{"id":444752,"date":"2025-11-20T07:12:03","date_gmt":"2025-11-20T06:12:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444752"},"modified":"2025-11-20T07:12:03","modified_gmt":"2025-11-20T06:12:03","slug":"osovina-pale-hegemonije-ucinila-je-hamletovu-dilemu-anahronom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/20\/osovina-pale-hegemonije-ucinila-je-hamletovu-dilemu-anahronom\/","title":{"rendered":"Osovina pale hegemonije u\u010dinila je Hamletovu dilemu anahronom"},"content":{"rendered":"

Autorka: Lama El Horr*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iza svake politi\u010dke akcije i svakog neuspjeha u djelovanju krije se svjetonazor.<\/p>\n

Od zapaljivih rije\u010di Palestine, Haitija, Konga, Sudana, Zapadne Sahare, Somalije i Jemena, do krvavog obuzdavanja Moskve, Pekinga, Teherena, Havane, Managve i Karakasa, ko mo\u017ee da posmatra svijet danas bez da ga ne pogodi njegova hroni\u010dna, organska disfunkcija?<\/p>\n

Suo\u010deni sa intenzitetom zla koje nas poga\u0111a, du\u017enost svih nas \u2013 svjetskih lidera, akademika, korporacija, medija, umjetnika, obi\u010dnih gra\u0111ana \u2013 jeste da djelujemo i guramo ka akciji kako bismo se suprotstavili ovim katastrofama, \u010dak i ako to zna\u010di da izaberemo zaobilazni put kroz parabole, legende i fiktivne heroje.<\/p>\n

Neutralizam ili sfera sigurnosti \u201eBirati izme\u0111u kuge i kolere\u201c je uobi\u010dajeni izraz koji opisuje nemogu\u0107nost biranja izme\u0111u dvije jednako nezadovoljavaju\u0107e opcije. Tako neki ljudi vide alternativu Atlantskog bloka\/multipolarnog svijeta: na kraju krajeva, ovi neutralisti vjeruju da je politika nasilna bez obzira ko su igra\u010di, i da \u0107e novoprido\u0161lice u arenu mo\u0107i neizbje\u017eno pokazati isti cinizam kao oni koje su kritikovali. Drugim rije\u010dima, za ove zagovornike \u201esve je isto\u201c, Kina i njeni partneri u \u0160OS-u, BRIKS-u i Globalnom jugu osu\u0111eni su da reprodukuju kolonijalni model zapadnih imperijalisti\u010dkih sila, \u017eeljeli to ili ne.<\/p>\n

Odmah se mo\u017ee osuditi licemjerje sadr\u017eano u ovoj izjavi. Promicanjem defetisti\u010dke ideje da je uzaludno poku\u0161avati promijeniti me\u0111unarodni poredak jer smo svi stvoreni po uzoru zapadnog imperijalizma, zagovornici ovog neutralizma zapravo slu\u017ee hegemonisti\u010dkim interesima atlantskog bloka, odbacuju\u0107i svaku izglednu priliku za pravedniji svjetski poredak, pa \u010dak i umanjuju\u0107i va\u017enost odgovornosti za bezbrojne po\u010dinjene zlo\u010dine. Podsjetimo i ove “neutraliste” da, za razliku od Hladnog rata, kada je Pokret nesvrstanih osnovan kako bi se sprije\u010dio rat, danas, naprotiv, takozvane “neutralne” zapadne zemlje poput \u0160vicarske, \u0160vedske i Finske svjedo\u010de tome kako se njihova “neutralnost” topi poput snijega na suncu na prvi zvi\u017eduk Va\u0161ingtona.<\/p>\n

Ali kada je rije\u010d o Rusiji i Kini, \u010dinjenice i logika vi\u0161e nisu va\u017ene. Sigurnosti postaju nekontrolirani korov. Mo\u017eete ponavljati ovim sljedbenicima teorije “\u0161est od jedne, pola tuceta druge” da je Kina pretrpjela razorne invazije zapadnih sila i Japana, \u0161to ju je odr\u017eavalo tehnolo\u0161ki zaostalom i nerazvijenom tokom cijelog “Vijeka poni\u017eenja”; da je potom radila na razvoju svog stanovni\u0161tva radom, a ne agresijom i plja\u010dkom; da je postigla podvig izvla\u010denja 800 miliona ljudi iz siroma\u0161tva, dok su zapadna carstva bacila stotine miliona u bijedu i pakao rata; da je u svim svojim politi\u010dkim planovima od nezavisnosti ponavljala da zemlja odbacuje svaku hegemonisti\u010dku dominaciju svijetom; pa, uprkos tome, oni \u0107e bez treptanja odgovoriti da \u0107e hegemoniju koju Kina nije uspjela da uspostavi u pro\u0161losti nastojati uspostaviti u budu\u0107nosti. Ukratko, budimo oprezni da ne poremetimo mir sfere bezbjednosti.<\/p>\n

\n

Paralizuju\u0107a neutralnost nasuprot metodi\u010dkoj sumnji<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Obrnutom analogijom, istu paralizu nalazimo u Buridanovoj zadnjici*, \u010dija nemogu\u0107nost da bira izme\u0111u gladi i \u017ee\u0111i na kraju ga osu\u0111uje na smrt od oboje odjednom. Ova sudbina podsje\u0107a na odugovla\u010denje Stare Europe, paralisane izme\u0111u svoje vitalne potrebe za nezavisno\u0161\u0107u od Va\u0161ingtona i zaovisnosti od ameri\u010dkog sigurnosnog ki\u0161obrana. Oklijevaju\u0107i, evropske zemlje su, \u0161to se i o\u010dekivalo, do\u017eivjele poo\u0161travanje ameri\u010dkog tutorstva.<\/p>\n

Ova situacija ilustruje strukturnu i vi\u0161edimenzionalnu krizu s kojom se suo\u010dava evropski blok, kojem jako nedostaje ma\u0161te da prevlada svoje sistemske slabosti – nema strate\u0161kih resursa, nema nezavisne bezbjednosti, jedinstvo koje se raspada, diplomatiju svedenu na za\u0161titu zlo\u010dina genocida, neobuzdanu deindustrijalizaciju, dug koji raste tempom ratnih bubnjeva i besramno ga\u017eenje demokratskih vrijednosti u ime demokratije. Ako evropska elita, daljinski kontrolisana iz Va\u0161ingtona, sada vidi samo izglede rata s Rusijom, to je zato \u0161to duboko u sebi priznaje da je eliminisala druge mogu\u0107nosti za opstanak.<\/p>\n

Ali prije svega, ova situacija ilustruje da stalno odga\u0111anje preuzimanja kontrole nad vlastitom sudbinom u kona\u010dnici li\u0161ava \u010dovjeka mogu\u0107nosti za\u0161tite vlastitih interesa. Napadnuta ekspanzionizmom NATO-a na svojim granicama, Rusija je u zimu 2022. na vrijeme shvatila da \u0107e njen stav “\u010dekajmo i vidje\u0107emo”, ako se nastavi, uzrokovati gubitak teritorijalnog integriteta, suvereniteta, pa \u010dak i identiteta. Druge sile u usponu, znaju\u0107i da su na meti Osovine Palog Hegemona, mogle bi slijediti primjer Moskve.<\/p>\n

U kona\u010dnici, va\u017eno je imati na umu da metodi\u010dna sumnja, koliko god bila neophodna, postaje paraliziraju\u0107a neutralnost ako ne dovede do jasne odluke nakon koje slijedi konkretna akcija. Ako su evropski \u010delnici, zbog nedostatka inicijative, dali odrije\u0161ene ruke va\u0161ingtonskim hegemonisti\u010dkim instinktima, moraju se suo\u010diti s posljedicama pred svojim stanovni\u0161tvom kako bi okon\u010dali kakofoni\u010dni refren Europe koja je napola slobodna, napola vazalna.<\/p>\n

\n

Hamletova dilema i na\u0161e vrijeme<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Hrabriji Hamlet uspijeva donijeti odluku procesom eliminacije: “Ko bi podnio pra\u0107ke i strijele ne\u010duvene sre\u0107e, ako ne zbog straha od smrti, s \u010dije se granice nijedan putnik ne vra\u0107a?” Na kraju ovog univerzalnog promi\u0161ljanja – “Biti ili ne biti” – \u0160ekspirov junak odlu\u010duje se pomiriti s bijedama koje poznaje, iz straha da \u0107e morati trpjeti druge koje su jo\u0161 nepodno\u0161ljivije. Hamletov monolog crpi snagu iz pojednostavljenja enigme, gdje \u2018Biti\u2019 postaje sinonim za “poznatu zemlju”, a \u2018Ne biti\u2019 za “neistra\u017eenu zemlju”. Tako je Hamletova dilema postala simbol nu\u017enosti da se \u010dovjek pomiri s prisutnim nesre\u0107ama, ma koliko okrutne one bile.<\/p>\n

Bili smo tamo, tako re\u0107i, od meditacija danskog princa, sve dok na\u0161e doba – prvo od modernih doba – nije krenulo u preispitivanje \u0160ekspirove dileme. Neprimjetno, tokom posljednjih dvadeset godina, pojavila se nova stvarnost: izopa\u010denost \u017eivota pod atlantskim jarmom postala je toliko nepodno\u0161ljiva, toliko suprotna samom opstanku \u010dovje\u010danstva, da se ve\u0107ina zemalja svijeta, u odre\u0111enom smislu, “revolucionirala”, odlu\u010duju\u0107i se za avanturu nepoznatog – prebacuju\u0107i Hamletovu hrabrost u sjedela\u010dki dio istorije.<\/p>\n

Istina je da su ove nove stvarnosti te\u0161ke za percipiranje zapadnom stanovni\u0161tvu, indoktriniranom neumoljivim medijskim terorizmom, \u010dija je svrha iskriviti stvarnost uvjeravaju\u0107i ljude da su njihovi interesi isti kao i interesi vojno-industrijskog kompleksa atlantisti\u010dke oligarhije. Nema sumnje da palestinski narod, od najmla\u0111eg djeteta kojemu je izvr\u0161ena amputacija bez anestezije, do starijih osoba koje lutaju bez hrane pod zapadnim bombama, do mu\u0161karaca divlja\u010dki mu\u010denih, silovanih i podvrgnutih strujnim udarima jer su se usudili zahtijevati svoju slobodu, ima daleko sofisticiranije razumijevanje svijeta od ovih branitelja supremacisti\u010dkih ljudskih prava koji nastoje porobiti, etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem i istrebljenjem ako je potrebno, narode koji te\u017ee slobodi.<\/p>\n

U kona\u010dnici, u svojoj meditaciji – koja je prekrasna, ali to nije poenta – Hamlet nije mislio na nas: neporeciva i nepovratna stvarnost na\u0161eg vremena je da je ve\u0107ina zemalja svijeta, od Afrike do Evroazije i do Latinske Amerike, odlu\u010dila da napusti brod unipolarnosti zbog nepoznatog – kako god se to nepoznato zvalo: SCO, BRIKS, BRI, Globalni Jug, Multipolarni svijet, Zajednica sudbine za \u010dovje\u010danstvo…<\/p>\n

*Buridanova zadnjica je filozofski paradoks koji ilustruje problem slobodne volje i dono\u0161enja odluka. Opisuje hipoteti\u010dnog magarca koji, budu\u0107i da je podjednako gladan i \u017eedan te smje\u0161ten precizno izme\u0111u plasta sijena i kante vode, ne mo\u017ee birati i na kraju umire od gladi i \u017ee\u0111i. Koncept se koristi kako bi se pokazalo kako pojedinac, suo\u010den s dva jednako privla\u010dna i jednako dostupna izbora, mo\u017ee biti paralisan neodlu\u010dno\u0161\u0107u i nesposoban da djeluje.<\/em><\/p>\n

Lama El Horr, doktor nauka, je osniva\u010dica i glavna urednica China Beyond the Wall. Ona je geostrate\u0161ki konsultant i analiti\u010dar specijalizovan za kinesku spoljnu politiku i geopolitiku.<\/p><\/blockquote>\n

journal-neo.su<\/a>
\nPrevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od zapaljivih rije\u010di Palestine, Haitija, Konga, Sudana, Zapadne Sahare, Somalije i Jemena, do krvavog obuzdavanja Moskve, Pekinga, Teherena, Havane, Managve i Karakasa, ko mo\u017ee da posmatra svijet danas bez da ga ne pogodi njegova hroni\u010dna, organska disfunkcija?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":444755,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-444752","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=444752"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444752\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":444756,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/444752\/revisions\/444756"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/444755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=444752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=444752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=444752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}