{"id":445386,"date":"2025-11-27T05:51:32","date_gmt":"2025-11-27T04:51:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=445386"},"modified":"2025-11-27T05:51:32","modified_gmt":"2025-11-27T04:51:32","slug":"budimo-suborci-za-ocuvanje-mira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/27\/budimo-suborci-za-ocuvanje-mira\/","title":{"rendered":"\u2018Budimo suborci za o\u010duvanje mira\u2019"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Boris Paveli\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201ePozivam vas da budete na\u0161i suborci za o\u010duvanje mira\u201c, kazala je zagreba\u010dka polonistica, prevoditeljica i spisateljica \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107 otvaraju\u0107i u zagreba\u010dkoj Galeriji Forum dvodnevnu manifestaciju \u201eSpomenik dezerterima\u201c, koja se odr\u017eavala pro\u0161log vikenda, a koju je osmislila s beogradskim umjetnikom Sr\u0111anom \u0106e\u0161i\u0107em. Manifestacija se potom nastavlja u Sarajevu, da bi u ponedjeljak, 1. prosinca, bila okon\u010dana u Beogradu.<\/p>\n

\u201eKada se hrvatsko dru\u0161tvo prije nekoliko mjeseci po\u010delo jako militarizirati; kada se nasilje iz \u0107o\u0161kova interneta prelilo na ulice, u kulturne domove, prostore nacionalnih manjina, na strane radnike, u\u010dinilo nam se da ne\u0161to moramo u\u010diniti. Javili smo se ravnatelju KIC-a Hrvoju Hribaru koji je i sam znao da valja ne\u0161to u\u010diniti, i zahvalni smo mu \u0161to je zajedno sa suradnicima pomogao da izvedemo ovaj skroman hommage, spomenik, ili zahvalu dezerterima\u201c, objasnila je \u010cili\u0107.<\/p>\n

Prema zamisli Sr\u0111ana \u0106e\u0161i\u0107a, ove skromne, ali dojmljive umjetni\u010dke ve\u010deri u Galeriji Forum izlo\u017eene su izno\u0161ene vojni\u010dke \u010dizme, kala\u0161njikov i vojni\u010dka kaciga, te u prazan prostor postavljene tako da izgledaju kao da ih nosi vojnik kojeg nema.<\/p>\n

\u201eOva prazna uniforma ka\u017ee dvije stvari\u201c, objasnila je okupljenima \u010cili\u0107: \u201eDa postoji nalog, zahtjev dr\u017eave za mobilizacijom, sad za vojnim rokom, a uskoro bi moglo biti i ne\u0161to puno ozbiljnije; ali postoji i \u010dovjek, njegova savjest i pravo da odbije taj nalog, da ka\u017ee ‘ne’ dr\u017eavi koja ratu ka\u017ee ‘da’; postoji i na\u0161a ljubav za \u017eivot, na\u0161 i drugih ljudi, jer onaj koji puca uvijek oko sebe ima one koji ne\u0107e pucati, ali \u0107e tako\u0111er stradati \u2013 jedna tre\u0107ina poginulih u ratovima su vojnici, dvije tre\u0107ine naj\u010de\u0161\u0107e civili\u201c.<\/p>\n

Glumac Silvio Mumela\u0161 pro\u010ditao je pjesmu \u201eDezerteri\u201c poljskog pjesnika Tadeusza R\u00f3\u017cewicza u prijevodu \u0110ur\u0111ice \u010cili\u0107. R\u00f3\u017cewicz, koji je potkraj Drugoga svjetskog rata dezertirao iz poljskih partizana, ispisuje potresnu posvetu onima koji, odbiv\u0161i ubijati, bivaju odba\u010deni: \u201e…ja \u010dovjek\/dobre volje\/i slabe vjere\/\u010dekam spomenik\/neznanom vojniku dezerteru\/iz svih vojski\/iz svih ratova…\u201c<\/p>\n

\u010cili\u0107 je objasnila poticaj i pozadinu te mirotvorne inicijative.<\/p>\n

\u201eSr\u0111an i ja ve\u0107 godinama razmi\u0161ljamo o odavanju po\u010dasti ljudima koji odbijaju ratovati. Na trome\u0111i BiH, Srbije i Hrvatske htjeli smo napravili hologramski spomenik koji ne bi mogao biti ni sru\u0161en ni pre\u0161aran, ali smo istovremeno znali da nijedna od tih dr\u017eava takav spomenik ne bi podr\u017eala, a sami za to sredstava nemamo. Zato smo potakli ovu skromnu akciju, kao improvizaciju, skicu ili nadomjestak. R\u00f3\u017cewiczeva pjesma govori o pro\u0161lim ratovima, ali danas je pitanje mo\u017eemo li \u0161to u\u010diniti prije ratova, kako oni ne bi ni po\u010deli\u201c, kazala je i poentirala, dobiv\u0161i sna\u017ean aplauz \u2013 \u201ePozivam vas da budete na\u0161i suborci za o\u010duvanje mira\u201c.<\/p>\n

Drugog dana u kino dvorani KIC-a odr\u017eana je tribina \u201eDezerterstvo kao eti\u010dki \u010din\u201c, na kojoj su, uz moderaciju \u0110ur\u0111ice \u010cili\u0107, govorili redovita profesorica u trajnom zvanju Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata \u0110ur\u0111evi\u0107, izvanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Kruno Kardov, ravnatelj Isusova\u010dke slu\u017ebe za izbjeglice u jugoisto\u010dnoj Europi pater Stanko Perica i asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru Ivana Hana\u010dek. Tijekom jednoipolsatnog zanimljivog razgovora oni su, svatko iz svojega stru\u010dnog ugla, analizirali fenomen vojske, vojne obveze, prava na priziv savjesti i odbijanja da se nosi oru\u017eje i ubija. Razgovor na istu temu bit \u0107e odr\u017ean i u Sarajevu i u Beogradu, uz sugovornike iz BiH i Srbije.<\/p>\n

Zlata \u0110ur\u0111evi\u0107 analizirala je, me\u0111u ostalim, novousvojene hrvatske propise o obveznom vojnom roku, ocijeniv\u0161i da diskriminiraju podjednako mu\u0161karce i \u017eene: mu\u0161karce zato \u0161to su \u017eene oslobo\u0111ene slu\u017eenja vojnog roka, a \u017eene zato \u0161to \u0107e mu\u0161karci koji odslu\u017ee dva mjeseca vojske dobiti prednost pri zapo\u0161ljavanju. Usporedila je i neravnopravan tretman priziva savjesti lije\u010dnika koji odbija izvr\u0161iti poba\u010daj i vojnog obveznika koji odbija u vojsku: dok se u prvom slu\u010daju priziv savjesti ne propituje i prihva\u0107a zdravo za gotovo, u drugom slu\u010daju vjerodostojnost i motive priziva savjesti ispitivat \u0107e dr\u017eavno povjerenstvo.<\/p>\n

Dezerterstvo se \u010desto smatra kukavi\u010dlukom, kazao je pater Stanko Perica, ali perspektiva se mijenja kada \u010dovjek upozna izbjeglice, jer shvati da je odbijanje sudjelovanja u ratu juna\u010dki, hrabar, dobro promi\u0161ljen i duboko odgovoran \u010din. Perica je podsjetio kako vjera mo\u017ee biti sna\u017ean poticaj mirotvorstvu, ba\u0161 kao \u0161to je kroz povijest i bila, te naveo nekoliko istaknutih sve\u0107enika vjere koji su se odva\u017eno i uz \u017eivotne rizike suprotstavljali nasilju i ratu, od Salvadora, preko SAD-a do Ju\u017ene Afrike.<\/p>\n

Ivana Hana\u010dek govorila je o razlici dr\u017eavne, dobro pla\u0107ene umjetnosti koja glorificira rat prikrivaju\u0107i svu njegovu strahotu, u odnosu na antiratnu, vaninstitucionalnu i \u010desto siroma\u0161nu ali upornu umjetnost koja raskrinkava nasilje i sve slojeve njegove destruktivnosti. Spomenula je nekoliko istaknutih hrvatskih antiratnih umjetnika u proteklih stotinu godina, od grupe Zemlja tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, preko Krste Hegedu\u0161i\u0107a, partizanske umjetnosti i grafika Marijana Detonija do Dubrov\u010danina Slavena Tolja u Domovinskom ratu.<\/p>\n

Kruno Kardov istaknuo je paradoks vojske: svi koji su je slu\u017eili, dobro je primijetio, mu\u010de se s pronala\u017eenjem smisla u zamornim i nekorisnim rutinama vojni\u010dkog \u017eivota, dok dru\u0161tvo istodobno smatra kako je vojska \u201epotrebna i korisna, jer daje va\u017ene \u017eivotne lekcije\u201c. Razli\u010diti su pogledi na vojsku: mnogi je smatraju \u201eneproblemati\u010dnom \u0161kolom nacije\u201c i \u201ecivilizacijskom silom\u201c kojoj je \u201elegitimno sve \u0161to \u010dini\u201c, no ima i onih koji je smatraju tek jednom od mnogih dru\u0161tvenih institucija. No, postoji i anarhisti\u010dki pogled koji ve\u0107 i dr\u017eavu smatra \u201eproblemati\u010dnim mehanizmom koji je sam po sebi protiv slobode\u201c. Prema tom stajali\u0161tu, kazao je Kardov, \u201edr\u017eava nije ni\u0161ta drugo nego organizirani zlo\u010din: svaka je nastala u ratu i krvoproli\u0107u\u201c.<\/p>\n

Sudionici tribine nisu naro\u010dito optimisti\u010dni kada je rije\u010d o tome kako zaustaviti \u201epropagandu straha i rastu\u0107u tjeskobu\u201c, kako je dana\u0161njicu opisala \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107. Zlata \u0110ur\u0111evi\u0107 priznaje da pravo ne mo\u017ee u\u010diniti mnogo da zaustavi rat, ali zagovara mirotvornu gra\u0111ansku aktivnost kroz javno i politi\u010dko djelovanje, dok Ivana Hana\u010dek podsje\u0107a na \u201eantiratni potencijal umjetnosti\u201c i njezino povezivanje s antiratnim pokretima, jer smatra kako \u201esamo globalni antiratni pokret mo\u017ee zaustaviti rat\u201c.<\/p>\n

Kruno Kardov upozorava kako dana\u0161njem svijetu nedostaju orijentiri koji bi mogli biti upori\u0161ta otpora ratu, i nagla\u0161ava kako su SAD pod Donaldom Trumpom, preimenovav\u0161i Ministarstvo obrane u Ministarstvo rata, nazadovale osamdesetak godina. Istodobno, pesimisti\u010dno je kazao, valja biti svjestan da je rat \u201eracionalna aktivnost\u201c, a brine ga \u201epredstavljanje nasilja kao legitimnog sredstva\u201c.<\/p>\n

\u201eAko se nasilje legitimira, ne mo\u017eemo o\u010dekivati miroljubivu javnu sferu: i gra\u0111ani \u0107e ga po\u010deti smatrati legitimnim\u201c, objasnio je.<\/p>\n

Ne preostaje dakle drugo nego izvje\u0161taj o \u201espomeniku dezerterima\u201c zavr\u0161iti mudrim, ali na\u017ealost toliko utopisti\u010dkim rije\u010dima patera Stanka Perice: \u201eSvi mo\u017eemo graditi mir, sve ljude \u010diniti sebi bli\u017enjima. To je itekako ostvarivo\u201c. I onima Tadeusza R\u00f3\u017cewicza: \u201e…a ja \u010dekam\/spomenik neznanom dezerteru\/iz svih vojski svijeta\u201c.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Podizanje \u2018spomenika dezerterima\u2019 u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":445389,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-445386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=445386"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":445390,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445386\/revisions\/445390"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/445389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=445386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=445386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=445386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}