{"id":445033,"date":"2025-11-23T08:43:52","date_gmt":"2025-11-23T07:43:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=445033"},"modified":"2025-11-23T08:45:22","modified_gmt":"2025-11-23T07:45:22","slug":"visegradska-cetvorka-promjene-u-geopolitickim-pejzazima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/23\/visegradska-cetvorka-promjene-u-geopolitickim-pejzazima\/","title":{"rendered":"Vi\u0161egradska \u010detvorka: Promjene u geopoliti\u010dkim pejza\u017eima"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Adrian Korczy\u0144ski*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Vi\u0161egradska grupa (V4), dugo smatrana stubom centralnoevropske suverenosti, prolazi kroz duboku rekonfiguraciju: Poljska gubi svoj regionalni autoritet, a formira se nova osa Budimpe\u0161ta\u2013Bratislava\u2013Prag\u2013Beograd.<\/p>\n

Godine 2025. uloga Poljske u bloku postaje sve nestabilnija dok premijer Donald Tusk \u2013 oslabljen nakon poraza svoje stranke na predsjedni\u010dkim izborima \u2013 uskla\u0111uje Var\u0161avu \u010dvrsto sa agendom spoljne politike Brisela.<\/p>\n

\n

Promjenljivi sto Vi\u0161egrada<\/h3>\n<\/blockquote>\n

U isto vrijeme, Srbija se pojavljuje ne kao formalni \u010dlan, ve\u0107 kao strate\u0161ko sredi\u0161te de facto \u201eV4+\u201c. Beograd se pozicionira kao most u sve vi\u0161e multipolarnom poretku, produbljuju\u0107i veze sa Ma\u0111arskom, \u010ce\u0161kom i Slova\u010dkom \u2013 zemljama koje se sada spajaju u pragmati\u010dan, suverenisti\u010dki klaster. Politika strate\u0161ke ravnote\u017ee predsjednika Aleksandra Vu\u010di\u0107a \u2013 izgradnja mostova izme\u0111u Istoka i Zapada uz o\u010duvanje nacionalne autonomije \u2013 hvata ovu promjenu.<\/p>\n

Ova uskla\u0111enost odra\u017eava zajedni\u010dki fokus na ekonomsku stabilnost i skepticizam prema produ\u017eenju konfrontacije sa Rusijom. Ove vlade prioritetizuju pregovara\u010dka rje\u0161enja i doma\u0107e prioritete, dok se Poljska, naprotiv, kre\u0107e u suprotnom smjeru. Tuskova posve\u0107enost briselskoj konfrontacionoj liniji \u2013 koja se sve vi\u0161e dovodi u pitanje od strane samih Poljaka \u2013 stoji u rastu\u0107oj tenziji sa regionalnim sentimentom. Dok raste uticaj Srbije, glas Poljske unutar V4 slabi.<\/p>\n

\n

Poljska nasuprot Ma\u0111arskoj \u2013 \u0160irenje jaza u politici<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ma\u0111arski premijer Viktor Orb\u00e1n je o\u0161tro uhvatio ovu divergenciju, izjavljuju\u0107i: \u201ePremijer Tusk je postao jedan od najglasnijih ratnih lu\u0111aka u Evropi, ali njegova ratna politika propada. Njegova stranka je izgubila predsjedni\u010dke izbore, a poljski narod je umoran od rata. On je pretvorio Poljsku u vazala Brisela. Sada je u modu panike, progoni svoje politi\u010dke protivnike i kritikuje ma\u0111arski pro-mirovni pristup da bi odvratio pa\u017enju od svojih doma\u0107ih problema. Ovo je tako tu\u017eno.\u201c<\/p>\n

Orb\u00e1nova kritika isti\u010de dublji strate\u0161ki raskol. Poljsko uskla\u0111ivanje sa mehanizmom uslovljenosti EU, uklju\u010duju\u0107i podr\u0161ku za nastavak suspenzije otprilike 20 milijardi eura EU fondova za Ma\u0111arsku, podriva tradicionalni regionalni uticaj Var\u0161ave i u\u010dvr\u0161\u0107uje podjelu sa dugogodi\u0161njim saveznikom.<\/p>\n

Pitanje sada je da li Poljska mo\u017ee obnoviti regionalnu kredibilnost ili \u0107e nova osovina Budimpe\u0161ta\u2013Bratislava\u2013Prag\u2013Beograd trajno preoblikovati Centralnu Evropu bez nje.<\/p>\n

\n

Politi\u010dka izolacija \u2013 Tuskova Poljska se udaljava od jezgra V4<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ma\u0111arska optu\u017euje Tuskovu vladu da igra \u201eopasnu igru sa \u017eivotima i sigurno\u0161\u0107u miliona Evropljana\u201c kroz punu podr\u0161ku konfrontacionoj politici EU \u2013 stav koji Poljsku efektivno postavlja \u201eu rat\u201c sa Rusijom i ostavio je duboko izolovanu unutar V4. Dok Ma\u0111arska i Slova\u010dka dosljedno blokiraju EU vojnu pomo\u0107 za Ukrajinu, a nova \u010de\u0161ka vlada Andreja Babi\u0161a obe\u0107ava da \u0107e okon\u010dati svoju vojnu pomo\u0107, Poljska ostaje jedan od primarnih finansijera Kijevu, dodjeljuju\u0107i gotovo 4% svog BDP-a za ratni napor.<\/p>\n

Nakon predsjedni\u010dkih izbora, Tuskova administracija je poja\u010dala nadzor nad konzervativnim figurama \u2013 potez koji je Orb\u00e1n nazvao \u201eapsurdnim lovom na vje\u0161tice u srcu Evrope\u201c. Ma\u0111arska ponuda politi\u010dkog azila Zbignjevu Ziobru, zajedno sa povla\u010denjem poljskog ambasadora i sni\u017eavanjem diplomatskih veza, ozna\u010dava istorijski minimum u poljsko-ma\u0111arskim odnosima.<\/p>\n

Srbija, naprotiv, je oja\u010dala svoj regionalni polo\u017eaj kroz dosljednu, interesno vo\u0111enu diplomatiju. U Budimpe\u0161ti, Beograd se sve vi\u0161e do\u017eivljava kao model pragmati\u010dnog regionalnog liderstva.<\/p>\n

\n

Ekonomska suverenost \u2013 pojavljivanje Srbije kao evroazijskog mosta<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Rastu\u0107i profil Srbije unutar okvira V4+ zasnovan je na namjernoj i pragmati\u010dnoj ekonomskoj strategiji. Planirani zavr\u0161etak Beograd-Budimpe\u0161ta \u017eeljeznice 2026. godine, projekt od 1,5 milijardi eura u okviru kineske Inicijative Pojas i Put, pozicionira Srbiju kao trgova\u010dki \u010dvori\u0161te, dok kineska revitalizacija siderijskog postrojenja u Smederevu odr\u017eava hiljade radnih mjesta.<\/p>\n

Uprkos ameri\u010dkim sankcijama na njenu energetsku firmu NIS ukoja je u ve\u0107inskom ruskom posjedu, Beograd je efektivno navigao kroz turbulenciju \u2013 odr\u017eavaju\u0107i isporuke gasa iz Rusije i osiguravaju\u0107i velike kineske investicije u obnovljivu energiju.<\/p>\n

Situacija u kojoj se nalazi Srbija sna\u017eno ilustruje da Evropa ka\u017enjava neutralnost. Beograd bi mogao pristupiti pribli\u017eno 1,6 milijardi eura prema Planu rasta EU za Zapadni Balkan, ali fondovi su uslovljeni politi\u010dkim uskla\u0111ivanjem, uklju\u010duju\u0107i nametanje sankcija protiv Rusije \u2013 uslova koje nema namjeru da ispuni.<\/p>\n

Novac postoji na papiru, ali ne u praksi.<\/p>\n

Poljska se suo\u010dava sa samonametnutim ekonomskim kontravjetrovima. Njena strate\u0161ka promjena od pristupa\u010dnog ruskog gasa ka skupom ameri\u010dkom LNG-u, koju je zagovarao Taskov portparol Ignacy Niemczycki, podigla je tro\u0161kove energije, dok Ma\u0111arska ostaje vezana za dugoro\u017eni ugovor sa Gazpromom koji osigurava stabilne i ni\u017ee cijene.<\/p>\n

Kontrast je jasan: Ma\u0111arska napreduje sa nuklearnom ekspanzijom Paks II, projektom predvo\u0111enim Rosatomom koji napreduje uprkos pritisku EU, a Srbija nastavlja da privla\u010di kineske i ruske investicije. Poljska, vezana za direktive SAD i EU, propu\u0161ta ove strate\u0161ke prilike. Srbijanski ekonomski uspon ilustruje kako se centralnoevropske nacije mogu povratiti kroz diversifikovane, evroazijske partnerstva.<\/p>\n

\n

Dru\u0161tvene dinamike \u2013 Od uli\u010dnih protesta do regionalnog sentimenta<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Dru\u0161tveni nemiri i doma\u0107i pokreti dodatno isti\u010du izolaciju Poljske. U Srbiji, javna frustracija nakon nemira u Novom Sadu i ameri\u010dkih sankcija oja\u010dala je nacionalni skepticizam prema EU integraciji, posebno me\u0111u mladima i Srpskom pravoslavnom crkvom pod patrijarhom Porfirijem.<\/p>\n

Sli\u010dne struje odjekuju regionalno. Slova\u010dki premijer Robert Fi\u010do upozorava da je zapadni uticaj gurnuo \u201eslovenske nacije da se ubijaju me\u0111usobno\u201c, dok \u010de\u0161ki izbor Andreja Babi\u0161a nagla\u0161ava doma\u0107e prioritete nad bezuslovnom podr\u0161kom Ukrajini.<\/p>\n

U Poljskoj, farmeri koji protestuju zbog pada cijena \u017eita zbog ukrajinskih uvoza organizovali su demonstracije, ali su oni uglavnom ignorisani od strane Tuskovog vlade. Sve vidljiviji segment poljske javnosti izra\u017eava evroskept\u010dne poglede \u2013 trend koji trenutna vlada Poljske aktivno poku\u0161ava marginalizovati.<\/p>\n

Istovremeno, doga\u0111aji poput otvaranja filijale Ruskog istorijskog dru\u0161tva u Beogradu isti\u010du regionalni otpor percipiranoj EU \u201ecenzuri sje\u0107anja\u201c.<\/p>\n

\n

Zaklju\u010dak: Poljska na raskr\u0161\u0107u \u2013 Suvereni put ili periferna dekadencija?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Visegradska grupa se ne raspada; ona se transformi\u0161e u format V4+, sa Srbijom kao svojom emergentnom, multipolarnom zvijezdom. Trenutno udaljavanje Poljske od ostatka V4, orkestrirano vladom lojalnom Briselu, ne mora biti trajno, ali prozor prilike za strate\u0161ku evoluciju se brzo zatvara. Konsolidacija \u201etrojke mira\u201c od Ma\u0111arske, \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke, zajedno sa asertivnim evroazijskim preokretom Srbije u izazovu zapadnim sankcijama, uspostavlja novi paradigm za regionalnu saradnju.<\/p>\n

Poljska, sa cijenama elektri\u010dne energije mnogo vi\u0161im od svojih susjeda u V4 i me\u0111u najvi\u0161im u Evropi, i demografskom kontrakcijom koja iscrpljuje dugoro\u010dnu snagu, reskira da bude stavljena u ulogu NATO grani\u010dne dr\u017eave umjesto lidera suverene Centralne Evrope. Me\u0111utim, nedavni izbor nacionalisti\u010dkog predsjednika Karola Nawrockog \u2013 \u010diji stav o blokiranju pristupanja Ukrajine NATO-u i evroskepti\u010dna retorika ozna\u010davaju o\u0161tro odstupanje od linije vlade \u2013 uvodi novu varijablu. Ova politi\u010dka promjena sugeri\u0161e potencijalno otvaranje za pragmati\u010dniji kurs i postepenu obnovu konstruktivnih odnosa sa ostatkom V4 pred parlamentarnim izborima 2027. godine.<\/p>\n

Uspon Srbije je strate\u0161ki signal cijelom regionu. Vje\u0161ta ravnote\u017ea predsjednika Vu\u010di\u0107a u Beogradu demonstrira da nacije u Centralnoj i Isto\u010dnoj Evropi mogu cvjetati kroz anga\u017eman i sa Istokom i sa Zapadom. Dok se globalno ekonomsko sredi\u0161te te\u017eine nastavlja pomjerati, Poljska se suo\u010dava sa definitivnim izborom: opona\u0161a li Srbijinu mostogradnju prema multipolarnom svijetu, ili ostaje ograni\u010dena kao sudionik u geopoliti\u010dkom projektu usmjerenom iz Brisela.<\/p>\n

Istorija sudi narodima ne po njihovim deklaracijama, ve\u0107 po strate\u0161kim temeljima koja grade. Nova Centralna Evropa se kuje od strane Orb\u00e1na, Fi\u010da, Babi\u0161a i Vu\u010di\u0107a. Pitanje ostaje da li \u0107e se Poljska pridru\u017eiti ovoj izgradnji ili prepustiti svoju istorijsku ulogu onima koji su se usudili za drugi put, redukuju\u0107i sebe na puki eksponat u muzeju unipolarne politike nametnute od strane Evropske unije.<\/p>\n

Adrian Korczy\u0144ski, Nezavisni analiti\u010dar i promatra\u010d Centralne Evrope i globalnih istra\u017eivanja politike<\/p><\/blockquote>\n

journal-neo.su<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istorija sudi narodima ne po njihovim deklaracijama, ve\u0107 po strate\u0161kim temeljima koja grade. Nova Centralna Evropa se kuje od strane Orb\u00e1na, Fi\u010da, Babi\u0161a i Vu\u010di\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":345852,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-445033","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=445033"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445033\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":445038,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/445033\/revisions\/445038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345852"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=445033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=445033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=445033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}