude na Balkanu da povijesti pogledaju u lice.<\/p>\n “U Srbiji, ljudi \u017eele i\u0107i naprijed bez osvrtanja na pro\u0161lost”, ka\u017ee \u010cen. “Stvari poput \u010dlanstva u Evropskoj Uniji ili ekonomije imaju prioritet nad suo\u010davanjem s vlastitim sudjelovanjem u ratu.”<\/p>\n Elis ka\u017ee kako misli da je ve\u0107 uo\u010dio “su\u0161tinsku promjenu u glavama Srba u Beogradu”, koja se ti\u010de priznavanja svega onoga \u0161to se dogodilo u ratovima vo\u0111enim po\u010detkom devedesetih. Tome su po njegovom mi\u0161ljenju pridonijela su\u0111enja pred MKSJ-om, a pogotovo su\u0111enja za ratne zlo\u010dine koja su obavljena pred lokalnim sudovima – u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni.<\/p>\n “Meni je to mnogo va\u017enije od bilo \u010dega \u0161to se de\u0161ava pred MSP-om”, ka\u017ee on.<\/p>\n Ostali, me\u0111utim, smatraju da i su\u0111enje pred MSP-om jest sastavni dio istog tog procesa.<\/p>\n “Jedino \u0107e presuda u korist Bosne predstavljati istinski doprinos prijateljskim odnosima izme\u0111u na\u0161ih dvaju naroda”, ka\u017ee Softi\u0107 za IWPR. “Tek kada se otkrije puna istina o pro\u0161losti, mo\u017eemo po\u010deti raditi na na\u0161oj budu\u0107nosti.” <\/p>\n I predsjednica Helsin\u0161kog odbora za za\u0161titu ljudskih prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznijela je sli\u010dan stav na veb-sajtu Bosanskog Instituta u listopadu\/oktobru pro\u0161le godine: “Samo dekonstruiranjem i demistifikacijom srpskog projekta vezanog za Bosnu i Hercegovinu postaju mogu\u0107i stabilnost i mir u regiji.” <\/p>\n “Srbija se mora izbori sa tim dijelom svoje pro\u0161losti i napokon okon\u010dati to poglavlje”, suglasan je i Mirsad Toka\u010da, \u010diji Istra\u017eiva\u010dko-dokumentacioni centar u Sarajevu vodi evidenciju poginulih u bosanskom ratu. “Mo\u017eemo graditi budu\u0107nost tek kada to pitanje bude rije\u0161eno.”<\/p>\n “Ni\u0161ta ne mo\u017ee bolje uticati na susjedske odnose izme\u0111u na\u0161e dvije zemlje nego utvr\u0111ivanje \u010dinjenice da je Milo\u0161evi\u0107ev re\u017eim, a ne gra\u0111ani Srbije, odgovoran za genocid u Bosni”, dodaje Toka\u010da.<\/p>\n Ostali se pak nadaju da bi presuda u korist Bosne mogla \u010dak imati pozitivne i konkretne posljedice na svjetskoj razini i na du\u017ei rok.<\/p>\n “Kada sud bude jednom rekao da se u Bosni desio genocid, dobit \u0107emo i izvjesno jamstvo da se to vi\u0161e ne\u0107e de\u0161avati”, ka\u017ee Softi\u0107 za IWPR. “U najmanju ruku, \u0161anse da \u0107e se povijest ponoviti bit \u0107e zna\u010dajno umanjene.”<\/p>\n Ekipa novinara IWPR-a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bosanski se advokati nalaze pred obeshrabruju\u0107im zadatkom dokazivanja ne samo toga da se genocid dogodio, nego i toga da je za njega odgovorna \u010ditava jedna dr\u017eava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44549","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44549"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44549\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\notprilike u vrijeme masakra, uklju\u010de u borbe za Srebrenicu.<\/p>\n
\nIWPR je posredstvom jednog srpskog du\u017enosnika saznao da je osnovni razlog za to bila zabrinutost da bi ti dokazi mogli utjecati i na su\u0111enje pred MSP-om.<\/p>\n