{"id":445435,"date":"2025-11-27T11:30:19","date_gmt":"2025-11-27T10:30:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=445435"},"modified":"2025-11-27T11:30:19","modified_gmt":"2025-11-27T10:30:19","slug":"iza-oltara-moci-kako-politicke-elite-i-vjerske-zajednice-uticu-na-demokratiju-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/27\/iza-oltara-moci-kako-politicke-elite-i-vjerske-zajednice-uticu-na-demokratiju-video\/","title":{"rendered":"Iza oltara mo\u0107i: kako politi\u010dke elite i vjerske zajednice uti\u010du na demokratiju? (video)"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><em><strong>Javlja: Maja Marinovi\u0107, saradnica na programima CGO<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Na prostoru Zapadnog Balkana delegitimizacija antifa\u0161izma i negiranje avnojevskih granica odjekuju kroz politi\u010dke i vjerske strukture regiona. Srpska pravoslavna crkva (SPC), naro\u010dito tokom 90-ih, postala je va\u017ean akter nacionalisti\u010dkih politika i relativizacije zlo\u010dina. Posljedice te politike i danas oblikuju dru\u0161tva u regionu &#8211; kolaboracionisti fa\u0161ista dobijaju simbole i priznanja, dok se antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti marginalizuju, ocijenjeno je u PROUDCAST-u Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>\n<p>O kleronacionalizmu kao regionalnom izazovu demokratiji, instrumentalizaciji povjerenja koje u\u017eivaju vjerske zajednice, te sekularizmu kao preduslovu gra\u0111anskih sloboda, sagovornici saradnice na programima u CGO-u, \u017deljke Zvicer, bili su Izabela Kisi\u0107, sociolo\u0161kinja iz Srbije, Sla\u0111ana Kavari\u0107-Mandi\u0107, istra\u017eiva\u010dica i aktivistkinja iz Crne Gore i Vuka\u0161in Mili\u0107evi\u0107, teolog iz Srbije.<\/p>\n<p>Sla\u0111ana Kavari\u0107-Mandi\u0107 je na poziciji da sekularizam ne garantuje demokratiju, koju, kako ka\u017ee, treba dovesti u pitanje i zbog onog do \u010dega je sama sebe dovela. \u201eU Crnoj Gori imate primjer da desni\u010darske partije, profa\u0161isti\u010dke partije, vode\u0107i se demokratskim tekovinama Evrope, odnosno Rezolucijom Evropskog parlamenta o evropskoj savjesti i totalitarizmu, revidiraju istoriju i dovode u pitanje temelj na\u0161ih dru\u0161tava &#8211; antifa\u0161izam\u201c, smatra ona.<\/p>\n<p>Izabela Kisi\u0107 nudi druga\u010diju perspektivu, nagla\u0161avaju\u0107i da sekularizam jeste preduslov istinske demokratije. \u00a0\u201eUpravo tamo gdje je spojena crkva ili vjerske zajednice sa dr\u017eavom nema demokratije. Vjerske zajednice su, same po sebi, autoritarne. SPC je autoritarna zajednica, to je, zapravo, najzatvorenija institucija u regionu. Ona je netransparentna i ta koja govori protiv demokratskih na\u010dela i protiv ljudskih prava, a ljudska prava jesu temelj demokratije\u201c, naglasila je Kisi\u0107.<\/p>\n<p>Vuka\u0161in Mili\u0107evi\u0107 je ukazao da je demokratija neodvojiva od principa dr\u017eave socijalne pravde, ali da je problem \u0161to je u regionu do\u0161la na talasu nacionalisti\u010dkog antikomunizma. \u201ePogonsko gorivo nacionalizama je religija. Kad govorimo o crkvenim elitama &#8211; one su dio politi\u010dkih elita. Uzmite primjer Srbije i Hrvatske, kao dvije razli\u010dite tradicije. Potpuno isti mehanizmi, isti rje\u010dnik, iste skandalozne, destruktivne, skaredne kulture sje\u0107anja u odnosu na Drugi svjetski rat, u odnosu na posljednje ratove\u201c, objasnio je Mili\u0107evi\u0107.<\/p>\n<p>Kavari\u0107-Mandi\u0107 opisuje uticaj crkve u Crnoj Gori kao direktan. \u201e\u017divimo realnost potpune povezanosti politi\u010dkih elita sa crkvom, i oni sa tim nemaju problem, oni to i ne kriju. To mije\u0161anje crkve u dr\u017eavu je vrlo jasno. Mogli smo to vidjeti i kroz nedavni doga\u0111aj u Beranama, kad se postavljao spomenik Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u, gdje smo vidjeli i da su crkva i \u010delnici desnih politi\u010dkih partija saglasni &#8211; i oko tog \u010dina i oko tuma\u010denja simbolike Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a i oko anatemisanja komunisti\u010dkog pokreta, odnosno kvazisocijalizma u kojem smo \u017eivjeli\u201c, ukazala je ona.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to ja sa lijeva primje\u0107ujem je da ljevica u Crnoj Gori nema nikakav odgovor. Prvo, ljevica u Crnoj Gori nije unisona, vrlo je nesolidarna, fragmentirana i interesno povezana. Tako da ona nema jedinstven odgovor i diskurs, niti koncept na kojem bazira svoj aktivizam. Mimo pojedina\u010dnih dobrih primjera, ljevica se svela na tipkovnicu, ljevica se svela na saop\u0161tenja\u201c, pojasnila je Kavari\u0107-Mandi\u0107.<\/p>\n<p>Izabela Kisi\u0107 je ocijenila da je sli\u010dna situacija i u Srbiji. \u201eOsamdesetih godina Srbija nije u\u0161la u procese demokratizacije. Naprotiv, u\u0161la je u antiemancipatorske procese i u ratove. I crkva je tu imala ogromnu, \u010dak vode\u0107u, ulogu, crkva je tada postala slu\u0161kinja nacionalizma. I ako gledamo da li crkva uti\u010de na vlast ili vlast u Srbiji na crkvu \u2013 one djeluju u sadejstvu\u201c, poru\u010dila je Kisi\u0107.<\/p>\n<p>Kisi\u0107 nalazi ohrabruju\u0107im \u0161to studentski protesti, koji ve\u0107 godinu traju u Srbiji, nemaju dominantan vjerski momenat, iako se i na njima vide simboli ekstremno desnog spektra.<\/p>\n<p>\u201eStudenti upravo vra\u0107aju na scenu taj ustavni patriotizam, gdje su svi gra\u0111ani jednaki bez obzira koje su vjeroispovjesti i koje su nacije. To \u0161to se vidi na ulicama, te scene kada imamo zajedno mlade ljude islamske vjeroispovesti i mlade hri\u0161\u0107ane da se grle i da zajedno idu u jednu borbu \u2013 to najvi\u0161e, zapravo, boli one koje su na vlasti i vrh crkve\u201c,\u00a0 navodi Izabela Kisi\u0107.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o pomirenju u regionu, Vuka\u0161in Mili\u0107evi\u0107 je istakao da se ono ne mo\u017ee graditi postepeno. \u201eDo pomirenja se dolazi samo radikalnim metodama. Nema tu \u0161ta postepeno. \u0160ta postepeno? Da shvatimo da se u Srebrnici dogodio genocid. Ili, postepeno da hrvatska javnost prihvati \u010dinjenicu da je postupanje nad civilima u NDH bio genocid ogromnih razmjera. Ja ne znam kako to mo\u017ee postepeno\u201c, istakao je on.<\/p>\n<p>Sagovornici su komentarisali i ulogu crkve, ali i politi\u010dkih elita u podrivanju antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti.<\/p>\n<p>\u201eImamo akutni problem s antifa\u0161izmom, jer sada\u0161nja vlast u Crnoj Gori i crkva antifa\u0161izam vidi kao glavni problem, a antifa\u0161izam svode na komunizam. I, naravno, vi komunizam mo\u017eete kritikovati, govoriti o komunisti\u010dkim zlo\u010dinima i kriti\u010dki preispitivati taj sistem koji se uru\u0161io. Me\u0111utim, taj sistem po\u010diva na pet godina borbe u \u0161umi za univerzalne vrijednosti. Tako da vi mo\u017eete osporiti sistem koji je nastao nakon partizanske borbe, ali ne mo\u017eete osporiti vrijednosti koje su temelj te borbe\u201c, poru\u010dila je Kavari\u0107-Mandi\u0107.<\/p>\n<p>\u201eKomunisti\u010dka partija, kad je povela tu borbu, bila je mala, ilegalna partija, rasturena i pod represijom. Me\u0111utim, \u0161ta je su\u0161tina delegitimizacije antifa\u0161izma? Delegitimizacija avnojevskih granica, jer upravo ulazak u rat bilo je negiranje avnojevskih granica i stvaranje Velike Srbije. I to je bio klju\u010d, to je i danas klju\u010d za\u0161to se antifa\u0161izam toliko diskredituje, i svi drugi pokreti koji su sara\u0111ivali sa fa\u0161istima dobijaju spomenike itd. I crkva je tu 80ih odigrala klju\u010dnu ideolo\u0161ku ulogu i Milo\u0161evi\u0107 je to dobro iskoristio\u201c, podsjetila je Izabela Kisi\u0107.<\/p>\n<p>Korijeni toga, poja\u0161njava Vuka\u0161in Mili\u0107evi\u0107, se\u017eu do perioda izme\u0111u dva svjetska rata. \u201eVlada njema\u010dkog Rajha radila je mnogo na obavje\u0161tajnim vezama sa SPC. Dakle, \u010ditavo jedno odjeljenje Ministarstva spoljnih poslova njema\u010dkog Rajha se bavilo vjerskim pitanjima. Kada je rije\u010d o Kraljevini Jugoslaviji, posebnu pa\u017enju posvetili su SPC-u, jer su smatrali da je ona ozbiljan saveznik u borbi protiv komunizma. S druge strane, idejni osnov za tako ne\u0161to, do\u0161ao je sa brojnim ruskim crkvenim ljudima koji poslije Oktobarske revolucije sti\u017eu u Kraljivinu SHS, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju, sa sobom nose niz uticajnih, niz najkonzervativnijih ideja, koje inkorporiraju antisemitizam, teorije zavjere\u201c, kazao je Mili\u0107evi\u0107.<\/p>\n<p>Sagovornici su ocijenili da su obrazovanje i njegova reforma klju\u010dni u emancipaciji dru\u0161tava regiona.<\/p>\n<p>Ovaj PROUDCAST je nastao u okviru\u00a0REGIONALNOG PLENUMA 2025 \u2013 Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njema\u010dka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadr\u017eaj emisije je isklju\u010diva odgovornost sagovornika.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EUWVQ1QP8H8?si=C2HAkKzfjGbM7UXY\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O kleronacionalizmu kao regionalnom izazovu demokratiji, instrumentalizaciji povjerenja koje u\u017eivaju vjerske zajednice, te sekularizmu kao preduslovu gra\u0111anskih sloboda, sagovornici saradnice na programima u CGO-u, \u017deljke Zvicer, bili su Izabela Kisi\u0107, sociolo\u0161kinja iz Srbije, Sla\u0111ana Kavari\u0107-Mandi\u0107, istra\u017eiva\u010dica i aktivistkinja iz Crne Gore i Vuka\u0161in Mili\u0107evi\u0107, teolog iz Srbije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":445438,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-445435","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=445435"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":445439,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445435\/revisions\/445439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/445438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=445435"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=445435"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=445435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}