{"id":444983,"date":"2025-11-22T09:01:39","date_gmt":"2025-11-22T08:01:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444983"},"modified":"2025-11-22T09:01:39","modified_gmt":"2025-11-22T08:01:39","slug":"svaki-rat-govori-glasom-patrijarhata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/22\/svaki-rat-govori-glasom-patrijarhata\/","title":{"rendered":"Svaki rat govori glasom patrijarhata"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Petra Ore\u0161kovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Feminizam od svojih po\u010detaka smatra rat manifestacijom patrijarhalnog nasilja koje nesrazmjerno poga\u0111a \u017eene i djevoj\u010dice, pogor\u0161avaju\u0107i postoje\u0107e uvjetovano nasilje i uzrokuju\u0107i da one snose najve\u0107i teret njegovih posljedica.<\/p>\n

Feminizam, kao socijalno-politi\u010dki pokret i ideologija za cilj ima dru\u0161tvenu, socijalnu, politi\u010dku i ekonomsku ravnopravnost spolova, ili lak\u0161e \u2013 \u017eeli jednaka prava \u017eena s mu\u0161karcima. Feminizam od svojih po\u010detaka smatra rat manifestacijom patrijarhalnog nasilja koje nesrazmjerno poga\u0111a \u017eene i djevoj\u010dice, \u010desto pogor\u0161avaju\u0107i postoje\u0107e uvjetovano nasilje i uzrokuju\u0107i da one snose najve\u0107i teret njegovih posljedica.<\/p>\n

\u201cNijedan rat nije se vodio samo oru\u017ejem, u svakom ratu postoji opresija i progon. Ne utje\u010de rat samo na one aktivno uklju\u010dene, na vojnike, rat utje\u010de na \u010ditavo dru\u0161tvo, a posebice na \u017eene i djevoj\u010dice\u201d, isti\u010de doktorandica s Filozofskog fakulteta Karla Martini\u0107 koja svoje akademsko i znanstveno djelovanje posve\u0107uje upravo pitanjima rodne ravnopravnosti.<\/p>\n

Martini\u0107 isti\u010de kako rat pove\u0107ava ve\u0107 postoje\u0107e rodno uvjetovano nasilje, \u0161to uklju\u010duje silovanje, iskori\u0161tavanje i zlostavljanje, a upravo trenuta\u010dni genocidi u Sudanu i Palestini to vidno i prikazuju.<\/p>\n

U Sudanu dolazi do masovnog raseljavanja stanovni\u0161tva, a prema podacima Women\u2019s Resource and Development Agency tamo je gotovo 5,8 milijuna \u017eena i djevoj\u010dica raseljeno, suo\u010davaju\u0107i se s ozbiljnim rizicima poput neadekvatnih zdravstvenih usluga i prakse dje\u010djih brakova.<\/p>\n

\u201cNedavno su snage RSF-a ubile preko 600 ljudi u Sudanu, \u0161to je dovelo do toga da je vi\u0161e od 130 \u017eena zavr\u0161ilo \u017eivot masovnim samoubojstvom kako bi sprije\u010dile silovanje RSF milicije\u201d, upozorava Martini\u0107. Isti\u010de kako je od do sada potvr\u0111enih slu\u010dajeva silovanja, najmla\u0111a bila 6-godi\u0161nja djevoj\u010dica.<\/p>\n

Feministkinje smatraju kako je sigurnost globalna i vi\u0161edimenzionalna s politi\u010dkim, ekonomskim i ekolo\u0161kim aspektima koji su jednako va\u017eni kao i vojna dimenzija. Sigurnost pojedinca i njihovog prirodnog okoli\u0161a smatra se jednako va\u017enom kao i sigurnost dr\u017eave \u0161to zna\u010di da feministkinje smatraju da nacionalna sigurnost mora uklju\u010divati sigurnost svih od sigurnosnih prijetnji kao \u0161to je obiteljsko nasilje, silovanje, siroma\u0161tvo, rodna podre\u0111enost i ekolo\u0161ko uni\u0161tenje, a onda i rata.<\/p>\n

\u201cSukob remeti i obrazovne ishode za \u017eene, svaki sukob postavlja prepreke mogu\u0107nostima koje bi mogle spasiti \u017eivote te stvara potencijal da im se oduzme sposobnost zalaganja za svoja prava i potrebe\u201d, napominje Martini\u0107.<\/p>\n

Isti\u010de da uz obrazovanje, zbog genocida nad Palestincima, u Gazi \u017eene imaju iznimno malo, ako uop\u0107e, pristupa porodiljnoj skrbi zbog uru\u0161avanja zdravstvene infrastrukture i namjernog napada izraelskih vojnika na bolnice, posebice na sjeveru gdje danas vi\u0161e nema funkcionalne bolnice.<\/p>\n

U trenucima kada ljudi osvijeste neravnote\u017eu spolova tijekom ratnih vremena, treba se razumjeti i neravnote\u017ea spolova tijekom \u201emirnih vremena\u201c, smatra Martini\u0107 i obja\u0161njava da je \u201cmir za mu\u0161karce u potpunosti razli\u010dit od mira za \u017eene jer ako se mir definira kao odsutnost bilo kakvog nasilja, \u017eene ga nikada nisu istinski poznavale\u201d.<\/p>\n

Feministkinje ne smatraju samo da je nasilje ro\u0111eno iz patrijarhalnog u\u010denja, ve\u0107 smatraju da su rat i vojska \u010desto prijetnja sigurnosti \u017eena i drugih ranjivih skupina jer su konkurenti za oskudne resurse tijekom i nakon rata na koje \u017eene mogu ovisiti vi\u0161e od mu\u0161karaca. Upravo zato, feministkinje ne vide vojnu mo\u0107 kao obranu dr\u017eave od sigurnosnih prijetnji drugih dr\u017eava ve\u0107 kao direktan proizvod patrijarhata.<\/p>\n

Seksualno nasilje u ratu nije slu\u010dajna posljedica sukoba, ve\u0107 izraz duboko ukorijenjenih patrijarhalnih odnosa mo\u0107i i militarizirane kulture koja \u017eensko tijelo vidi kao teritorij osvajanja i sredstvo poni\u017eenja protivnika<\/p>\n

\u201cVelika potro\u0161nja dr\u017eavnog prora\u010duna na vojsku umjesto na stvaranje sigurnog dru\u0161tva za \u017eene primjer je mu\u0161kog pristupa ratu\u201d, obja\u0161njava Martini\u0107.<\/p>\n

Jedna od direktnijih manifestacija rodne neravnopravnosti u ratu je i ve\u0107 spomenuto seksualno nasilje. Za vrijeme rata, jedan od obrazaca seksualnog nasilja je seksualno nasilje kao neposredna posljedica ulaska neprijateljskih snaga u naseljena civilna podru\u010dja. U ovim obrascima, silovanja se doga\u0111aju u domu \u017ertve, bez svjedoka ili ako postoje svjedoci, to su \u010dlanovi obitelji. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o jednoj \u017ertvi, ali ve\u0107em broju po\u010dinitelja, a po\u010dinitelji su u ovakvim slu\u010dajevima u pravilu pripadnici paravojnih snaga, odnosno vojnih formacija bez jasne organizacijske strukture i bez jasne stegovne odgovornosti.<\/p>\n

Primjerice, ovakav obrazac bio je prisutan u Domovinskom ratu na teritoriju isto\u010dne Slavonije i Vukovara krajem 1991. i po\u010detkom 1992., ali i na teritoriju zadarskog i \u0161ibenskog zale\u0111a, odnosno na teritoriju RS Krajine u dalmatinskom zale\u0111u. Na podru\u010dju dalmatinskog zale\u0111a obrazac je ponovo izra\u017een 1995. godine, me\u0111utim, \u017ertve navode da je u tim slu\u010dajevima silovanje bilo izvr\u0161eno od redovitih snaga RS Krajine ili redovitih snaga Hrvatske vojske.<\/p>\n

Iznimno od pravila ovog obrasca, u Vukovaru i pojedinim dijelovima Isto\u010dne Slavonije, gdje su sukobi bili izra\u017eeniji, znalo je dolaziti do kratkotrajnog zarobljavanja ve\u0107eg broja \u017ertava, gdje je dolazilo do slu\u010dajeva vi\u0161estrukog silovanja od strane ve\u0107eg broja osoba u nizu, kroz nekoliko dana.<\/p>\n

Na ovim primjerima mo\u017ee se zaklju\u010diti kako seksualno nasilje u ratu nije slu\u010dajna posljedica sukoba, ve\u0107 izraz duboko ukorijenjenih patrijarhalnih odnosa mo\u0107i i militarizirane kulture koja \u017eensko tijelo vidi kao teritorij osvajanja i sredstvo poni\u017eenja protivnika.<\/p>\n

\u201cKao i napad na tu\u0111e tijelo, tako je i napad na tu\u0111u zemlju inherentno patrijarhalan \u010din, dakle, ako se to na bilo koji na\u010din podr\u017eava, osoba koja podr\u017eava je antifeminist\u201d, zaklju\u010duje Martini\u0107.<\/p>\n

S druge strane, svatko ima pravo braniti se pa se ne bi smjela davati pau\u0161alna izjava o tome da je i svaki rat antifeministi\u010dki, ali mo\u017ee se re\u0107i da je pokrenut antifeministi\u010dkim uvjerenjima i zapravo ne nastoji pomo\u0107i feministi\u010dkim uvjerenjima, upozorava.<\/p>\n

\u201cFeminizam nije religija, ne treba imati odgovor na svako pitanje, niti tvrdi da ga ima, ali feminizam je pogled na svijet, mo\u017eda ne\u0107e uvijek biti najrelevantniji pogled na neki dru\u0161tveni problem, ali uvijek \u0107e imati ne\u0161to za re\u0107i\u201d.<\/p>\n

Kada se progovara o ratu, u me\u0111unarodnim odnosima diskursom sigurnosti dominiraju takozvane mu\u0161ke karakteristike, ali dr\u017eave bi trebale osigurati \u0161iru perspektivu ljudske sigurnosti koja je povezana s rodno obojenom prizmom.<\/p>\n

\u201cPotrebno je redefinirati pojam sigurnosti i mo\u0107i, umjesto dominacije i kontrole u sredi\u0161te treba se postaviti solidarnost, empatija i ravnopravnost. Uklju\u010divanje \u017eena u procese dono\u0161enja odluka o ratu i miru ne zna\u010di samo pravednost ve\u0107 stvaranje temelja za odr\u017eiv i inkluzivan mir\u201d, upozorava Martini\u0107 i tvrdi da feministi\u010dka perspektiva u\u010di dru\u0161tvo da se mir ne gradi oru\u017ejem, ve\u0107 razumijevanjem, pravdom i po\u0161tovanjem svakog ljudskog \u017eivota.<\/p>\n

Svaki rat govori glasom patrijarhata<\/a><\/p><\/blockquote>\n