{"id":444691,"date":"2025-11-19T07:10:58","date_gmt":"2025-11-19T06:10:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=444691"},"modified":"2025-11-19T07:10:58","modified_gmt":"2025-11-19T06:10:58","slug":"zaboravljeni-drzavni-udar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/11\/19\/zaboravljeni-drzavni-udar\/","title":{"rendered":"Zaboravljeni dr\u017eavni udar"},"content":{"rendered":"

11. novembra 2025. se navr\u0161ilo 50 godina od pu\u010da CIA-e i Bakingemske palate protiv australijske vlade. U okviru obilje\u017eavanja 30. godi\u0161njice portala Consortium News, objavljen je ponovo tekst pokojnog D\u017eona Pild\u017eera<\/strong>, koji je izvorno objavljen juna 2020. godine<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Visoki sud Australije je presudio da prepiska izme\u0111u kraljice i generalnog guvernera Australije \u2013 njenog potkralja u biv\u0161oj britanskoj koloniji \u2013 vi\u0161e nije \u201eli\u010dna\u201c i vlasni\u0161tvo Bakingemske palate. Za\u0161to je to va\u017eno?<\/p>\n

Nacionalni arhiv sada mo\u017ee objaviti tajna pisma koja su 1975. godine razmijenili kraljica i njen \u010dovjek u Kanberi, ser D\u017eon Ker. Ker je ozlogla\u0161eno smijenio reformisti\u010dku vladu premijera Gofa Vitlama i predao Australiju u ruke Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n

Danas je Australija vazalna dr\u017eava bez izuzetka: njena politika, obavje\u0161tajne slu\u017ebe, vojska i veliki dio medija potpuno su integrisani u va\u0161ingtonsku \u201esferu dominacije\u201c i ratne planove. U trenutnim provokacijama Donalda Trampa prema Kini, ameri\u010dke baze u Australiji opisuju se kao \u201evrh koplja\u201c.<\/p>\n

U pristojnom australijskom dru\u0161tvu vlada istorijska amnezija o katastrofalnim doga\u0111ajima iz 1975. Angoameri\u010dki pu\u010d sru\u0161io je demokratski izabranu vladu saveznika u poni\u017eavaju\u0107em skandalu u kojem su se urotili djelovi australijske elite. O tome se uglavnom ne smije govoriti. Upornost i dostignu\u0107e australijske istori\u010darke D\u017eeni Hoking u sprovo\u0111enju odluke Visokog suda su izuzetni.<\/p>\n

\n

Istina o pu\u010du<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Gof Vitlam smijenjen je s vlasti 11. novembra 1975. Kad je umro prije \u0161est godina (2014), njegova postignu\u0107a su nevoljko priznata, a gre\u0161ke zabilje\u017eene s la\u017enom tugom. Nadalo se da \u0107e istina o pu\u010du protiv njega biti sahranjena zajedno s njim.<\/p>\n

Tokom Vitlamovih godina (1972\u20131975) Australija je nakratko stekla nezavisnost i postala nepodno\u0161ljivo progresivna.<\/p>\n

Posljednjim australijskim trupama nare\u0111eno je da se vrate ku\u0107i nakon pla\u0107eni\u010dke slu\u017ebe u ameri\u010dkoj agresiji na Vijetnam. Vitlamovi ministri javno su osu\u0111ivali ameri\u010dko varbarstvo kao \u201emasovna ubistva\u201c i zlo\u010dine \u201emanijaka\u201c. Niksonova administracija bila je korumpirana, rekao je zamjenik premijera D\u017eim Kernz i pozvao na bojkot ameri\u010dke trgovine. Kao odgovor, australijski lu\u010dki radnici odbili su istovar ameri\u010dkih brodova.<\/p>\n

Vitlam je podsticao Australiju da se pridru\u017ei Pokretu nesvrstanih i pozivao na stvaranje Zone mira u Indijskom okeanu, \u010demu su se SAD i Velika Britanija o\u0161tro protivile. Zahtijevao je da Francuska prekine nuklearna ispitivanja u Tihom okeanu. U UN-u se Australija zauzela za Palestince. Izbjeglice koje su bje\u017eale od pu\u010da u \u010cileu koji je organizovala CIA bile su dobrodo\u0161le u Australiji.<\/p>\n

Ameri\u010dki komentator je napisao da nijedna zemlja \u201enije tako potpuno promijenila svoj stav u me\u0111unarodnim odnosima, a da nije pro\u0161la kroz doma\u0107u revoluciju\u201c.<\/p>\n

Iako nije smatran ljevi\u010darem Laburisti\u010dke partije, Vitlam je bio nekonvencionalni socijaldemokrata pun principa, ponosa i pristojnosti. Vjerovao je da strana sila ne smije kontrolisati resurse njegove zemlje niti diktirati njenu ekonomsku i spoljnu politiku. Predlo\u017eio je \u201eotkup farme\u201c.<\/p>\n

Izradom prvog zakona o pravima Aborid\u017eina na zemlju njegova vlada je pokrenula temu najve\u0107eg otimanja zemlje u ljudskoj istoriji \u2013 britanske kolonizacije Australije \u2013 i pitanje ko je vlasnik ogromnog prirodnog bogatstva ovog kontinenta-ostrva.<\/p>\n

Latinoamerikanci \u0107e prepoznati smjelost i opasnost ovog \u201eosloba\u0111anja\u201c u zemlji \u010diji je establi\u0161ment bio stopljen s velikom spoljnom silom. Australci su slu\u017eili u svakoj britanskoj imperijalnoj avanturi jo\u0161 od gu\u0161enja Bokserske pobune u Kini. \u0160ezdesetih godina pro\u0161log vijeka Australija je molila da se pridru\u017ei SAD-u u invaziji na Vijetnam, a zatim je obezbje\u0111ivala \u201ecrne timove\u201c za CIA-u.<\/p>\n

Vitlamovi sve brojniji neprijatelji to su primijetili. Ameri\u010dke diplomatske depe\u0161e koje je 2013. objavio Vikiliks otkrivaju imena vode\u0107ih li\u010dnosti u obje glavne partije \u2013 uklju\u010duju\u0107i budu\u0107eg premijera i ministra vanjskih poslova \u2013 kao va\u0161ingtonske dou\u0161nike tokom Vitlamovih godina.<\/p>\n

Gof Vitlam je znao rizik koji preuzima. Dan poslije izbora naredio je da australijska bezbjednosna organizacija ASIO \u2013 koja je tada, kao i danas, bila povezana s angloameri\u010dkim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama \u2013 vi\u0161e ne smije \u201eprovjeravati ili uznemiravati\u201c njegovo osoblje.<\/p>\n

Kad su njegovi ministri javno osudili ameri\u010dko bombardovanje Vijetnama kao \u201ekorumpirano i varbarsko\u201c, oficir CIA u Sajgonu napisao je: \u201eRe\u010deno nam je da se Australce mo\u017ee smatrati saradnicima Sjevernog Vijetnama.\u201c<\/p>\n

Uzbu\u0111enje u Va\u0161ingtonu preraslo je u bijes kada je u ranim jutarnjim satima 16. marta 1973. Vitlamov glavni dr\u017eavni tu\u017eilac Lajonel Marfi poveo raciju savezne policije na sjedi\u0161te ASIO-a u Melburnu. Od osnivanja 1949, ASIO je u Australiji postao jednako mo\u0107an kao CIA u Va\u0161ingtonu.<\/p>\n

Prava mo\u0107 ASIO-a proisticala je iz sporazuma UKUSA i tajnog pakta odanosti stranim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama \u2013 posebno CIA-i i MI6. To se dramati\u010dno pokazalo kada je (danas uga\u0161eni) National Times objavio izvode iz desetina hiljada klasifikovanih dokumenata pod naslovom \u201eKako je ASIO izdao Australiju Amerikancima\u201c.<\/p>\n

\n

Pajn Gap<\/h4>\n<\/blockquote>\n

U Australiji se nalaze neke od najva\u017enijih \u0161pijunskih baza na svijetu. Vitlam je zahtijevao da zna ulogu CIA i da li ona vodi \u201ezajedni\u010dki objekat\u201c Pajnap (Pine Gap) kod Alis Springsa. Dokumenti koje je 2013. objavio Edvard Snouden pokazali su da Pajnap omogu\u0107ava SAD-u da \u0161pijunira sve.<\/p>\n

\u201ePoku\u0161ajte nas prevariti ili nas izbaciti\u201c, upozorio je australijski premijer ameri\u010dkog ambasadora Voltera Rajsa, \u201ei Pajnap \u0107e postati predmet spora.\u201c<\/p>\n

Viktor Marketi, oficir CIA koji je pomogao u osnivanju Pajnapa, kasnije mi je rekao: \u201eOva prijetnja zatvaranjem Pajnapa izazvala je apopleksiju u Bijeloj ku\u0107i\u2026 pokrenuta je neka vrsta \u010dileanskog pu\u010da.\u201c<\/p>\n

Najpovjerljivije poruke Pajnapa de\u0161ifrovala je CIA-ina firma TRW. Jedan od de\u0161ifratora bio je Kristofer Bojs, mladi\u0107 kojeg je uznemirila \u201eobmana i izdaja saveznika\u201c kojoj je svjedo\u010dio. Bojs je otkrio da se CIA infiltrirala u australijsku politi\u010dku i sindikalnu elitu i da prislu\u0161kuje telefonske pozive i teleks poruke.<\/p>\n

U intervjuu s australijskim autorom Vilijamom Pinvilom, Bojs je otkrio jedno posebno va\u017eno ime. CIA je generalnog guvernera Australije, sera D\u017eona Kera, zvala \u201ena\u0161 \u010dovjek Ker\u201c.<\/p>\n

Ker nije bio samo kralji\u010din \u010dovjek i strastveni monarhista, ve\u0107 je imao dugogodi\u0161nje veze s angloameri\u010dkim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama. Bio je entuzijasti\u010dni \u010dlan Australijskog udru\u017eenja za kulturnu slobodu, koje je D\u017eonatan Kvitni iz Wall Street Journala u knjizi Zlo\u010dini domoljuba opisao kao \u201eelitnu grupu samo za pozvane\u2026 za koju je u Kongresu otkriveno da ju je osnovala, finansirala i uglavnom vodila CIA\u201c.<\/p>\n

Kera je finansirala i Azijska fondacija, koja je u Kongresu razotkrivena kao kanal CIA-e za novac i uticaj. \u201eCIA je pla\u0107ala Kerova putovanja, gradila mu ugled, \u010dak pla\u0107ala i za njegove tekstove\u2026 Ker je nastavljao da ide u CIA-u po novac\u201c, napisao je Kvitni.<\/p>\n

Kad je Vitlam ponovo izabran 1974, Bijela ku\u0107a poslala je Mar\u0161ala Grina kao ambasadora u Kanberu. Grin je bio mo\u0107na, zlokobna figura iz sjene ameri\u010dke \u201eduboke dr\u017eave\u201c. Poznat kao \u201epu\u010dista\u201c, odigrao je klju\u010dnu ulogu u pu\u010du protiv predsjednika Sukarna u Indoneziji 1965. \u2013 koji je ko\u0161tao do milion \u017eivota.<\/p>\n

Jedan od Grinovih prvih govora u Australiji bio je pred Australijskim institutom direktora, a uznemireni slu\u0161alac opisao ga je kao \u201epodsticanje poslovnih lidera da se pobune protiv vlade\u201c.<\/p>\n

Amerikanci su blisko sara\u0111ivali s Britancima. Godine 1975. Vitlam je otkrio da MI6 djeluje protiv njegove vlade. \u201eBritanci su zapravo de\u0161ifrovali tajne poruke koje su dolazile u moj kabinet za vanjske poslove\u201c, rekao je kasnije. Jedan od njegovih ministara, Klajd Kameron, rekao mi je: \u201eZnali smo da MI6 prislu\u0161kuje sastanke kabineta za Amerikance.\u201c<\/p>\n

Osamdesetih godina visoki oficiri CIA-e otkrili su da su direktor CIA-e Vilijam Kolbi i \u0161ef MI6-a ser Moris Oldfild \u201ehitno\u201c raspravljali o \u201eproblemu Vitlam\u201c. Zamjenik direktora CIA-e rekao je: \u201eKer je uradio ono \u0161to mu je re\u010deno.\u201c<\/p>\n

Dana 10. novembra 1975. Vitlamu je pokazana tajna teleks-poruka upu\u0107ena Teodoru \u0160ekliju, zloglasnom \u0161efu CIA-inog odjeljenja za isto\u010dnu Aziju, koji je dvije godine ranije pomogao u pu\u010du protiv Salvadora Aljendea u \u010cileu.<\/p>\n

U poruci je pisalo da je australijski premijer bezbjednosni rizik u sopstvenoj zemlji. Urednik National Timesa Brajan Tuhi je otkrio da upozorenje nosi autoritet Henrija Kisind\u017eera, uni\u0161titelja \u010cilea i Kambod\u017ee.<\/p>\n

Nakon \u0161to je smijenio \u0161efove obje australijske obavje\u0161tajne agencije \u2013 ASIO i ASIS \u2013 Vitlam je krenuo direktno na CIA-u. Zahtijevao je spisak svih \u201edeklarisanih\u201c oficira CIA-e u Australiji. Ne\u0161to se moralo uraditi, i to brzo.<\/p>\n

Dan prije \u0160eklijevog telegrama, ser D\u017eon Ker je posjetio sjedi\u0161te Uprave za odbrambene signale (australijsku NSA-u), gdje je tajno obavije\u0161ten o \u201ebezbjednosnoj krizi\u201c. Tokom tog novembarskog vikenda, prema izvoru iz CIA-e, \u201ezahtjevi\u201c CIA-e proslije\u0111eni su Keru preko Britanaca.<\/p>\n

Dana 11. novembra 1975. \u2013 na dan kada je Vitlam trebalo da obavijesti Parlament o tajnom prisustvu CIA-e u Australiji \u2013 Ker ga je pozvao. Pozivaju\u0107i se na arhai\u010dne \u201erezervne ovlasti\u201c potkralja, Ker je smijenio demokratski izabranog premijera.<\/p>\n

\u201eProblem Vitlam\u201c je rije\u0161en, a australijska politika se nikada nije oporavila, niti je nacija stekla svoju pravu nezavisnost.<\/p>\n

Uni\u0161tenje vlade Salvadora Aljendea u \u010cileu \u010detiri godine ranije, kao i brojnih drugih vlada koje su od 1945. dovodile u pitanje \u201ebo\u017eansko pravo\u201c ameri\u010dke mo\u0107i i nasilja, ponovilo se u najodanijem ameri\u010dkom savezniku, \u010desto opisanom kao \u201esre\u0107na zemlja\u201c.<\/p>\n

Razlikovao se samo oblik gu\u0161enja demokratije u Australiji 1975. i njegovo prikrivanje. Zamislite Vitlama danas kako se suprotstavlja Trampu i Pompeu. Zamislite istu hrabrost i prkos, ma\u0161tu i principijelnost. Pa, to se zaista dogodilo.<\/p>\n

CN at 30: JOHN PILGER: The Forgotten Coup<\/a><\/p><\/blockquote>\n